|
Saopštenja 2015 - Jun
30.06.2015. godine - Grčka kriza se neće značajno odraziti na Crnu Goru
22.06.2015. godine - Održana 73. sjednica Savjeta CBCG
10.06.2015. godine - Guverner Dakić na konferenciji „Izazovi starih i novih politika“
08.06.2015. godine - SFS: Finansijski sistem stabilan
02.06.2015. godine - Rukometašice Budućnosti i reprezentacije posjetile CBCG
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 30.06.2015. godine
Grčka kriza se neće značajno odraziti na Crnu Goru
Grčka kriza, odnosno odsustvo dogovora Grčke sa kreditorima i EU otvorila je brojna pitanja, od toga kako će se kriza odraziti na Grčku, Eurozonu, EU, kao i na treće zemlje.
Kada su u pitanju procjene uticaja Grčke krize na EU, većina prognoza ukazuje da neće biti većih dugoročnih negativnih posljedica po EU kao cijelin, već se više očekuju kratoročne negativne posljedice po EU. Ipak, ova nestabilnost će sigurno imati određene posljedice u vidu smanjenog interesovanja investitora za EU, a moguće je i određeno slabljenje eura, zbog neizvjesnosti oko statusa Grčke u Eurozoni.
Međutim, samo slabljenje valute ne mora da bude apriori negativno po zemlje članice, jer ono povećava konkurentnost izvoznika. Pojedine zemlje koje su izloženije prema Grčkoj, prije svega one u kojima su filijale grčkih banaka važan dio njihovih finansijskih sistema i tržišta, mogu se suočiti i sa većim negativnim uticajem.
Takođe, treba očekivati i nestabilnosti i kolebanja na evropskim berzama u narednom periodu, kao i smanjeni interes stranih investitora za kupovinu evropskih HOV. Međutim, sa druge strane, posljednjih dana je došlo do rasta cijena njemačkih HOV, jer su one procijenjene kao sigurne od strane finansijskih tržišta.
Kada je u pitanju Grčka, izvjesno je da će, kakav god bio rezultat referenduma, posljedice biti velike, počevši od produbljavanje recesije, fiskalne nestabilnosti, pada nivoa životnog standarda, bjekstva investitora i kapitala, smanjenja broja turista, kao i finansijske nestabilnosti. Naročito su ugrožene banke, koje zbog masovnog odliva depozita nijesu ni otvorene u ponedjeljak 29. juna (očekuje se da neće biti otvorene do referenduma), nakon odluke ECB-a da do daljnjeg zamrzne progam pomoći grčkim bankama, koje su veliki odliv depozita iz prethodnog perioda pokrivale kreditima ECB. Takođe, najavljeno je i zatvaranje grčke berze.
Brojni zvaničnici i mediji su naveli da će odsustvo dogovora sa kreditorima značiti i izlazak Grčke iz Eurozone. Ipak, ovo pitanje nije nimalo jednostavno, jer izlazak zemlje iz Eurozone uopšte nije pravno regulisan. Jedino što je regulisano je član 50 Evropskog ugovora u kojem piše da "svaka država članica može da odluči da napusti EU". Izlazak iz Eurozone bi nastupio automatski ako bi Grčka napustila EU. Ipak, jednostrani izlazak iz Unije stupa na snagu tek dvije godine nakon donošenja te odluke. Malo je vjerovatno da bi Grčka dobrovoljno napustila Eurozonu, jer bi to još više produbilo njenu krizu. Evenutalno uvođenje drahme bi vodilo njenoj značajnoj devalvaciji u odnosu na euro, što bi dodatno smanjilo realne plate i penzije. Takođe, dugovi (spoljni) Grčke bi ostali u eurima, a prihodi bi bili u drahmama, što bi još više otežalo svaku buduću otplatu dugova. Ipak, ne treba isključiti ni scenario, da ukoliko na referendumu ne bude prihvaćen predlog međunarodnih kreditora, kao posljedica dođe do masovnog odliva depozita iz banaka i bjekstva kapitala iz zemlje, te da Grčka zbog nedovoljne količine novca u opticaju bude prinuđena da se sama obrati zemljama članicama Eurozone za izlazak iz iste.
Svakako najbolji scenario bi bio da Grci na referendumu prihvate predlog međunarodnih kreditora, jer će šteta po Grčku, a i ostale zemlje biti svakako manja. To bi značilo priliv sredstava za otplatu dugova, reaktiviranje kreditnih linija ECB prema grčkim bankama i smanjenje neizvjesnosti na međunarodnim finansijskim tržištima. Ankete koje su objavljene ukazuju da je u ovom trenutku većina Grka za prihvatanje predloga međunarodnih kreditora u odnosu na protivnike, uz veliki broj još uvijek neopredijeljenih. Stoga ove ankete treba uzeti sa određenom rezervom, jer će rezultat biti neizvjestan do samog završetka referenduma.
Na kraju postavlja se pitanje uticaja grčke krize na Crnu Goru. I domaće i međunarodne analize ukazuju da će Crna Gora biti u grupi zemalja koja neće značajnije osjetiti posljedice grčke krize. Procjene ukazuju da direktnog efekta gotovo da neće ni biti, jer crnogorski bankarski sistem nije povezan sa grčkim, izvoz Crne Gore u Grčku je zanemarljiv (prošle godine je iznosio svega 295.000 eura, što je manje od jednog promila ukupnog izvoza), kao i grčke strane direktne investicije u Crnu Goru (prošle godine su iznosile 234.000 evra, što je takođe manje od jednog promila neto priliva SDI).
Ipak, ne mogu se isključiti indirektni efekti. Negativni indirektni efekti se mogu manifestovati kroz negativan uticaj grčke krize na neke od naših partnera (zemlje EU i regiona) koje su u većoj mjeri povezane sa Grčkom, odnosno njihovo prelivanje kroz eksterne odnose sa ovim zemljama. Pozitivni indirektni efekti su mogući, jer će vjerovatno jedan broj turista zbog nestabilnosti odustati od putovanja u Grčku, čime se otvara mogućnost za privlačenje više turista u Crnu Goru.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 22.06.2015. godine
Održana 73. sjednica Savjeta CBCG
Savjet Centralne banke Crne Gore održao je danas 73. sjednicu kojom je predsjedavao guverner Milojica Dakić.
Savjet je usvojio Izvještaj guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za april 2015. godine, u kome je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke u ovom periodu realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada Centralne banke u 2015. godini. Savjet je analizirao i ocijenio uticaj potencijalnih rizika iz makroekonomskog okruženja i unutar finansijskog sistema na stanje finansijske stabilnosti i zaključio da je finansijski sistem stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren.
Savjet je razmotrio elemente zakonskog uređivanja najviših dozvoljenih kamatnih stopa i zaključio je da se nastavi rad na ovoj aktivnosti.
Savjet je donio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o sadržini Centralnog registra transakcionih računa, kojom se u predmetni registar uključuju podaci o transakcionim računima fizičkih lica koja mogu biti izvršni dužnici u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje. Odlukom je propisano da Centralna banka izdaje javnim izvršiteljima preglede o brojevima transakcionih računa fizičkih lica kao izvršnih dužnika, u papirnoj ili elektronskoj formi. Shodno usvojenim rješenjima, Savjet je donio i Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka Crne Gore. U cilju promovisanja novih elektronskih servisa Centralne banke, naknade za izdavanje potvrda i prepisa vezanih za sistem Prinudne naplate u elektronskoj formi neće se naplaćivati do 31.12.2015. godine.
Savjet je usvojio Makroekonomski izvještaj Centralne banke Crne Gore za prvi kvartal 2015. godine. Iako zvanični podaci o kretanju BDP-a u ovom periodu nijesu dostupni, raspoloživi statistički pokazatelji u većini sektora, tokom prva tri mjeseca ove godine, pretežno imaju trend rasta. Rast je ostvaren u sektoru turizma, trgovine, većini vidova saobraćaja, građevinarstvu, kao i u sva tri sektora industrije. Procjenjuje se da bi ekonomski rast u 2015. godini mogao iznositi 3,5%. Prvi kvartal obilježilo je povećanje deficita tekućeg računa i rast neto priliva stranih direktnih investicija. Bankarski sistem je stabilan, solventan i likvidan, ali i dalje opterećen visokim nivoom nekvalitetnih kredita.
Savjet je usvojio Izvještaj o kretanju cijena za prvi kvartal 2015. godine. U izvještaju je konstatovano da je inflacija u Crnoj Gori, mjereno potrošačkim cijenama, u martu ove godine u odnosu na decembar 2014. godine zabilježila rast od 1,2%. Na godišnjem nivou potrošačke cijene su bile veće za 1,6%. Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 0,9%. Modelska projekcija ukazuje da će se na kraju 2015. godine inflacija kretati u rasponu od 0,9% do 2,5%. Prema ekspertskoj procjeni, očekivana inflacija je u rasponu od 1,25% do 3,25%.
Savjet je, na zahtjev Ministarstva finansija, a u skladu sa zakonskom obavezom, razmotrio i dao pozitivno mišljenje na dokument Strategija upravljanja dugom za period 2015 – 2018.
Savjet je donio rješenje o izdavanju odobrenja za pružanje platne usluge – izvršavanje novčanih doznaka platnoj instituciji „Capital Transfer MNE“ D.O.O. – Podgorica.
Savjet je donio rješenje o izdavanju odobrenja za pružanje platne usluge – izdavanje i/ili prihvatanje platnih instrumenata platnoj instituciji „Diners Club International Montenegro“ D.O.O. – Podgorica.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 10.06.2015. godine
Guverner Dakić na konferenciji „Izazovi starih i novih politika“
Guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić učestvuje na šestoj konferenciji za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu „Izazovi starih i novih politika'' koja se danas održava u Evropskoj centralnoj banci u Frankfurtu. Konferenciji prisustvuju predstavnici Evropskog sistema centralnih banaka, centralnih banaka zemalja EU kandidata i potencijalnih kandidata, kreatori politike iz međunarodnh finansijskih institucija i akademici.
Konferencija je strukturirana kroz tri sesije: monetarna politika i politika deviznog kursa u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi - iskustva kroz različite okvire i aktuelne izazove; fiskalna i strukturna politika kao podrška konvergenciji i ravnoteži; nadzorne politike nakon starta Evropske bankarske unije - rana iskustva i perspektiva za centralnu, istočnu i jugoističnu Evropu.
Konferencijom predsjedavaju članovi izvršnog odbora Evropske centralne banke Piet Pret (Peter Praet), Benoa Kuri (Benoît Coeuré) i Danijela Nui (Danièle Noui), predsjednica odbora SSM-a (Jedinstvenog supervizorskog mehanizma - Single Supervising Mechanism).
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 08.06.2015. godine
SFS: Finansijski sistem stabilan
Dvadeset i šesta sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost, kojoj su prisustvovali svi članovi Savjeta - guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić, ministar finansija Radoje Žugić, predsjednik KHOV Zoran Đikanović i predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović, održana je danas.
Na današnjoj sjednici Savjeta razmatrano je tekuće stanje finansijske stabilnosti, rizici i ranjivosti ukupnog privrednog sistema, koji su bili prisutni u prvom kvartalu 2015. godine. Analizirani su trendovi i događaji, koji su uticali na stanje crnogorske privrede, kako iz domaćeg, tako isto i iz međunarodnog okruženja. Podaci o ekonomskoj aktivnosti, najvećih svjetskih ekonomija, ukazuju na blago poboljšanje. Skromna kretanja na međunarodnom tržištu, očekuju se i do kraja godine, što neće značajnije uticati na rast u crnogorskoj privredi. Za 2014. godinu, Monstat je preliminarno, na bazi kvartalnih procjena BDP-a u toj godini, objavio 1,5%, stopu privrednog rasta, koja je bila niža od planirane. S obzirom na nižu stopu rasta u 2014. godini, MMF je za 2015. godinu, revidirao stopu rasta za Crnu Goru na 4,7%.
Aktivnosti vodećih centralnih banaka ukazuju na vođenje stimulativne monetarne politike, kako bi se osnažio rast privreda. Ekonomski podaci o ekonomiji SAD-a su slabili dolar u odnosu na euro. Na kraju februara kurs EUR/USD se našao na nivou od 1.1180, da bi se na kraju marta isti našao na 1.0731.
Kurs EUR/CHF je u martu konstantno imao silazni trend. Glavni razlog ovakvog kretanja je neizvjesnost u pogledu situacije u Grčkoj i početak sprovođenja programa kupovine obveznica ECB-e, koji su uzrokovali slabljenje evropske valute.
Generalno, može se zaključiti da se signali sa međunarodnih tržišta, kao što su ekspanzivnu politiku ECBa, nepodizanje kamatne stope FEDa, Grčka i Ukrajinska kriza prenose na valutna tržišta i utiču na jačanje švajcarca, odnosno slabljenje dolara u odnosu na euro.
Domaće okruženje crnogorske privrede karakteriše rast skoro svih bitnih sektora ekonomije, u odnosu na isti kvartal 2014. godine.
Najizraženiji rizici u prvim mjesecima 2015. godine, je i dalje nelikvidnost realnog sektora. Savjet je, pored realnog, razmatrao stanje u Crnoj Gori, u fiskalnom, finansijskom i sektoru odnosa sa inostranstvom.
Fiskalni sektor karakteriše i dalje snažna konsolidacija, koja je evidentirana u povećanju izvornih prihoda u iznosu od 3,1% BDP-a, što je u odnosu na plan za april više za 0,6%. U odnosu na ostvarenje izvornih prihoda u aprilu 2014. godine, ostvaren je rast od 2,2%. Kada su izdaci u pitanju došlo je do daljeg smanjenja izdataka, koji su za 6,6% niže u odnosu na plan za april 2015. godine, a 1,8% niže u odnosu na ostvarenje izdataka u aprilu 2014. godine. Najveće izvršenje izdataka zabilježeno je kod izdataka za penzije (32,1 milion eura) i bruto zarade (29,7 miliona eura). Pozitivna kretanja u budžetu su ipak bila praćena deficitarnim finansiranjem, koja i jesu odlika prvog kvartala godine kada je primjetna manja privredna aktivnost u odnosu na ostatk godine. Takođe, fiskalni sektor karakterišeprisustvo visokog nivoa javnog duga. Emisija euroobveznica od 500 mil. eura izvršena po najpovoljnijim uslovima do sada.
Jača investiciona aktivnost u Crnoj Gori, u prvom kvartalu 2015. godine odrazila se na stanje deficita tekućeg računa, koji je u ovom periodu iznosio 197 milion eura ili 6,7% više nego u istom periodu prethodne godine. Ovakva kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni rezultat su povećanja uvoza za 4,4% i izvoza za 3% i generišu novi rast u narednom periodu jer povećana investiciona aktivnost povećava rast, generalno. U prvom kvartalu 2015. godine evidentan je i dalje pozitivan priliv stranih investicija zabilježen u rastu neto priliva SDI od 9,3%, uz pad ukupnog priliva SDI od 5,4% u odnosu na isti period 2014.
Na finansijskom tržištu je stabilno, uz blago prisutno stanje stagnacije ka preuzimanju novog rizika. Ukupni krediti banaka su na kraju aprila iznosili su 2.366,7 miliona eura i ostvarili su pad od 0,8% u odnosu na isti period prošle godine, dok su za prva četirimjeseca 2015. godine, banke odobrile ukupno 281,5 miliona eura novih kredita.
Politika u finansijskom sektoru treba i dalje da bude fokusirana na očuvanje stabilnosti sistema, kako bi se očuvala zdrava podloga za budući rast.
Savjet je ocjenio da je stanje finansijskog sistema stabilno u prvom kvartalu 2015. godine.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 02.06.2015. godine
Rukometašice Budućnosti i reprezentacije posjetile CBCG
Guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić sa saradnicima upriličio je danas prijem za klupske šampionke Evrope - rukometašice ŽRK Budućnost i olimpijske vicešampionke - rukometne reprezentativke Crne Gore, kao i članove stručnog štaba oba tima. Prijem je organizovan povodom niza uspjeha koje su u proteklom periodu rukometašice ostvarile na klupskom i reprezentativnom nivou.
Guverner Dakić je rukometašicama i članovima stručnih štabova uručio prigodne poklone, poželevši im nove uspjehe u nastavku karijere. U ime oba tima, Centralnoj banci se zahvalila Katarina Bulatović, uručivši guverneru dres ŽRK Budućnost.
|
