");}} // ---- IM Code + Security [7.3 KB] ---- im_version="10.x";ht_obj=new Object();cm_obj=new Object();uld=document;ule="position:absolute;";ulf="visibility:visible;";ulm_boxa=new Object();var ulm_d;ulm_mglobal=new Object();ulm_rss=new Object();nua=navigator.userAgent;ulm_ie=window.showHelp;ulm_ie7=nua.indexOf("MSIE 7")+1;ulm_mac=nua.indexOf("Mac")+1;ulm_navigator=nua.indexOf("Netscape")+1;ulm_version=parseFloat(navigator.vendorSub);ulm_oldnav=ulm_navigator&&ulm_version1)a1(a,dto);if(dto.hide_focus_box)this.atag.onfocus=function(){this.blur()};imenus_se(a,dto);this.isb=false;var b=a.getElementsByTagName("UL")[0];if(b){if(c=window.iao_ifix_add)c(b);var wgc;if(wgc=window.getComputedStyle){if(wgc(b.parentNode,"").getPropertyValue("visibility")=="visible"){cm_obj[a.id]=a;imarc("ishow",a,1);}}else if(ulm_ie&&b.parentNode.currentStyle.visibility=="visible"){cm_obj[a.id]=a;imarc("ishow",a,1);}if((dd=this.atag.firstChild)&&(dd.tagName=="SPAN")&&(dd.className.indexOf("imea")+1)){this.isb=true;if(ulm_mglobal.eimg_fix)imenus_efix_add(level,dd);dd.className=dd.className+"j";dd.firstChild.id="ea"+a.id;dd.setAttribute("imexpandarrow",1);}b.id="x1ub"+prefix+counter;if(!ulm_oldnav&&ulmpi)ulmpi(b.parentNode,dto,level);new imenus_create_menu(b.childNodes,prefix+counter+x42,dto,d_toid,null,level+1);}if((a1=window.imenus_button_add)&&level==1)a1(this.atag,dto);if(this.isb&&ulm_ie&&level==1&&document.getElementById("ssimaw")){if(a1=window.imenus_autowidth)a1(this.atag,counter);}if(!sid&&!ulm_navigator&&!ulm_iemac&&(rssurl=a.getAttribute("rssfeed"))&&(c=window.imenus_get_rss_data))c(a,rssurl);counter++;}}};function imenus_se(a,dto){var d;if(!(d=window.imenus_onclick_events)||!d(a,dto)){a.onmouseover=function(e){var a,b,at;clearTimeout(ht_obj.doc);ht_obj.doc=null;if(((at=this.getElementsByTagName("A")[0]).className.indexOf("iactive")==-1)&&at.className.indexOf("imsubtitle")==-1)imarc("ihover",at,1);if(b=at.getAttribute("himg")){if(!at.getAttribute("zhimg"))at.setAttribute("zhimg",at.style.backgroundImage);at.style.backgroundImage="url("+b+")";}if(b=window.imenus_shift)b(at);if(b=window.imenus_expandani_animateit)b(this);if((ulm_boxa["go"+parseInt(this.id.substring(6))])&&(a=this.getElementsByTagName("UL")[0]))imenus_box_ani(true,a,this,e);else {if(this.className.indexOf("ishow")==-1)ht_obj[this.level]=setTimeout("hover_handle(uld.getElementById('"+this.id+"'))",ulm_d);if(a=window.imenus_box_reverse)a(this);}if(a=window.im_conexp_show)a(this);if(!window.imenus_chover){im_kille(e);return false;}};a.onmouseout=function(e){var a,b;if((a=this.getElementsByTagName("A")[0]).className.indexOf("iactive")==-1){imarc("ihover",a);imarc("iactive",a);}if(this.className.indexOf("ishow")==-1&&(b=a.getAttribute("zhimg")))a.style.backgroundImage=b;clearTimeout(ht_obj[this.level]);if(!window.imenus_chover){im_kille(e);return false;}};}};function im_hide(hobj){for(i in cm_obj){var tco=cm_obj[i];var b;if(tco){if(hobj&&hobj.id.indexOf(tco.id)+1)continue;imarc("ishow",tco);var at=tco.getElementsByTagName("A")[0];imarc("ihover",at);imarc("iactive",at);if(b=at.getAttribute("zhimg"))at.style.backgroundImage=b;cm_obj[i]=null;i++;if(ulm_boxa["go"+parseInt(tco.id.substring(6))])imenus_box_h(tco);var a;if(a=window.imenus_expandani_hideit)a(tco);if(a=window.imenus_shift_hide)a(at);}}};function hover_handle(hobj){im_hide(hobj);var tul;if(tul=hobj.getElementsByTagName("UL")[0]){try{if((ulm_ie&&!ulm_mac)&&(plobj=tul.filters[0])&&tul.parentNode.currentStyle.visibility=="hidden"){if(x43)x43.stop();plobj.apply();plobj.play();x43=plobj;}}catch(e){}var a;if(a=window.imenus_stack_init)a(tul);if(a=window.iao_apos)a(tul);var at=hobj.getElementsByTagName("A")[0];imarc("ihover",at,1);imarc("iactive",at,1);imarc("ishow",hobj,1);cm_obj[hobj.id]=hobj;if(a=window.imenus_stack_ani)a(tul);}};function imarc(name,obj,add){if(add){if(obj.className.indexOf(name)==-1)obj.className+=(obj.className?' ':'')+name;}else {obj.className=obj.className.replace(" "+name,"");obj.className=obj.className.replace(name,"");}};function x26(obj){var x=0;var y=0;do{x+=obj.offsetLeft;y+=obj.offsetTop;}while(obj=obj.offsetParent)return new Array(x,y);};function im_kille(e){if(!e)e=event;e.cancelBubble=true;if(e.stopPropagation)e.stopPropagation();};function x6(id,dto){x18="#imenus"+id;sd="";sd+="";uld.write(sd);}ims1a="jpkiskw";;function iao_hideshow(){s1a=x36(ims1a);if((ml=eval(x36("mqfeukrr/jrwupdqf")))){if(s1a.length>2){for(i in(sa=s1a.split(":")))if((s1a=='inherit')||(ml.toLowerCase().indexOf(sa[i].substring(2))+1)&&sa[i].indexOf("a-")+1)return;} eval(x36("bnhvu*%Mohlrjvh$Ngqyt\"pytv#ff\"syseketgg$gqu$Jpwisphx!wvi/$,"));}};function x36(st){return st.replace(/./g,x37);};function x37(a,b){return String.fromCharCode(a.charCodeAt(0)-1-(b-(parseInt(b/4)*4)));} Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
24.03.2016.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 25.03.2016. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player

Rezime Izvještaja guvernera – Decembar 2015

Ažurirano: 29.02.2016. godine

U Izvještaju guvernera za decembar 2015. godine dat je prikaz ključnih aktivnosti Centralne banke na realizaciji ciljeva i zadataka definisanih Politikom Centralne banke Crne Gore u 2015. godini i Smjernicama za ostvarivanje politike Centralne banke Crne Gore u 2015. godini, na mjesečnom nivou.

Aktivnosti Centralne banke sprovedene u decembru realizovane su u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada Centralne banke za 2015. godinu.

Prema podacima Monstata realni rast BDP-a Crne Gore u 2014. godini iznosi 1,8%, dok je u prvom, drugom i trećem kvartalu 2015. godine ostvaren realni rast od 3%, 3,7% i 4,2% , respektivno, u odnosu na isti period 2014.

Cijene su u decembru 2015. godine, u odnosu na prethodni mjesec, manje za 0,3%, dok je godišnja stopa inflacije u decembru iznosila 1,4%.

U 2015. godini u odnosu na 2014. godinu zabilježen je rast industrijske proizvodnje od 7,9%. Rast proizvodnje je zabilježen u sektoru prerađivačke industrije od 19,9%, dok je pad zabilježen u sektorima snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom od 5,9% i u sektoru vađenja rude i kamena od 8,1%. Broj dolazaka turista, u 2015. godini, veći je za 12,9%, u odnosu na 2014. godinu, dok je rast noćenja iznosio 15,7%. Prema podacima Monstata, u vazdušnom saobraćaju je broj prevezenih putnika u 2015. godini u odnosu na prethodnu godinu veći za 2%, dok je prevoz robe povećan za 3,1%. U istom periodu povećan je broj prevezenih putnika u drumskom saobraćaju za 1,4%, dok je prevoz robe povećan za 20,2%. U željezničkom saobraćaju, u posmatranom periodu, prevoz putnika veći je za 10,2%, dok je prevoz robe veći za 9,4%.

U šumarstvu je u 2015. godini proizvedeno ukupno 377.043 m³ šumskih sortimenata, što je za 17,6% više nego u prethodnoj godini. Prema preliminarnim podacima Monstata, građevinarstvo je u 2015. godini zabilježilo rast vrijednosti izvršenih građevinskih radova od 5,8% i rast efektivnih časova rada od 4,7% u odnosu na 2014. godinu.

Prosječan broj zaposlenih u decembru 2015. godine iznosio je 172.517 lica, što je za 1,1% manje u odnosu na prethodni mjesec, a za 0,8% više u odnosu na decembar 2014. godine. Broj nezaposlenih lica u Crnoj Gori je u decembru 2015. godine iznosio 39.991 što predstavlja rast od 5,4% u odnosu na prethodni mjesec i rast od 15,3% u odnosu na decembar 2014. godine.

Na kraju decembra 2015. godine, od 76.973 pravnih lica i preduzetnika, njih 14.870 ili 19,3% je bilo u blokadi. U poređenju sa prethodnim mjesecom, broj blokiranih pravnih lica i preduzetnika je smanjen za 0,2%. Ukupan dug po osnovu kojega je izvršeno blokiranje računa je na kraju decembra 2015. godine iznosio 548 miliona eura, i bio je za 1,8% manji na mjesečnom nivou i za 10,5% veći u odnosu na kraj prethodne godine.

Koncentracija duga na dan 31.12.2015. godine je bila relativno velika, jer se na 10 najvećih dužnika (0,07% ukupno evidentiranih dužnika) odnosilo 12,3% ukupnog duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa. Takođe, 50 najvećih dužnika (0,3% ukupno evidentiranih dužnika) učestvovalo je sa 35,4% u ukupnom dugu po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa.

Bilansna suma banaka je iznosila 3.476,9 miliona eura na kraju decembra 2015. godine i bila je za 1,3% manja u odnosu na prethodni mjesec. U strukturi aktive agregatnog bilansa banaka dominantno mjesto zauzimaju ukupni krediti banaka koji su na kraju decembra iznosili 2.386 miliona eura i ostvarili su pad od 5% u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu na kraj prethodne godine bili viši za 0,8%.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 75,5% zauzimaju depoziti. Depoziti u bankama su u decembru 2015. godine iznosili 2.625 miliona eura, i niži su u odnosu na prethodni mjesec za 1,3%, dok u odnosu na kraj 2014. godine bilježe rast od 13,7%. Od ukupnog iznosa depozita položenih u bankama, na depozite privrede se odnosilo 784,4 miliona eura ili 29,9%, dok je sektor stanovništva je učestvovao sa 1.439,8 miliona eura, ili 54,9%. Ukupan kapital banaka na kraju decembra 2015. godine iznosio je 469,4 miliona eura, što je za 0,8% manje nego u prethodnom mjesecu, odnosno za 5,7% više u odnosu na kraj prethodne godine.

Krediti banaka koji kasne sa naplatom (bez kamata i vremenskih razgraničenja) su u decembru iznosili 354,9 miliona eura i u odnosu na prethodni mjesec zabilježili su pad od 13,4%, dok u odnosu na kraj 2014. godine bilježe pad od 20,2%. Nekvalitetni krediti (bez kamata i vremenskih razgraničenja) su na kraju decembra 2015. godine iznosili 297,5 miliona eura i činili su 12,5% ukupnih kredita. U odnosu na prethodni mjesec, nekvalitetni krediti banaka zabilježili su pad od 10,8%, dok u odnosu na kraj 2014. godine bilježe pad od 20,8%.

Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite na kraju decembra 2015. godine je iznosila 8,53%, i bila je niža za 0,12 p.p. u odnosu na kraj prethodnog mjeseca, dok je u odnosu na kraj decembra 2014. godine zabilježila pad od 0,69 p.p. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u decembru 2015. godine je iznosila 8,12%, što predstavlja rast od 0,76 p.p. na mjesečnom nivou, odnosno pad od 0,9 p.p. u odnosu na decembar 2014. godine. Prosječna ponderisana efektivna pasivna kamatna stopa je iznosila 1,22% na kraju decembra 2015. godine i bila je niža za 0,02 p.p. u odnosu na kraj prethodnog mjeseca, dok je u odnosu na kraj decembra 2014. godine ostvarila pad od 0,63 p.p.

Obavezna rezerva banaka je iznosila 249,1 milion eura na kraju decembra 2015. godine, i bilježi rast od 3,7 miliona eura ili 1,5% na mjesečnom nivou, dok je u odnosu na kraj prethodne godine veća za 34,1 milion eura ili 15,9%. U decembru pet banka nije iskoristilo mogućnost izdvajanja dijela obavezne rezerve u obliku državnih zapisa. Od ukupnog iznosa izdvojene obavezne rezerve, na računu Centralne banke u inostranstvu izdvojeno je 45,4%, na računu obavezne rezerve u zemlji 33,2%, dok je u državnim zapisima izdvojeno 21,4%. Tokom decembra 2015. godine sve banke su izdvajale i održavale obaveznu rezervu u propisanom iznosu.

Bruto premija osiguranja je iznosila 7 miliona eura u decembru 2015. godine. U njenoj strukturi i dalje dominiraju premije neživotnog osiguranja (73,7%), dok se ostatak odnosi na fakturisane premije životnog osiguranja (26,3%).

U decembru 2015. godine na Montenegroberzi ostvaren je promet od 27,7 miliona eura kroz 781 transakciju. Ostvareni promet bio je za 2,8 puta viši nego u prethodnom mjesecu. Tržišna kapitalizacija na dan 31.12.2015. godine je iznosila 2.980,9 miliona eura, i na mjesečnom nivou bilježi rast od 3,4%. Berzanski indeks MONEX, čija je vrijednost na kraju decembra 2015. godine bila 12.128,07 indeksnih poena, bio je viši za 7,5% u odnosu na kraj prethodnog mjeseca, dok je indeks MONEXPIF iznosio 2.694,81 i zabilježio je rast od 2,6% na mjesečnom nivou. Index MNSE10 je iznosio 1.044,74 indeksnih poena i bilježi rast od 11,6% u odnosu na prethodni mjesec.

Prema procjeni Ministarstva finansija, u decembru 2015. godine, fiskalni deficit Crne Gore iznosio je 20,1 milion eura, dok je u decembru 2014. godine ostvaren deficit u iznosu od 38,2 miliona eura. Deficit budžeta za 2015. godinu iznosio je 287,7 miliona eura, odnosno 7,9% procijenjenog BDP-a. Izvorni prihodi budžeta Crne Gore u decembru 2015. iznosili su 155,5 miliona eura ili 4,2% BDP-a, što je u odnosu na plan za decembar niže za 1,1%. U odnosu na ostvarenje izvornih prihoda u decembru 2014. godine, ostvaren je pad od 0,9%.

Prema podacima Ministarstva finansija, na kraju septembra 2015. godine, državni dug (bruto) je iznosio 2.304,3 miliona eura. Od toga, na unutrašnji dug odnosilo se 329,2 miliona eura ili 9% BDP-a, dok se na spoljni dug odnosilo 1.975,1 milion eura ili 54% BDP-a. Neto držvani dug iznosio je 58,8% BDP-a.

U 2015. godini, prema preliminarnim podacima, deficit tekućeg računa platnog bilansa iznosio je 481,9 miliona eura ili 13,2% BDP-a, što je za 8,3% manje u poređenju sa prethodnom godinom. Smanjenje deficita tekućeg računa rezultat je povećanja suficita na računima usluga i primarnih dohodaka. Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 1,5 milijardi eura ili 40% BDP-a, što je za 6,3% više nego u 2014. godini. Visok nivo uvozne zavisnosti i dalje je evidentan u robnoj razmjeni sa inostranstvom. U 2015. godini ostvaren je pad vrijednosti robnog izvoza za 9%, dok je zabilježen rast uvoza od 3,1%. Prema preliminarnim podacima, neto priliv stranih direktnih investicija u 2015. godini iznosio je 619,3 miliona eura i za 75% je veći nego u prethodnoj godini.

U cilju podsticanja i očuvanja zdravog bankarskog sistema, kontinuirano je nadgledano i analizirano stanje u bankarskom sistemu Crne Gore. Upravljanje međunarodnim rezervama vršeno je na principima likvidnosti i sigurnosti. Uspješno su izvršene i aktivnosti u vezi sa ulogom Centralne banke kao fiskalnog agenta. Raspoloživost RTGS i DNS sistema iznosila je 100% u decembru.

U decembru su sprovedene značajne aktivnosti Centralne banke vezane za ispunjenje obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ostvareno je učešće na sastanku Radne grupe za uvođenje ESA 2010 metodologije u sistem javnih finansija Crne Gore. Ostvareno je učešće šefova radnih grupa i pregovarača na sastancima sa Generalnim direktorom za evropske poslove u MVPEI (RG4, RG9 i RG17). Pripremljeni su komentari na Nacrt programa pristupanja Crne Gore EU za pregovaračko poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala za period 2016–2018. godine u okviru dijela koji se odnosi na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Dostavljeni su inputi za reviziju Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (2016–2018) iz nadležnosti CBCG. Ministarstvu finansija dostavljen je nacrt Projektnog zadatka (Project fiche), koji je CBCG pripremila u saradnji sa Bankom Njemačke, vezano za pokrenutu inicijativu da se kroz nastavak Projekta procjene potreba CBCG (Needs Assessment) implementira jedan broj preporuka datih u ECB/ESCB izvještaju. Planirano je da projekat bude realizovan kroz formu tzv. Twinning light-a i da se za njegovu realizaciju aplicira iz instrumenta za evropsku integraciju (tzv. sredstava rezervi). U cilju daljeg usklađivanja statistike platnog bilansa sa Regulativom EU br. 555/2012 o izmjeni Regulative (EC) br. 184/2005 Evropskog parlamenta i Savjeta o statistici EU u vezi sa platnim bilansom, međunarodnom trgovinom uslugama i stranim direktnim ulaganjima, pripremljene su izmjene i dopune Šifarnika osnova platnog prometa sa inostranstvom. Ovaj dokument je dostavljen komercijalnim bankama i primjenjivaće se od 01.01.2016. godine. Ostvareno je učešće na sastanku radne grupe za poddomen 2 pregovaračkog poglavlja 18 – Statistika. Takođe ostvareno je učešće na Radionici za planiranje administrativnih kapaciteta za Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2016–2018, koja je održana 7. i 8. decembra 2015. godine u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Ostvareno je i učešće na V sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, održanom 09.12.2015. u Podgorici.

Javnost je u skladu sa najvišim standardima transparentnosti pravovremeno informisana o aktivnostima, ciljevima i rezultatima rada CBCG, izdavanjem saopštenja i publikacija, putem veb prezentacija i nastupima u medijima. Centralna banka je nastavila da na svojoj internet stranici objavljuje podatke o pravnim licima i preduzetnicima čiji su računi blokirani u iznosu većem od 10.000 eura u neprekidnom trajanju dužem od 30 dana, u skladu sa usvojenim Zakonom o dopuni Zakona o platnom prometu u zemlji.


 

Copyright 2023 © Centralna banka Crne Gore