Saopštenja 2016 - Septembar

29.09.2016. godine - Održana 93. sjednica Savjeta CBCG

19.09.2016. godine - NAJAVA DOGAĐAJA: Međunarodni bankarski seminar počinje u Budvi

05.09.2016. godine - SFS: Finansijski sistem stabilan

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 29.09.2016. godine

Održana 93. sjednica Savjeta CBCG

Savjet Centralne banke Crne Gore održao je danas 93. sjednicu, kojom je predsjedavao guverner Milojica Dakić.

Savjet je usvojio Izvještaj guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za maj 2016. godine, u kome je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke u ovom periodu realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada Centralne banke u 2016. godini.

Bankarski sistem, shodno kvartalnom Izvještaju o poslovanju banaka i mikrofinansijskih institucija, tokom prve polovine 2016. godine, karakterišu pozitivne tendencije u kretanju ključnih pokazatelja poslovanja. Zabilježen je rast bilansne sume banaka, likvidne aktive, dobitka, koeficijenta solventnosti, poboljšanje kvaliteta aktive, kao i pad kamatnih stopa.  Poboljšanje kvaliteta kredita banaka nastavljeno je i u drugom kvartalu tekuće godine. Na kraju posmatranog perioda, nekvalitetni krediti su iznosili 278,7 miliona eura i bilježe smanjenje od 7,1% u odnosu na kraj 2015. godine. Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosilo je 11,72% i bilo je za 0,85 p.p. niže nego na kraju prethodne godine. Kapital banaka je u odnosu na kraj 2015. godine povećan za 5,8%, a bankarski sistem Crne Gore u ovom periodu karakteriše visok nivo solventnosti, sa koeficijentom solventnosti od 16,65% na kraju juna. Na rast kapitala tokom posmatranog perioda najveći uticaj imali su pozitivan finansijski rezultat, dokapitalizacija dvije banke kao i početak poslovanja nove banke u drugom kvartalu.

U Makroekonomskom izvještaju CBCG analizirani su sektorski pokazatelji u crnogorskoj privredi i dat je prikaz stanja privrede na polugodišnjem nivou. Prema raspoloživim pokazateljima tokom prvih šest mjeseci ove godine, većina posmatranih sektora uglavnom ima trend rasta. Rast se bilježi u sektoru građevinarstva, turizma,  trgovine i većini vidova saobraćaja. Pad proizvodnje je zabilježen u šumarstvu, kao i u industrijskoj proizvodnji. U prvoj polovini 2016. godine zabilježen je rast deficita tekućeg računa koji je, uglavnom, rezultat neravnoteže na računu roba. Prema preliminarnim podacima, deficit tekućeg računa platnog bilansa iznosio je 661,6 miliona eura ili 35,7% više nego u istom periodu 2015. godine. U posmatranom periodu ostvareno je povećanje deficita na računu roba za 16,1%. Značajno povećanje uvoza je većim dijelom posljedica većeg uvoza mašina i transportnih uređaja za investicione projekte u zemlji. U međunarodnoj razmjeni usluga Crna Gora je u prvoj polovini 2016. godine ostvarila suficit u iznosu od 92,2 miliona eura, što je za 24,4% niže nego u istom periodu prethodne godine i posljedica je povećanja rashoda po osnovu transportnih, telekomunikacionih i profesionalnih i konsalting usluga.

U Izvještaju o kretanju cijena za drugi kvartal analizirani su trend, očekivanja i  determinante inflacije u Crnoj Gori. Tokom prve polovine godine zabilježen je pad potrošačkih cijena, kako u odnosu na decembar prethodne godine, tako i na godišnjem nivou (-0,6%, -1,0% respektivno). Pad cijena, na godišnjem nivou, u kategoriji prevoz od 6,9% imao je najveći uticaj na pad ukupne godišnje stope inflacije. Kada su u pitanju inflaciona očekivanja banaka, na osnovu ankete sprovedene u julu ove godine, najveći broj anketiranih banaka očekuje da će se inflacija do kraja godine kretati između -0,5% i 0%. Što se tiče očekivanja privrede, od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata najveći broj, njih 26%, smatra da će se inflacija kretati između 0,5% i 1% u 2016. godini. Shodno ekspertskoj projekciji koju je uradila CBCG, inflacija će se u 2016. godini kretati u rasponu  od -1%  do 1%, dok centralna projekcija iznosi 0%.

Savjet je usvojio Odluku o imenovanju međunarodno priznatog nezavisnog spoljnjeg revizora za Centralnu banku.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 19.09.2016. godine

NAJAVA DOGAĐAJA: Međunarodni bankarski seminar počinje u Budvi

Međunarodni bankarski seminar pod nazivom ''Poslovanje banaka u postojećem makroekonomskom okruženju'', u zajedničkoj organizaciji Centralne banke Crne Gore i Banke Slovenije, održaće se 22 - 23. septembra 2016. godine u hotelu Splendid u Bečićima.

Tema ovogodišnjeg Seminara je bankarsko poslovanje u tekućim makroekonomskim uslovima sa posebnim osvrtom na bankarsku uniju, kamatne stope, nekvalitetne kredite, aktuelne izazove monetarne politike i finansijske stabilnosti. Seminar će otvoriti guverner Centralne banke Crne Gore, Milojica Dakić, i dekan Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, Metka Tekavčić.

Tradicionalnim panelima koji će biti organizovani tokom dva dana trajanja seminara će prisustvovati guverneri i visoki predstavnici Centralne banke Crne Gore, Banke Slovenije, Narodne banke Bosne i Hercegovine, Hrvatske narodne banke, Narodne banke Makedonije, Narodne banke Srbije, te predsjednici i članovi komercijalnih banaka i poznati bankarski stručnjaci iz regiona.

Pozivamo Vas da medijski ispratite događaj koji za cilj ima razvoj dijaloga i unapređenje saradnje na polju razmjene bankarskih znanja i iskustava regiona.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 05.09.2016. godine

SFS: Finansijski sistem stabilan
 
Trideset i druga sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost održana je danas. Sjednicom je predsjedavao Milojica Dakić, guverner Centralne banke, a prisutni su bili svi članovi Savjeta: Raško Konjević, ministar finansija; Branko Vujović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja i Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti.

Na današnjoj sjednici Savjeta razmatrano je tekuće stanje finansijske stabilnosti u Crnoj Gori, rizici i ranjivosti ukupnog privrednog sistema, koji su bili prisutni tokom prve polovine 2016. godine. U analizi koja je pripremljena za Savjet, razmatrani su trendovi i događaji koji su uticali na stanje crnogorske privrede, kako iz domaćeg, tako i iz međunarodnog okruženja.

Događaj koji je najviše uticao na trendove u međunarodnom okruženju bio je  referendum u Velikoj Britaniji. Ishod britanskog referenduma o izlasku iz Evropske Unije bio je iznenađujući signal za finansijska tržišta, globalno, koja su negativno odreagovala. Takođe, na temelju povećanja ove neizvjesnosti izgledi za globalnu ekonomiju za 2016. i 2017. su, u određenoj mjeri, pogoršani.  Očekuje se da će neizvjesnost uticati na smanjenje investicija i povećanje rizika finansiranja ka manje razvijenim tržištima.

Shodno ovakvim izgledima, na međunarodnom tržištu, ključne centralne banke svijeta, ECB i FED, su zadržale isti kurs monetarne politike i nisu mijenjale kamatne stope. Dodatno, ECB je uvela povećanje pomoći i nove mjere zemljama članicama kako bi se intenzivirao oporavak.

Uticaj međuanrodnog okruženja i prenošenje rizika i neizvjesnosti na crnogorsku privredu je umjeren.

Pored međunarodnog, razmatrano je stanje privredne djelatnosti, nivo i intenzitet rizika, izvori rizika, kao i ranjivosti po finansijsku stabilnost iz domaćeg okruženja.

Domaće okruženje karakterišu  različita kretanja osnovnih sektora ekonomije,  u odnosu na period  2015. godine. U prvih šest mjeseci 2016. godine zabilježen je pad industrijske proizvodnje od 5,3%. Promet robe u trgovini na malo (u tekućim cijenama) je, prema preliminarnim podacima Monstata, u prvih šest mjeseci 2016. godine, ostvario rast od 3,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Broj dolazaka turista, za prvih šest mjeseci 2016. godine, veći je za 5,6%, u odnosu na isti period 2015. godine, dok je rast noćenja iznosio 5,5%. Prema preliminarnim podacima Monstata, građevinarstvo je u prvih šest mjeseci 2016. godine zabilježilo rast vrijednosti izvršenih građevinskih radova od 22,5% i rast efektivnih časova rada od 10,9% u odnosu na isti period 2015. godine.

Godišnja stopa inflacije u junu iznosila je -1%. Usljed ovakvih tendencija u kretanju cijena CBCG je revidirala očekivanu stopu inflacije za decembar 2016. godine. Za kraj 2016. godine, projektuje se inflacija u rasponu od -0,1% do 1,3%, sa centralnom tendencijom od 0,4%.

Najviše izražen rizik, u prvoj polovini 2016. godine, je i dalje nedovoljan oporavak  realnog sektora, koji se evidentira u i dalje skromnim stopama rasta ključnih sektora ekonomije. Slabiji oporavak od potencijalnog evidentira se u likvidnosti realnog sektora gdje je došlo do povećanja vrijednosti duga po osnovu blokade računa pravnih lica i preduzetnika. Ukupan iznos ovog duga iznosio je 584,6 miliona eura, na kraju juna 2016. godine, što je 11,3% više na godišnjem nivou. Kreditni rizik u bankarskom sektoru ima opadajući trend, ali je nivo nekvalitetnih kredita od 11,72% ukupnih kredita i dalje visok. 

Savjet je razmatrao stanje i u fiskalnom sektoru, gdje je došlo do rasta prihoda  ali i povećanja  rashoda budžeta u prvoj polovini godine. Prisutna su veća davanja za otplatu dugova i evidentan je deficit budžeta. Takođe, zabrinjava  nivo poreskog duga, koji opterećuje javne finansije.

Na kraju drugog kvartala 2016. godine, državni dug (bruto) je iznosio 2,36 milijardi eura ili 62,7% BDP-a. Procenat bruto državnog duga je i u prvom kvartalu 2016. prelazio vrijednost mastrihtskog kriterijuma od 60% BDP-a. Na spoljni dug se odnosilo 2,03 milijarde eura, što je pad za oko 190 miliona eura. Na unutrašnji dug se odnosilo 327 miliona eura i povećan je za 6,4 miliona eura u odnosu na mart 2016.

Na osnovu ovih pokazatelja evidentan je porast fiskalnog rizika, usljed pritiska javnog duga. 

Prva dva kvartala 2016. godine obilježilo je povećanje deficita tekućeg računa za 16,1% u odnosu na isti period 2015. godine. Visok nivo uvozne zavisnosti i dalje je evidentan u robnoj razmjeni sa inostranstvom, ali i dalje umjeren priliv stranih direktnih investicija, koji je iznosio 335,6 miliona eura, od čega su vlasnička ulaganja iznosila 140,8 miliona eura, dok je priliv u formi interkompanijskog duga iznosio 64,1 miliona eura.

Bankarski sistem je stabilan, solventan i likvidan. Tržište osiguranja karakterišu pozitivni trendovi i stabilan razvoj, dok je stanje na tržištu kapitala nepromijenjeno.

Savjet je ocijenio da je stanje finansijskog sistema, u prvoj polovini 2016. godine, stabilno.