Saopštenja 2016 - Avgust

31.08.2016. godine - Saopštenje za javnost sa 92. sjednice Savjeta CBCG

26.08.2016. godine - Sastanak guvernera CBCG i guvernera Banke Holandije

22.08.2016. godine - SAOPŠTENJE ZA JAVNOST: Krediti odobreni u švajcarskim francima

17.08.2016. godine - MIŠLJENJE na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR

17.08.2016. godine - Održana 91. sjednica Savjeta CBCG

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 31.08.2016. godine

Saopštenje za javnost sa 92. sjednice Savjeta CBCG

Povodom niza neistinitih, neargumentovanih i tendencioznih napada na Centralnu banku zbog njenih stručnih stavova vezanih za rješavanje problema kredita odobrenih u švajcarskim francima, izrečenih na sjednici Četvrtog vanrednog zasjedanja Skupštine Crne Gore održanoj 30.08.2016. godine, održana je sjednica Savjeta CBCG.

U cilju zaštite dugo sticanog ugleda Centralne banke Crne Gore kao nezavisne institucije, Savjet Centralne banke ukazuje da iznijeti napadi predstavljaju tendenciozno obmanjivanje javnosti, koje je usmjereno na postizanje nekih drugih ciljeva. Proizvoljne i neargumentovane optužbe da je Centralna banka i njeno rukovodstvo učestvovala u koruptivnim radnjama i na tim osnovama sarađivala sa „Hypo Alpe Adria bankom“ su apsolutno neistinite i kao takve ih, sa indignacijom, odbacujemo.

Upravo suprotno iznijetim optužbama, a u skladu sa svojom ustavnom i zakonskom ulogom, Centralna banka je, od samog nastanka problema sa kreditima odobrenim u švajcarskim francima u kontinuitetu, profesionalno i na konstruktivan način iznosila svoje stručne stavove i ukazivala na moguća primjenljiva i pravedna rješenja. Svoju profesionalnost i odgovornost Centralna banka je iskazala i u postupku donošenja Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR u julu 2015. godine, kao i u postupku razmatranja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR čije je donošenje u toku, dajući puni doprinos unapređenju predloženih rješenja.

U cilju objektivnog informisanja javnosti, a zbog značaja pitanja koje je bilo predmet skupštinske rasprave, Centralna banka još jednom ističe činjenice kojima se demantuju iznijete neistinite tvrdnje, i to:

• Netačna je tvrdnja da je Centralna banka promovisala kredite u švajcarskim francima. Naprotiv, Centralna banka je još 04. decembra 2006. godine ukazala da korisnici kredita zaključivanjem ugovora o kreditu u švajcarskim francima preuzimaju valutni rizik, zbog eventualne promjene kursa švajcarskog franka;
• Netačna je tvrdnja da ne postoji metodologija za obračun kamata,  jer postoji univerzalno prihvaćena metodologija (složeni kamatni račun i dekurzivni metod obračun), koja je bazirana na pravilima finansijske matematike i sadržana u „Odluci o načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope“. Problem je u tome što bi se primjenom ove metodologije na rješenja predložena u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR, pojedine kategorije korisnika kredita dovele u neravnopravan položaj. Primjera radi,  primjenom načina obračuna iz Predloga zakona, za dva ista kredita od po 100.000 eura,  odobrena na isti dan sa istim rokom otplate i sa istom kamatnom stopom, razlika između ostatka duga korisnika kredita čiji kredit nije ustupljen trećem licu i korisnika kredita čiji je kredit ustupljen tom licu,  može iznositi i preko 20.000 eura. Na ovaj način se favorizuju korisnici kredita koji nijesu uredno izmirivali svoje obaveze i čija su potraživanja po tim kreditima ustupljena trećem licu;
• Netačna je tvrdnja koja je stvorila percepciju u javnosti da su krediti u švajcarskim francima uzimani isključivo radi rješavanja stambenih potreba građana, o čemu najbolje govore podaci da od 129 ustupljenih kredita na 15 najvećih kredita koji su dati u poslovne svrhe, otpada više od 75% vrijednosti svih ukupno ustupljenih kredita, što je više od 50.000.000 eura. Preciznije, prosječna vrijednost ovih 15 kredita je oko 3,33 miliona eura;
• Netačna je tvrdnja da je kredite u švajcarskim francima odobravala isključivo „Hypo Alpe Adria banka“ u zemljama u kojima je poslovala, jer je ove kredite odobravalo više banaka, i to u velikom broju zemalja - Austriji, Njemačkoj, Holandiji, Italiji, Francuskoj, Madjarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Luksemburgu, Grčkoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i dr. Takođe, u Crnoj Gori su ovi krediti imali najmanju zastupljenost u odnosu na druge zemlje (u Crnoj Gori 762 kredita, u Srbiji oko 23.000 kredita, u Hrvatskoj preko 60.000, u Poljskoj blizu 700.000, u Sloveniji oko 10.000, u BiH preko 5.000 itd.);
• Netačna je tvrdnja da se kod kredita u švajcarskim francima radi o apsolutno ništavnim pravnim poslovima, jer je ova tvrdnja suprotna važećem zakonodavnom okviru koji uređuje ovu oblast;
• Netačna je tvrdnja da je „Hypo Alpe Adria banka“ bez naknade ustupila svoja potraživanja po osnovu dijela kredita odobrenih u švajcarskim francima privrednom društvu „Hypo-Alpa-Adria Development“ DOO Podgorica (sada „Heta Asset Resolution“  DOO Podgorica),  jer je  „Hypo Alpe Adria banka“ za iznos ustupljenih potraživanja od 66.698.000 eura naplatila 54.103.000 eura, o čemu postoji odgovarajuća dokumentacija.

Ovo je reagovanje samo na neke od brojnih neargumentovanih i neistinitih optužbi izrečenih na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crne Gore, koji dovoljno uvjerljivo govore o namjeri onih koji su ove optužbe izrekli.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 26.08.2016. godine

Sastanak guvernera CBCG i guvernera Banke Holandije

Guverner Centralne banke Crne Gore, Milojica Dakić, sa saradnicima, primio je guvernera Banke Holandije, Klasa Knota. Na sastanku je razmotrena ekonomska situacija u Crnoj Gori i Holandiji, kao i izazovi za očuvanje finansijske stabilnosti.

Guverner Dakić je istakao da je bankarski sistem stabilan, likvidan i solventan i da problem loših kredita više nije sistemski, već individualni problem. Naveo je i da su kamatne stope u značajnom padu, a da je kapital banaka u porastu.

Takođe, guverner CBCG se zahvalio guverneru Banke Holandije na brojnim programima tehničke pomoći koje je u prethodnom periodu pružila Banka Holandije, kao i na tome što je već duži vremenski period član redakcije časopisa Journal of Central Banking Theory and Practice, čiji je izdavač CBCG. Zajednički je konstatovana uspješna saradnja Crne Gore i Holandije u okviru rada holandsko- belgijske konstituence u MMF-u. Na sastanku je dogovoreno da Banka Holandije pruži pomoć CBCG u procesu pristupanja EU.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 22.08.2016. godine

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Krediti odobreni u švajcarskim francima

Povodom više puta ponovljenih neistinitih, neargumentovanih i zlonamjernih napada na Centralnu banku zbog njenih stavova vezanih za rješavanje problema kredita odobrenih u švajcarskim francima, posebno stava da Centralna banka uporno opstruira donošenje zakona o ovom problemu, Centralna banka ukazuje na sljedeće:

Centralna banka je, i prije donošenja Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR u julu 2015. godine, više puta ukazivala da bi najbolje rješenje ovog problema bilo da se između banaka i korisnika kredita odobrenih u švajcarskim francima iznađe mogućnost sporazumnog rješavanja nastalih problema, a da, u slučaju nemogućnosti sporazumnog rješavanja ovih problema, o tome treba da odlučuje nadležni sud. Naime, po mišljenju Centralne banke, usvajanje zakona kojim se mijenjaju ranije nastali legalni obligaciono-pravni odnosi između banaka i njihovih klijenata izaziva pravnu nesigurnost, odnosno dovodi u pitanje poštovanje principa vladavine prava. Zakon o obligacionim odnosima poznaje niz pravnih instituta (načelo jednake vrijednosti davanja (član 8), bitna zabluda (član 54), okolnosti od značaja za tumačenje (član 97), izmjena ili raskid ugovora zbog promjenjenih okolnosti (čl.128-131), nemogućnost ispunjenja (čl. 132 i 133) i dr.), čijom bi se primjenom problem kredita odobrenih u švajcarskim francima mogao riješiti ili sporazumno ili pred nadležnim sudom, i to uz mogućnost opravdanog pristupa rješavanju svakog odobrenog kredita pojedinačno. Isključivo na ovaj način bi se u potpunosti obezbijedilo da se pri rješavanju problema nastalih u ispunjenju svakog pojedinačnog ugovora o kreditu uzmu u obzir svi relevantni uslovi po kojima je zaključen taj ugovor o kreditu, kao i sve naknadne okolnosti nastale u periodu ispunjenja ugovora o kreditu. Iz tih razloga su i sami korisnici kredita u švajcarskim francima prije više godina pokrenuli odgovarajuće sudske postupke pred nadležnim sudovima. Rješavanjem problema na navedeni način izbjegao bi se i rizik nedovoljne pravne sigurnosti investitora, koji nastaje u situaciji miješanja države u zaključene ugovorne odnose. Takođe, na ovaj način bi se izbjegao i rizik retroaktivne primjene određenih normi pri donošenju zakona, a time i rizik ocjene ustavnosti ovakvog rješenja sa aspekta postojanja prethodno utvrđenog javnog interesa.
U vezi sa navedenim, Centralna banka cijeni značajnim da ukaže i na određene stavove Evropske centralne banke, date u mišljenju o konverziji kredita u švajcarskim francima usvojenom 18. septembra 2015. godine (znači nakon iznošenja naprijed navedenih stavova Centralne banke Crne Gore), i to:

• da konverzija kredita u švajcarskim francima može imati negativne posljedice ako bi dovela do narušavanja naklonosti stranih investitora zbog primjetnog porasta pravne nesigurnosti i rizika zemlje;
• da je na tijelima određene države da ocijene da li se na ovaj način retroaktivno zadire u odnose određenih ugovornih strana i da li je to u skladu sa ustavom i zakonima određene zemlje. Međutim, ECB primjećuje da uvođenje mjera sa povratnim djelovanjem umanjuje pravnu sigurnost, te da nije u skladu sa načelom opravdanih očekivanja.

Svoje naprijed navedene stavove Centralna banka je zauzimala isključivo u cilju izbjegavanja mogućih rizika i negativnih posljedica donošenja zakona kojim se uređuju uslovi za konverziju kredita odobrenih u švajcarskim francima, što smatra da je bila njena ustavna i zakonska obaveza.

Stoga, u potpunosti su neosnovani navodi da je Centralna banka neargumentovano opstruirala donošenje zakona kojim se uređuju uslovi za konverziju kredita odobrenih u švajcarskim francima, a u javnosti iznijete optužbe o nezakonitom, odnosno koruptivnom uticaju na Centralnu banku su toliko neozbiljne da ih Centralna banka neće ni komentarisati.

Međutim, poštujući volju zakonodavca da se ovaj problem uredi zakonom, Centralna banka je, u postupku donošenja važećeg Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR i sada kada se predlažu izmjene i dopune tog zakona, svoj profesionalizam iskazala davanjem svojih stručnih mišljenja za unapređenje teksta predloženih zakonskih odredbi, čak do forme amadmana koji bi mogli biti predloženi od strane ovlašćenog predlagača.

Nastavljajući da iskazuje svoj profesionalni odnos, Centralna banka je danas, saglasno dogovoru ministra finansija i guvernera Centralne banke, obezbijedila učešće svojih predstavnika na sastanku sa predstavnicima Ministarstva finansija  i predstavnicima korisnika kredita odobrenih u švajcarskim francima, na kome se razgovaralo o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR, od 1.08.2016. godine.

Na današnjem sastanku razmotrena su određena sporna pitanja i dogovoreno je da se u daljoj proceduri donošenja ovog zakona preduzmu aktivnosti na odgovarajućoj korekciji rješenja iz Predloga navedenog zakona.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 17.08.2016. godine

Održana 91. sjednica Savjeta CBCG

Savjet Centralne banke Crne Gore održao je danas 91. sjednicu kojom je predsjedavao guverner Milojica Dakić.

Savjet je razmotrio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR od 1.08.2016. godine i, imajući u vidu sve moguće rizike i negativne posljedice donošenja ovog zakona, donio mišljenje kojim se ostaje pri ranije iznijetim načelnim stavovima Centralne banke na prvu verziju ovog dokumenta iz jula tekuće godine.

Sagledavanjem novopredloženih rješenja iz Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR od 1.08.2016. godine, konstatovano je da se ista suštinski razlikuju od predloga koje je Centralna banka dala u svom mišljenju. Savjet je ocijenio da bi novopredložena rješenja stavila u neravnopravan položaj korisnike kredita, onemogućila dosljednu primjenu metodologije koja se koristi prilikom obračuna obaveza korisnika kredita i dovela do revizije konverzija sprovedenih u skladu sa važećim zakonom. Takođe, predložena rješenja sadrže niz nejasnoća i kontradiktornosti koje bi, u slučaju usvajanja, onemogućile njihovu adekvatnu primjenu i dodatno izazvale niz dilema i teškoće prilikom primjene u praksi.

Savjet je zaključio da, ukoliko se zakonodavac opredijeli da usvoji predložene izmjene i dopune Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure EUR, iz gore navedenih razloga, neophodno je tekst Predloga ovog zakona izmijeniti, te je, u tom cilju, Centralna banka predložila odgovarajuće izmjene u formi amandmana, koji bi mogli biti predloženi od strane ovlašćenog predlagača.