Saopštenja 2017 - Mart

31.03.2017. godine - CBCG i NVU Zeleno srce – Green heart potpisali Sporazum o saradnji na planu recikliranja papira i elektronskog otpada

29.03.2017. godine - Održana 7. sjednica Savjeta CBCG

27.03.2017. godine - Savjet za finansijsku stabilnost ocijenio finansijski sistem stabilnim

27.03.2017. godine - Počelo obilježavanje Svjetske nedjelje novca

24.03.2017. godine - NAJAVA: CBCG obilježava Svjetsku nedjelju novca petu godinu zaredom

08.03.2017. godine - Ambasador Rumunije u Crnoj Gori posjetio Centralnu banku Crne Gore

06.03.2017. godine - Održana 6. sjednica Savjeta CBCG

01.03.2017. godine - Završna izjava Misije MMF-a o konsultacijama za 2017. u vezi sa Članom IV

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 31.03.2017. godine

CBCG i NVU Zeleno srce – Green heart potpisali Sporazum o saradnji na planu recikliranja papira i elektronskog otpada

Centralna banka Crne Gore i Nevladino udruženje Zeleno srce – Green Heart zaključili su Sporazum o saradnji vezan za prikupljanje kancelarijskog papira i elektronskog otpada, kao doprinos razvoju lične i kolektivne društvene odgovornosti.

Sporazumom je definisano da službenici CBCG vrše odvajanje kancelarijskog materijala i elektronskog otpada koji se, potom, ustupa NVU Zeleno srce – Green heart radi recikliranja, pri čemu se ostvaruju efekti uštede sirovinskih resursa i električne energije i istovremeno pomaže zaštiti životne sredine.

Pridruživanjem ovoj akciji, osim što afirmiše saradnju sa civilnim sektorom, CBCG potvrđuje status društveno odgovorne institucije koja, kroz ovakve i slične aktivnosti, nastoji da pruži puni doprinos očuvanju životne sredine.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 29.03.2017. godine

Održana 7. sjednica Savjeta CBCG

Savjet Centralne banke Crne Gore održao je danas sedmu sjednicu, kojom je predsjedavao guverner dr Radoje Žugić.

Savjet je usvojio Izvještaj guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za februar 2017. godine, Godišnji izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore u 2016. godini, Izvještaj o stabilnosti finansijskog sistema u 2016. godini, Izvještaj o stabilnosti cijena za 2016. godinu i Izvještaj o poslovanju banaka i MFI u četvrtom kvartalu 2016. godine.

U Izvještaju guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za februar 2017. godine konstatovano je da su aktivnosti Centralne banke u ovom periodu realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada Centralne banke u 2017. godini. U Izvještaju se navodi da su aktivne i pasivne kamatne stope nastavile tendenciju pada, te je tako efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u februaru ove godine iznosila 6,88%, dok je u februaru prethodne godine iznosila 8,63%. Kreditna aktivnost banaka u toku prva dva mjeseca 2017. godine je za 10,76% veća u odnosu na isti period prošle godine.

U Godišnjem izvještaju o radu Centralne banke Crne Gore u 2016. godini konstatovano je da je 2016. godinu obilježilo intenziviranje ekonomskih aktivnosti. Prema preliminarnim podacima Monstata, crnogorska ekonomija ostvarila je tokom prva tri kvartala nešto blaži rast u odnosu na uporedni period prethodne godine. Rast je, prije svega, rezultat nastavka realizacije velikih investicionih projekata u sektorima energetike, turizma i građevinarstva, dok je istovjetan trend zabilježen i  u oblastima trgovine i saobraćaja. Odlaganje dijela planiranih aktivnosti na izgradnji autoputa Bar-Boljare, kao i smanjenje industrijske proizvodnje i spoljnotrgovinski deficit, negativno su se odrazili na projektovane stope rasta u posmatranom periodu. Nastavak primjene mjera konsolidacije fiskalnog sistema i smanjeni kapitalni rashodi u odnosu na planirane rezultirali su smanjenjem fiskalnog deficita u 2016. godini, uprkos značajnim pritiscima u vidu rasta socijalnih davanja i troškova zarada u javnom sektoru. Na drugoj strani, nastavljen je trend rasta javnog duga. Finansijski i bankarski sektor su stabilno poslovali, što je rezultiralo nastavkom rasta interesovanja za investiranje u crnogorski finansijski sektor. U 2016. godini počela je sa radom jedna nova banka, dok je na crnogorskoj berzi po prvi put uspješno realizovana emisija državnih obveznica.

U dijelu Godišnjeg izvještaja koji se odnosi na ostvarivanje politike CBCG, ocijenjeno je da su aktivnosti ove institucije u 2016. godini bile usmjerene na očuvanje stabilnosti finansijskog sistema kroz podsticanje i održavanje zdravog bankarskog sistema i sigurnog i efikasnog platnog prometa. Shodno tome, ključne aktivnosti CBCG odnosile su se na preventivno supervizorsko djelovanje, stabilizaciju i jačanje bankarskog sektora, održavanje stabilnosti i unapređenje efikasnosti platnog prometa u zemlji i podsticanje zdrave konkurencije. U ovom segmentu, praksa je potvrdila očekivanja da će povećani broj poslovnih subjekata u bankarskom sektoru, uz uslov očuvanja visokog nivoa stabilnosti, likvidnosti i solventnosti, dovesti do snaženja konkurentnosti, širenja spektra i poboljšanja kvaliteta usluga, daljeg pada kamatnih stopa i rasta kreditne aktivnosti pod povoljnijim uslovima. U Izvještaju je, dalje, konstatovano da su regulatorne aktivnosti Centralne banke, u najvećoj mjeri, bile određene pregovaračkom pozicijom Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Savjet je ocijenio da se poslovanje Centralne banke zasnivalo na visokim standardima transparentnosti i principima društvene odgovornosti. Kada je riječ o finansijskom poslovanju CBCG, ostvarena je neto dobit u 2016. godini, u iznosu od 1,83 miliona eura.

U Izvještaju o stabilnosti finansijskog sistema u 2016. godini konstatovano je da se nivo sistemskih rizika, koji utiču na stabilnost finansijskog sistema, može ocijeniti kao umjeren, uz prisustvo finansijskih rizika na individualnom nivou. Faktori u vidu nelikvidnosti i nedovoljne konkurentnosti realnog sektora, te visoke potrošnje naspram relativno niske akumulacije i povećane zavisnosti od priliva stranog kapitala uticali su na povećanje pritisaka u fiskalnoj sferi.

Istaknuto je da, u okviru ekonomsko−finansijskog sistema, banke predstavljaju njegov najzdraviji segment. Ova konstatacija je potvrđena činjenicom da bankarski sektor karakterišu stabilnost i kontinuirani rast depozita, kao i podacima iz Izvještaja o poslovanju banaka i MFI u četvrtom kvartalu 2016. godine, koji pokazuju da je bankarski sistem u 2016. godini ostvario pozitivan finansijski rezultat, tj. dobit u iznosu od 7,4 miliona eura. U ovom izvještaju su prikazani podaci koji pokazuju da je bankarski sektor, u posljednjem kvartalu 2016. godine, karakterisao rast aktive, bruto kredita i depozita, a pad plasmana kod banaka i kapitala u odnosu na prethodni kvartal. Parametri likvidnosti i solventnosti bankarskog sektora su bili na relativno visokom nivou. Konstatovano je da su u bankarskom sektoru i dalje prisutni sistemski izazovi u vidu nivoa loših kredita (iako isti bilježe kontinuirani pad) i usporenog kreditnog rasta. Ocijenjeno je da nivo javnog duga i javnih garancija predstavlja relativno snažan sistemski rizik.

U Izvještaju o stabilnosti cijena za 2016. godinu konstatovano je da su, nakon pozitivne inflacije u 2015. godini, cijene u Crnoj Gori tokom 2016. godine bile pod uticajem kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu, kao i kretanja cijena nekih prehrambenih proizvoda. Cijene su imale negativan predznak u većem dijelu godine, posmatrano preko godišnjih stopa. Ipak, godišnja stopa inflacije je na kraju decembra bila pozitivna (1%) i gotovo je identična kao u Eurozoni (1,1%). Kada je u pitanju region, pozitivne stope inflacije zabilježene su u Albaniji (2,2%), Srbiji (1,6%), Hrvatskoj (0,7%) i Sloveniji (0,6%), dok je negativna stopa zabilježena u Makedoniji i Bosni i Hercegovini (po - 0,2%). Anketa Centralne banke je pokazala da većina banaka i privrednika očekuje da će u 2017. godini inflacija biti u rasponu od 0,5% do 1,5%. Prema ekspertskoj procjeni Centralne banke, inflacija na kraju 2017. godine će biti u rasponu od 1% do 3%.

Savjet je, na današnjoj sjednici, razmotrio i druga tekuća pitanja iz domena svoje nadležnosti.

SAVJET ZA FINANSIJSKU STABILNOST
Podgorica, 27.03.2017. godine

Savjet za finansijsku stabilnost ocijenio finansijski sistem stabilnim

Danas je održana 34. sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost, kojom je predsjedavao Radoje Žugić, guverner Centralne banke i predsjedavajući Savjeta. Sjednici su prisustvovali i svi ostali članovi Savjeta: Darko Radunović, ministar finansija; Branko Vujović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja i Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti. Po pozivu, sjednicama Savjeta prisustvuje Predrag Marković, direktor Fonda za zaštitu depozita.

Na današnjoj sjednici razmatran je Izvještaj o radu Savjeta za finansijsku stabilnost za 2016. godinu, kao i  tekuća pitanja iz domena aktivnosti Fonda za zaštitu depozita.

Izvještaj o radu za 2016. godinu obuhvata pregled aktivnosti Savjeta u prethodnoj godini, kao i aktuelne teme iz oblasti politika koje se odnose na finansijsku stabilnost. Takođe, u Izvještaju su izdvojeni indikatori rizika finansijske stabilnosti u Crnoj Gori za 2016. godinu i urađena ekspertska procjena njihovog nivoa. Na bazi ovih procjena, sistemski rizik finansijske stabilnosti je ocjenjen umjereno stabilnim, uz prisustvo određenih rizika koji imaju negativan uticaj na pojedine ranjivosti sistema.

U Izvještaju je, između ostalog, konstatovano da je finansijski sistem bio stabilan tokom protekle godine, a nivo sistemskog rizika umjeren, uz prisustvo rizika nelikvidnosti i nesolventnosti realnog sektora, koji su uticali na povećanje pritisaka u fiskalnoj sferi. Kreditni rizik u bankarskom sektoru, iako i dalje prisutan, bilježi opadajući trend.

Bankarski sistem, kao dominantan dio finansijskog sistema u Crnoj Gori, je relativno stabilan. Finansijski rizici se smanjuju, ali su i dalje prisutni na individualnom nivou. Finansijski rezultat banaka na agregatnom nivou je pozitivan, dok su likvidnost i solventnost poboljšani i njihovi nivoi su i dalje značajno iznad zakonom propisanog minimuma. U odnosu na godinu ranije, gotovo sve  pozicije iz bilansa banaka bilježe rast, i to: ukupna aktiva, depoziti, krediti i kapital. Banke su, i tokom 2016. godine, vodile opreznu politiku kreditiranja realnog sektora, oslanjajući se pretežno na sopstvena likvidna sredstva. Značajan dio novog kreditiranja je bio usmjeren na restrukturiranje i refinansiranje postojećih kredita, što je pozitivno uticalo na oporavak privrede. Depoziti banaka premašuju nivo odobrenih kredita, što potvrđuje podatak da se oko 85% depozita koristi u svrhe kreditiranja privrede. Ukupni krediti i potraživanja banaka tokom 2016. godine bilježe pozitivni trend, uz ostvarenje blagog rasta od 1,27% u odnosu na prethodnu godinu. Parametri kvaliteta aktive tokom 2016. godine bilježe poboljšanje, što pozitivno utiče na stabilnost sistema. Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima je smanjeno, ali je i dalje izraženo (10,3% na kraju decembra 2016. godine) i upravo ova činjenica uslovljava oprez banaka kada je u pitanju novo kreditiranje. Aktivne kamatne stope, uprkos tendenciji blagog pada, i dalje su visoke i predstavljaju barijeru za dinamičniji oporavak privrede.

Kada je riječ o međunarodnom okruženju u 2016. godini, ostvaren je skroman rast BDP-a u zemljama koje su glavni trgovinski partneri Crne Gore, izuzev u Rusiji, gdje je zabilježen blagi pad u prethodne dvije godine. Za Crnu Goru, kao malu i otvorenu ekonomiju, značajan uticaj međunarodnog okruženja ostvaruje se preko tokova kapitala, odnosno stranih direktnih investicija, čiji obim varira, ali je i dalje značajan, čineći 10% BDP-a. U 2016. godini, uprkos visokoj osnovi iz prethodne godine, zabilježen je rast u turizmu, što je, takođe, pozitivno uticalo na ostvarenu stopu rasta privrede.

Investiciona potrošnja je pozitivna i rezultat je značajnog obima kapitalnih investicija. Očekuje se nastavak ovakvog trenda i, posredno, preko pozitivnih uticaja koje investicije imaju na zaposlenost i BDP, smanjenje rizika realnog sektora u srednjem roku.

Stabilnost cijena u Crnoj Gori nije ugrožena, iako je u 2016. godini zabilježen deflatorni trend u kretanju određenih cijena. Cijene aluminijuma su bilježile pad kontinuirano tokom proteklih godina, dok su se cijene goriva smanjivale sve do decembra 2016. godine, kada je zabilježen njihov rast od 3,3%. U narednom periodu se očekuje rast cijena goriva zbog uvođenja akciza, kao i zbog očekivanog rasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Inflacija u Eurozoni iznosi 1,1% i ne predstavlja dodatan rizik.

U sferi fiskalnog sektora, deficit tekućeg budžeta i državni dug prevazilaze zakonom propisane limite, te je Vlada Crne Gore reagovala definišući i sprovodeći mjere fiskalne konsolidacije, kojima su nivoi ovih kategorija smanjeni u 2016. u odnosu na 2015. godinu. U protekloj godini su ostvareni veći prihodi budžeta, dok su, sa druge strane, smanjeni budžetski izdaci kroz ograničavanje javne potrošnje. Iako preduzete mjere daju rezultate, potrebna su dalja fiskalna prilagođavanja kako bi se prisutni rizici u ovoj sferi smanjili i dostigao poželjan nivo fiskalne stabilnosti. Prema procjenema Ministarstva finansija, nivoi državnog duga i deficita tekućeg budžeta bilježiće pad počev od 2019. godine.

U sektoru osiguranja, stabilnost je blago osnažena i pokazatelji ukazuju na pozitivne stope rasta ove djelatnosti, iako i dalje uz očiglednu dominaciju obaveznih oblika osiguranja. Može se ocijeniti da postoji veliki prostor za dalji razvoj ovog sektora, što bi imalo pozitivne efekte po stabilnost sistema u narednom periodu.

Pokazatelji tržišta kapitala u Crnoj Gori su, tokom 2016. godine, bili pod snažnim uticajem transakcije emitovanja državnih obveznica u iznosu od 80,4 miliona eura. Dinamičnija trgovina akcijama finansijskog i nefinansijskog sektora nije zabilježena, dok je tržišna kapitalizacija zabilježila negativne stope rasta u odnosu na prethodnu godinu.

Na današnjoj sjednici, Savjet je razmatrao i informacije o tekućim pitanjima iz nadležnosti Fonda za zaštitu depozita i podržao rješenja na unapređenju efikasnosti poslovanja ove institucije.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 27.03.2017. godine

Počelo obilježavanje Svjetske nedjelje novca

Obilježavanje Svjetske nedjelje novca (Global Money Week) pod sloganom „Uči, štedi, zaradi!“ počelo je danas, posjetom učenika gimnazije „Slobodan Škerović“ Centralnoj banci Crne Gore.

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić je, u pozdravnom obraćanju gimnazijalcima, istakao da je ova institucija osmislila brojne aktivnosti u okviru Svjetske nedjelje novca i u iste uključila veliki broj djece i mladih, a sve u cilju finansijske edukacije, koja posebno dobija na značaju u uslovima sve veće sofisticiranosti finansijskog tržišta koje, iz dana u dan, nudi nove proizvode i usluge. Kroz iniciranje i sprovođenje ovakvih edukativnih i društveno odgovornih aktivnosti, istakao je guverner, CBCG podržava finansijsku edukaciju, odnosno jačanje finansijske pismenosti, koja je preduslov za odgovorno upravljanje novcem.

„Novac je vrijedan resurs do koga nije lako doći, te se stoga ne smije shvatati i doživljavati olako. Cilj nam je da vam, kroz ovakve i druge slične aktivnosti, ukažemo na ovu činjenicu i da vas motivišemo da razvijate navike štednje i odgovorno i vješto upravljate ličnim budžetima, koga danas predstavlja džeparac ili, možda, stipendija, a već sjutra pošteno zarađena plata i drugi prihodi“ – naveo je guverner Žugić.

Nakon pozdravnog govora guvernera, za učenike gimnazije „Slobodan Škerović“ upriličena su predavanja na teme finansijskih proizvoda i prepoznavanja lažnog novca, u okviru kojih su  učenicima predstavljeni glavni finansijski proizvodi i usluge koji se nude na domaćem tržištu i objašnjeni načini na koje se može prepoznati lažni, odnosno falsifikovani novac.

Svjetska nedjelja novca je globalna manifestacija, koja se organizuje na inicijativu Međunarodnog pokreta za finansijsku edukaciju djece i mladih (CYFI) i  ima za cilj jačanje finansijskog opismenjavanja, kao i širenje finansijskih znanja i vještina kod djece i mladih.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 24.03.2017. godine

NAJAVA: CBCG obilježava Svjetsku nedjelju novca petu godinu zaredom

Centralna banka Crne Gore obilježiće naredne sedmice Svjetsku nedjelju novca pod sloganom „Uči, štedi, zaradi!“. Ova manifestacija, koja se organizuje na inicijativu Međunarodnog pokreta za finansijsku edukaciju djece i mladih (CYFI), ima za cilj jačanje finansijskog opismenjavanja, kao i širenje finansijskih znanja i vještina, posebno kod ovih kategorija stanovništva.

Kao i prethodnih godina, Centralna banka Crne Gore je, u cilju obilježavanja ove manifestacije, osmislila brojne aktivnosti u koje će biti uključen veliki broj djece i mladih, kroz posjete vrtićima i školama i organizaciju predavanja, diskusija, kreativnih radionica i dr.

U ponedjeljak, 27. marta 2017. godine, učenici gimnazije „Slobodan Škerović“ posjetiće Centralnu banku Crne Gore, gdje će za njih biti upriličena predavanja na teme finansijskih proizvoda i prepoznavanja lažnog novca. Dan kasnije, 28. marta, učenici iz dvije osnovne škole u Podgorici, „Maksim Gorki“ i „Vlado Milić“, posjetiće Centralnu banku Crne Gore, a za njih će biti organizovana predavanja u pravcu upoznavanja djece sa osnovnim finansijskim pojmovima i kategorijama.

Za srijedu, 29. mart, planirana je posjeta učenika Cetinjske gimnazije, kao i učenika iz dvije osnovne škole sa Cetinja („Njegoš“ i „Lovćenski partizanski odred“) Muzeju novca.

U četvrtak, 30. marta, predstavnici Centralne banke Crne Gore posjetiće Srednju pomorsku školu i Resursni centar za sluh i govor u Kotoru, gdje će srednjoškolci imati prilike da čuju predavanja na teme: „Kako prepoznati lažni novac“ i „Uvod u svijet novca“.

Za petak, 31. mart, planirana je posjeta mališanima iz dva podgorička vrtića, ,,Suncokrili'' – JPU „Ljubica Popović“ i „Vrela ribnička“ - JPU ,,Đina Vrbica'', gdje će se organizovati kreativne radionice kako bi najmlađe, kroz igru i druženje, uveli u svijet finansija.

Kroz iniciranje i sprovođenje ovakvih edukativnih i društveno odgovornih aktivnosti, Centralna banka Crne Gore podržava finansijsku edukaciju, odnosno jačanje finansijske pismenosti, koja je preduslov za odgovorno upravljanje novcem.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 08.03.2017. godine

Ambasador Rumunije u Crnoj Gori posjetio Centralnu banku Crne Gore

Guverner Centralne banke Crne Gore dr Radoje Žugić sastao se danas sa njegovom ekselencijom ambasadorom Rumunije u Crnoj Gori, Ferdinandom Nagijem.

Tokom sastanka, guverner Žugić upoznao je ambasadora Rumunije sa aktuelnom ekonomskom situacijom u zemlji, sa posebnim osvrtom na situaciju u finansijskom i bankarskom sektoru i ukazao na spremnost CBCG da u okviru svojih nadležnosti doprinese sveukupnom procesu fiskalne konsolidacije.

Guverner je ukazao na aktivnosti koje CBCG intenzivno sprovodi u okviru obaveza u procesu evropskih integracija, kako bi se obezbijedila puna usaglašenost regulatornog okvira sa evropskim standardima.

Ambasador je istakao značaj CBCG u finansijskom sistemu i podržao njene sadašnje i buduće aktivnosti.

Tokom razgovora konstatovano je da se bilateralni odnosi dviju zemalja dobro razvijaju i  istaknut je doprinos saradnje Narodne banke Rumunije i CBCG unaprjeđenju ukupne bilateralne saradnje dviju zemalja.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 06.03.2017. godine

Održana 6. sjednica Savjeta CBCG

Savjet Centralne banke Crne Gore održao je danas 6. sjednicu.

Savjet je donio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o obaveznoj rezervi banaka kod Centralne banke Crne Gore, kojom je stopa obavezne rezerve smanjena za dva procentna poena sa 9,5% na 7,5% i sa 8,5% na 6,5%, zavisno od definisane osnovice za obračun obavezne rezerve. Promijenjen je i obračunski period i period održavanja obavezne rezerve banaka kod CBCG, sa nedjeljnog na mjesečni period, što je u skladu sa praksom u regionu i u svijetu, kao i sa praksom ECB-a, gdje je taj period duži od 42 dana. Na ovaj način, kao i smanjenjem stope obavezne rezerve, ovaj instrument monetarne politike postepeno se usklađuje sa regulativom ECB-a u ovoj oblasti. Na ovaj način, oslobađanjem dijela sredstava banaka koja su korišćena za izdvajanje odnosno održavanje obavezne rezerve, povećaće se likvidna sredstva banaka, koja mogu stimulativno uticati na kreditnu aktivnost. 

Savjet je razmotrio i ostala tekuća pitanja iz svoje nadležnosti.

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND
Podgorica, 01.03.2017. godine

Završna izjava Misije MMF-a o konsultacijama za 2017. u vezi sa Članom IV

Misija Međunarodnog monetarnog  fonda posjetila je Podgoricu u periodu od 15. februara do 1. marta, kako bi obavila konsultacije za 2017. u vezi sa Članom IV

Nepovoljni fiskalni događaji u 2016. pogoršali su fiskalne izglede i smanjili budući investicioni kapacitet države. Ovo će nepovoljno uticati na rast, uprkos određenim pozitivnim efektima autoputa. Nadležni organi prepoznaju potrebu za snažnim fiskalnim prilagođavanjem kako bi se ograničilo projektovano povećanje javnog duga i kako bi se javne finansije postavile na održivim temeljima.  Budžet za 2017. važan je prvi korak u rješavanju fiskalnih izazova i smanjiće budžetski deficit bez autoputa.  Nadležni organi su već identifikovali neke srednjoročne mjere, a dodatne mjere će biti objavljene kao dio fiskalne strategije u drugom kvartalu 2017.  Čini se da se finansijski sektor popravlja, ali bi planirani proces fiskalnog prilagođavanja mogao da utiče na profitabilnost banaka, i supervizorski organi bi trebalo da nastave sa praćenjem bilo kakvih rizika koji se mogu pojaviti.  Dodatni napori za smanjenje sive ekonomije i unaprijeđenje konkurentnosti mogli bi da pomognu naporima državnih organa koji se odnose na prilagođavanje.

Nedavni događaji i izgled

1. Procjenjuje se da je realni ekonomski rast u 2016. bio 2,4 procenta, što je niže od očekivanog, djelimično zbog kašnjenja projekta autoputa. Turizam je imao još jednu snažnu sezonu, dok je došlo do rasta u sektorima rudarstva i energetike. Građevinarstvo je ojačalo kako su se projekti u turizmu, infrastrukturi i energetici implementirali. Kreditiranje privatnom sektoru povećano je za 6,4 procenata nakon nekoliko godina potisnute kreditne aktivnosti. Inflacija na kraju godine je bila niska i iznosila 1 procenat, a ona je rezultat pada cijena hrane, robe za domaćinstva i prevoza.  Eksterni deficit tekućeg računa povećan je na 19 procenata, djelimično održavajući uvoz mašina za autoput, turizam i projekete u energetici.

2. Procijenjeni fiskalni deficit od 5¼  procenata BDP-a značajno je manji od očekivanog, ali se osnovna fiskalna pozicija pogoršala.  Kapitalna potrošnja bila je 5 procenata BDP-a umjesto prethodno projektovanih 12 procenata, zbog kašnjenja autoputa.  Međutim, tekuća potrošnja porasla je za više od 3 procentna poena BDP-a na račun doživotnih naknada za majke troje i više djece, povećanja zarada u javnom sektoru i jednokratnih transfera.  Odluka da se majkama daju naknade imala je neželjene nuspojave, ističu se njen visok fiskalni trošak (2 procenta BDP-a), loše targetiranje/usmjeravanje u smislu obezbjeđivanja socijalne zaštite i negativan uticaj na učešće ženske radne snage.  Sa pozitivne strane, koeficijent poreza i BDP-a povećan je za 1½ procentnih poena na račun snažnog učinka poreza na dohodak fizičkih lica i PDV-a.  Pored toga, neporeski prihodi su se povećali zbog jednokratne naknade za komunikacije od 1½ procenata BDP-a.  Dug opšteg nivoa države  povećao  se na 71 procenat BDP-a (79 procenata BDP-a, uključujući garancije).

3. Projektovano je da će ekonomija rasti 3¼ procenata u 2017. godini, što odražava efekat pozitivne tražnje autoputa i drugih privatnih investicija, ali i neke negativne impulse od prilagođavanja dijela budžeta bez autoputa.  Rast bi pokretale investicije i u manjoj mjeri privatna potrošnja, sa očekivanim negativnim doprinosom eksternog sektora.  Projektovano je da će deficit tekućeg računa porasti usljed potreba za uvozom koji je povezan sa kapitalnim investicijama.  Očekuje se da će kreditiranje privatnom sektoru porasti za 5 procenata.  Za inflaciju se projektuje da će se povećati na nešto ispod 2 procenta u prosjeku.

4. Projekat autoputa utiče na ekonomski rast u srednjem roku, kroz direktan efekat na strani potražnje i naknadni efekat na strani ponude.  Projektovano je da će, uz procijenjeni trošak od 1.0 milijarde eura (što je iznos veći od provibitno očekivanog usljed efekta kursnih razlika), povećati BDP u 2023. za oko 150 miliona eura.  Očekuje se da će ekonomski rast rasta u narednih pet godina biti u prosjeku 3 procenta.  Drugi veliki projekti kapitalnih investicija finansirani iz inostranih izvora takođe će doprinijeti rastu kako je projektovano, ali i visokom deficitu tekućeg računa.  Nakon napora bankarskog sistema da se smanje nekvalitetni krediti, banke bi trebalo da budu u poziciji da podržavaju ekonomiju kroz povećano kreditiranje privatnom sektoru.  Očekuje se da će niska inflacija u euro zoni pomoći da sa potisne pritisak cijena.

Potreba za fiskalnim prilagođavanjem

5. Iako će autoput donijeite neke ekonomske benefite, njegov vrlo visok trošak će ograničiti mogućnost države da sprovodi druge važne investicije i izložiće ekonomiju rizicima.  Projektovano je da će se dug opšteg nivoa države povećati na 82 procenata BDP-a do 2019. (89 procenata BDP-a uključujući garancije).  Međutim kapitalna potrošnja koja se ne odnosi na autoput može da iznosi samo nekih 125-150 miliona eura godišnje (oko 3½ procenta BDP-a) u narednih pet godina.  Ovo se upoređuje sa procijenjenim potrebama za investicijama koje samo u oblasti životne sredine (prečišćavanje otpadnih voda, zagađenje vazduha, i globalno zagrijavanje) iznose možda skoro 1½ milijardi eura kako bi se ispunili EU standardi.  Pored toga, finansiranje drugih investicija koje imaju visok povrat u oblastima javne infrastrukture, zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, takođe će biti vrlo ograničeno.  Slično tome, smanjen je kapacitet zemlje da odgovori privremenim eksternim ili domaćim ekonomskim šokovima zbog visokog nivoa duga.  Na kraju, velike projektovane potrebe za refinansiranjem od strane države za dug koji dospijeva za naplatu zahtijevaće određeno pribjegavanje eksternim tržištima i izložiće Crnu Gori volatilnijim međunarodnim finansijskim tržištima.

6. Nadležni organi prepoznaju izazove koji su povezani sa dugom koji raste i već su preduzeli značajne korake u kontekstu budžeta za 2017.  Mišljenje misije je da je u budžetu sadržano više od 2 procenta BDP-a fiskalnih mjera.  Na strani prihoda, nove mjere uključuju produženje primjene stope od 11 procenata na porez na dohodak fizičkih lica, povećanje akciza na goriva, unaprijeđenje poreske administracije i naplatu kroz program reporgrama poreskog duga.  Program koji se odnosi na poreski drug, iako omogućava kompanijama da plate zaostale poreske obaveze na način koji će više podržati rast, sadrži elemente poreske amnestije, jer se oprašta kamata i ima mogući efekat moralnog hazarda.  Na strani rashoda, nadležni organi su ograničili fiskalni uticaj naknade za majke i smanjili zarade za javne funkcionere, ali su ograničili i kapitalni budžet koji se ne odnosi na autoput, koji je već nizak.  Projektovano je da će ukupni deficit budžeta u 2017. porasti na 7½ procenata BDP-a, uglavnom zbog rashoda za autoput, za koje se očekuje da će se više nego udvostručiti i iznositi 6 procenata BDP-a.  Dug opšteg nivoa države će vjerovatno na kraju ove godine biti 75 procenata BDP-a (82 procenta BDP-a, uključujući garancije).

7. Nadležni organi su posvećeni sprovođenju plana srednjoročne fiskalne konsolidacije koji bi postavio dug na čvrstu silaznu putanju nakon što se autoput završi 2019.  Plan konsolidacije nadležnih organa već ima za cilj primarni fiskalni suficit od 3 procenta BDP-a za 2020.  Nadležni organi su već identifikovali mjere koje se fokusiraju na smanjenje rashoda, uključujući fond zarada javnog sektora i naknade za majke, uz određene dobiti koje će proisteći iz unaprijeđenja u poreskoj administraciji, naplate neizmirenih poreza i regularizacije objekata bez dozvola.

8. Misija preporučuje cilj za primarni suficit od 4½ procenata BDP-a za 2020.  Nadležni organi se slažu sa misijom da je ovaj vrlo visok primarni bilans potreban kako bi se smanjile velike potrebe za finansiranjem koje bi se u suprotnom materijalizovale u 2019. i 2020.  Kao sastavni dio strategije fiskalnog prilagođavanja, misija preporučuje stvaranje prostora za povećanje kapitalne potrošnje za ½ procenta BDP-a i dobro usmjerene socijalne potrošnje za ¼ procenta BDP-a kako bi se podržao rast i ublažio uticaj prilagođavanja na najosjetiljivije djelove stanovništva.  Misija procjenjuje da bi bile potrebne mjere fiskalnog prilagođavanja od 2¾ procenta BDP-a kako bi se postigao cilj.  Ovo je dodatno na mjere koje iznose 1½ procenat BDP-a, a koje su nadležni organi već identifikovali, koji namjeravaju da rade sa zaposlenima MMF-a i Svjetske banke kako bi identifikovali preostale mjere u dokumentu fiskalne strategije koji je planiran za drugi kvartal 2017.  Počevši od 2021. primarni suficit bi se mogao postepeno smanjivati uz istovremeno održavanje silaznog trenda duga.  To bi omogućilo povećanje prioritetne potrošnje, a dug bi se smanjio na 66 procenata BDP-a do 2022. (72 procenta BDP-a, uključujući garancije).

Moguće mjere za fiskalno prilagođavanje

9. Misija vjeruje da na rashodnoj strani treba da dođe do značajnih napora u pogledu prilagođavanja.  Fond zarada javnog sektora i rashodi za penzije su visoki u poređenju sa međunarodnim uporednim vrijednostima i trebalo bi da se smanje na srednji rok.

• Misija je ohrabrena činjenicom da nadležni organi rade sa EU na reformi javne uprave sa fokusom na definisanje prave veličine broja zaposlenih u državnoj upravi i prelaskom na plaćanje zasnovano na zaslugama.  Povećanje zarada u javnom sektoru trebalo bi ograničiti dok se ne usvoji sveobuhvatna reforma javne uprave.
• Naknadu za majke treba promijeniti na takav način da se majkama koje su napustile svoja radna mjesta dâ kompenzacija koja bi bila takva da ih ohrabri da se ponovo uključe u radnu snagu.  Majke koje su prije toga bile nezaposlene, ili penzionisane, trebalo bi da se vrate u sistem socijalne zaštite (i da budu predment imovinskog cenzusa), ili u penzioni sistem, mada bi im se za izračuvanje penzije mogla dodijeliti jedna dodatna godina staža. 
• Istovremeno, trebalo bi promijeniti sistem socijalne zaštite kako bi bio bolje usmjeren na osjetljive djelove stanovništva.  Rashodi za socijalnu zaštitu su značajni, ali trenutno nisu dobro usmjereni i pružaju destimulanse za uključivanje na tržište rada.
• Penzioni sistem nije inherentno izadašan, ali su prošle ad-hoc odluke stvorile prilike za prijevremeno penzionisanje koje sistem nije mogao da priušti.  Misija vjeruje da bi se rashodi za penzije mogli značajno smanjiti na pravičan način na kratak rok tako što bi se penzije uključile u poresku osnovicu poreza na dohodak fizičkih lica, a što bi se odnosilo samo na one sa visokim primanjima.  Pored toga, penzioneri bi mogli da plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje koji bi se ocjenjivao u odnosu na iznos u kome su njihove penzije iznad prosječne penzije, što bi takođe primarno uticalo na boljestojeće penzionere.  Misija  je saglasna sa preporukama Svjetske banke da se poveća umanjenje (penali) za prijevremeno penzionisanje, ukine mogućnost penzionisanja sa 40 godina staža, smanji period prijevremenog penzionisanja na 2 godine i da se doprinosi za beneficirani staž učine aktuarski pravičnijim.

10. Nadležni organi žele da zadrže konkurentan poreski sistem sa niskim poreskim stopama.  S obzirom na potrebu za relativno brzim smanjenjem deficita, misija preporučuje određene mjere na prihodnoj strani koje će smanjiti negativne eksterne pritiske koji su povezani sa zagađenjem ili hroničnim bolestima, proširiti poresku osnovicu i doprinijeti socijalnoj pravičnosti.

• Sagorijevanje uglja značajno doprinosi lokalnom zagađenju i globalnom zagrijavanju.  Misija je napravila preliminarne procjene po kojima je trošak korišćenja uglja kroz lokalno zagađenje višestruko veći od njegove sadašnje cijene, a njegov trošak koji se odnosi na globalno zagrijavanje je oko polovine njegove sadašnje cijene.  Uvođenje akcize na ugalj bi internalizovalo ove troškove i dovelo do smanjenja troškova koji su povezani sa zdravljem, dok bi istovremeno stvorilo prihode za budžet i stimulisalo investicije u čistije izvore energije.  Akcizu bi trebalo uvesti postepno i eventualno je povećati do punog nivoa koji je povezan sa eksternalitetima. Povećana cijena uglja  trebalo bi da se u potpunosti odrazi kroz cijenu električne energije, a treba razmotriti prelazne aranžmane za industrije na koje ovo utiče.
• Mogle bi se povećati akcize na cigarete, alkohol, naftne derivate i zaslađena pića, čime bi se one uskladile sa EU standardima tamo gdje je to primjenjljivo, uz istovremeno obezbjeđivanje da one značajno ne prelaze nivoe sličnih akciza u susjednim zemljama.
• Na lokalnom nivou trebalo bi povećati tarife za vodu i odlaganje smeća, do nivoa punog povrata troškova, koje bi vremenom uključile i buduće troškove kapitalnih unaprijeđenja.  Trenutno, tarife ne pokrivaju ni troškove tekućeg održavanja i doprinose lošem fiskalnom učinku lokalnih uprava i degradaciji životne sredine. Saradnja sa multilateralnim i bilateralnim donatorima u ovoj oblasti takođe bi mogla da pomogne da se mobilišu dodatni resursi.  Takođe treba razmotriti povećanje naplate poreza na nepokretnosti kroz unaprijeđenje pravnog i administrativnog okvira (uključujući bolje baze podataka i vrednovanje nepokretnosti) i potencijano kroz povećanje stopa.
• Niža stopa PDV-a mogla bi se pomjeriti tako da iznosi polovinu standardne stope, a PDV na hotelske usluge i usluge u marinama mogli bi da se oporezuju standardnom stopom.
• Misija preporučuje da se viša stopa poreza na dohodak fizičkih lica poveća na 13 procenata i da se produži njeno važenje do 2022. kako bi se osigurao pravičan doprinos prilagođavanju onih sa višim dohotkom, kao što je to bio slučaj tokom finansijske krize.

11. Kada je u pitanju fiskalno finansiranje, misija ohrabruje nadležne organe da ubzaju svoj program privatizacije i da unaprijede profil otplate duga.  Privatizacija Montenegro airlines-a i drugih javnih preduzeća koje nemaju funkciju u oblasti javnih politika povećala bi finansijske resurse i smanjila buduće odlive iz budžeta.  Nadležni organi takođe bi trebalo da nastave sa aktivnostima na razvoju lokalnog tržišta državnih zapisa i dugoročnijih obveznica.

Finansijski sektor

12. Finansijski uslovi su se unaprijedili tokom 2016.  Banke su visoko likvidne i prosječni koeficijetni kapitala prevazilaze regulatorne minmume, uz neke varijacije između institucija.  Profitabilnost većine banaka je povećana, ali je i dalje slaba uprkos primjetnom smanjenju nekvalitetnih kredita (NPL) i visokim kamatnim maržama, koje se djelimično mogu objasniti visokom troškovnom strukturom i riziko-premijom zemlje. Povećalo se kreditiranje privatnom sektoru, nakon što se smanjivalo tokom dužeg perioda, iako ne toliko brzo koliko bi se moglo očekivati s obzirom na visoku likvidnost.  Ovo odražava probleme sa naplatom kolaterala, slabe prakse korporativnog računovodstva, posebno u sektoru MSP-a i relativno visoke standarde kreditiranja nakon perioda sa visokim nivom NPL-ova.

13. Nadležni organi smatraju da je snažan kreditni rast od ključnog značaja kao podrška strategiji rasta države.  U tom kontekstu, očekuje se da će okvir za dobrovoljno rješavanje dugova (Podgorički pristup) biti produžen do 2018. i biti unaprijeđen kroz uključivanje više kategorija NPL-ova i pružanje većih podsticaja za učestvovanje u programu.  Ne dovodeći u pitanje želju nadležnih organa za snažnijim kreditnim rastom, bankama trebalo bi da bude omogućeno da odgovaraju na tržišne uslove bez administrativnih miješanja. Misija podržava namjeru državnih organa da ne posežu za uvođenjem gornjih granica za kamatne stope, jer bi te mjere mogle da imaju neželjene posljedice.

14. Nadležni organi nastavljaju sa sprovođenjem preporuka Ocjene finansijskog sektora za Crnu Goru (FSAP) kako bi se ublažili rizici po finansijski sistem.  One uključuju unaprijeđenje upravljanja nekvalitetnom aktivnom i rizikom likvidnosti, smanjenje operativnih rizika, i ograničavanje rizika koji se odnose na finansiranje i koncentraciju kredita. Nadležni organi detaljno prate slabije banke i pripremaju planove za sanaciju u kontekstu planiranja za nepredviđene okolnosti. Oni su u procesu izrade novih bankarskih zakona i imaju namjeru da uvedu u propise Međunarodni standard finansijskog izvještavaja (MSFI) 9 u 2018. godini, što bi trebalo da rezultira strožijim praksama rezervisanja i zatražili su tehničku pomoć MMF-a kako bi pomogao u ovom procesu.  Planiraju da sprovedu analize kvaliteta aktive (AQR) u 2018/19. S obzirom na fiksne troškove poštovanja obaveze iz oblasti računovodstva i izvještavanja, povećanje minimalno zahtijevanog kapitala bi se moglo razmotriti, jer bi pomoglo bankama da ostvare ekonomije obima i moglo bi dovesti do veće konkurencije.

15. Nadležni organi treba da posebno obrate pažnju kod praćenja prijetnji po finansijsku stabilnost, u odsustvu instrumenata monetarne politike i s obzirom na ograničeni fiskalni prostor.  U procesu ušteda na fiskalnoj strani, profitabilnost banaka  mogla bi da trpi, i Centralna banka trebalo bi pažljivo da prati potencijalni uticaj na pojedinačne banke i na sistem. Banke koje nemaju pristup finansiranju u slučaju hitne potrebe trebalo bi da budu pod posebnom pažnjom. Nadležni organi su u postupku izrade zakona o sanaciji banaka, gdje bi se okretanje podršci iz javnih finansija uzelo u razmatranje samo nakon što se otpišu akcionarski kapital, hibridni kapital i subordinisani dugovi.  Nadležni organi su takođe u postupku izrade novog  zakona o finansijskim institucijama, koji bi trebalo da dovede do eliminisanja praznina u pogledu nadzora.

Strukturne reforme

16. Nadležni organi planiraju de revidiraju Zakon o radu kako bi se povećalo učešće na tržištu rada i ohrabrila formalizacija neformalne ekonomije. U situaciji kada ne postoje instrumenti monetarne politike i kada je fiskalni prostor ozbiljno sužen, oni bi trebalo  da se fokusiraju na povećavanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjenje neformalnosti na tržištu rada i da nastave sa unaprijeđenjem poslovne klime (npr. izvršenje ugovora). Naročito bi se mogao ubrzati proces izadavanja dozvola i licenci.  Aktivnije politike na tržištu rada bi se takođe mogle razmatrati kako bi se smanjio visok nivo dugoročne nezaposlenosti.  Takođe će biti važno da se unaprijede praktične vještine univerzitetskih diplomaca kako bi se olakšala njihova brža integracija u tržište rada.  Na kraju, informisanje javnosti kojim bi se objasnili benefiti koji dolaze iz državne potrošnje,  moglo bi da poveća prihode i smanji sivu ekonomiju.

Misija zahvljuje nadležnim organima, i drugim partnerima, na velikodušnom gostoprimstvu i  vrlo otvorenim i konstruktivnim razgovorima koje smo sa njima imali.