Saopštenja 2014 - Jul
18.07.2014. godine - Otvaranje izložbe "Akcije crnogorskih banaka, novčanih zavoda i privrednih društava 1863-1946. godine"
17.07.2014. godine - Održana 60. sjednica Savjeta CBCG
09.07.2014. godine - Savjet za finansijsku stabilnost: Finansijski sistem stabilan
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 18.07.2014. godine
Otvaranje izložbe "Akcije crnogorskih banaka, novčanih zavoda i privrednih društava 1863-1946. godine"
U galeriji "NIKOLA I" u Nikšiću, večeras sa početkom u 20 sati otvara se izložba "Akcije crnogorskih banaka, novčanih zavoda i privrednih društava 1863-1946. godine". Izložba je u organizaciji Državnog arhiva Crne Gore, Centralne banke Crne Gore i Centra za kulturu u Nikšiću i dio je programa podrške kulture u Nikšicu. Autor izložbe je Srđa Pejović, šef Odjeljenja za naučno informativni rad u Državnom arhivu Crne Gore.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 17.07.2014. godine
Održana 60. sjednica Savjeta CBCG
Savjet Centralne banke Crne Gore održao je danas 60. Sjednicu, kojom je predsjedavao guverner Milojica Dakić.
Savjet je usvojio Izvještaj guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za maj 2014. godine, u kome je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke u ovom periodu realizovane u skladu sa planiranim obavezama, utvrđenim Programom rada Centralne banke u 2014. godini. Ocijenjeno je da je finansijski sistem stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren. Ključnu ranjivost i dalje predstavlja rastuća nelikvidnost realnog sektora, mjerena brojem blokiranih pravnih lica i preduzetnika i iznosom ukupnog duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa. Stanje u bankarskom sektoru je ocijenjeno stabilnim.
Savjet je razmotrio i usvojio Informaciju o stanju bankarskog sektora Crne Gore za maj 2014. godine, u kojoj je konstatovano povećanje ključnih pozicija u agregatnom bilansu banaka u prvih pet mjeseci tekuće godine, i to: aktive, depozita i kapitala, dok krediti i potraživanja od klijenata i banaka bilježe pad. U porastu su i loši krediti. Ohrabruje rast kreditne aktivnosti banaka u prvih pet mjeseci 2014. godine, koja premašuje nivo novoodobrenih kredita u istom periodu prethodne godine. Kamatne stope na novoodobrene kredite bilježe rast. Prosječne ponderisane pasivne kamatne stope na ukupne depozite i dalje imaju silazni trend. Bankarski sistem na kraju maja ostvaruje dobit kao rezultat pozitivnog poslovanja devet banaka, dok su dvije banke iskazale gubitak u poslovanju.
Savjet je zaključio da su kamatne stope izuzetno visoke i da imaju negativan uticaj na očuvanje finansijske stabilnosti. Stoga je Savjet donio odluku da uputi preporuku bankama da u narednom periodu snize nivo aktivnih kamatnih stopa.
Savjet se upoznao sa Izvještajem o radu bankarskog ombudsmana za period januar – jun 2014. godine.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 09.07.2014. godine
Savjet za finansijsku stabilnost: Finansijski sistem stabilan
Danas je održana dvadeset i prva sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost, kojoj su prisustvovali članovi Savjeta - guverner Centralne banke Crne Gore, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja.
Na današnjoj sjednici razmatrana je Analiza indikatora inflacije u odabranim zemljama i Crnoj Gori, u pethodnom petogodišnjem periodu. U analizi je konstatovano da je inflacija tokom petogodišnjeg perioda imala određene fluktuacije, koje su se kretale od značajnog rasta do značajnog pada, sa izrazitim međugodišnjim promjenama.
Petogodišnji prosjek inflacije izabranih zemalja EU i regiona se kreće u rasponu od 1,2% u Letoniji do 7,7% u Srbiji. U Crnoj Gori je prosječna stopa inflacije na skoro istom nivou kao i u Evropskoj Uniji (2,1%), s tim što postoji određeno vremensko kašnjenje u prilagođavanju stope inflacije između analiziranih zemalja.
U analizi je prikazano da su ključni indikatori inflacije, koji su uzrokovali ovakvo kretanje cijena, ne samo u Crnoj Gori, već šire u regionu i EU, robne grupe -poljoprivredno-prehrambeni proizvodi uslijed kretanja na međunarodnom tržištu i kategorija prevoz, na koju dominantno utiču cijene nafte. Kada je u pitanju inflacija u Crnoj Gori upravo zbog visoke uvozne zavisnosti za prehrambenim proizvodima svaka značajnija promjena cijena hrane, bilo da je u porastu ili padu, odražava se na ukupan nivo inflacije. Kada je u pitanju tražnja u Crnoj Gori, kao faktor kretanja cijena, istraživanje pokazuje da nema značajnijeg uticaja i snažnije korelacije tražnje i cijena. Prisutan je umjeren uticaj u pojedinim periodima i uprkos tekućem smanjenju cijena rast tražnje.
U periodu od 2010. do 2013. godine inflacija, iako različitim intezitetom, u većini zemalja bilježi rast, dok je osjetan pad godišnje inflacije, evidentiran tokom 2013. godine, nastavljen i u prvim mjesecima 2014. godine. Najveći rast inflacije, u posmatranom periodu, Crna Gora bilježi na kraju 2012. godine (5,1%). Ovako visoka stopa rezultat je: zakašnjelog prilagođavanja cijena određenih kategorija proizvoda, povećanja akciza i uvođenja novih taksi, povećaja kontrolisanih cijena, promjena u strukturi potrošačke korpe. Od 2013. godine postoji dezinflacioni trend u kretanju godišnje stope inflacije, pri čemu je godišnja stopa od 4,2% iz januara svedena na svega 0,3% u decembru 2013. Od početka 2014. godine godišnja inflacija imala je negativan predznak i u maju je iznosila -1,3%.
U Analizi je zaključeno da, i pored negativne stope inflacije, Crna Gora se ne nalazi u recesiji. Konstatovano je da Crna Gora ne raspolaže monetarnim instrumentima kojima bi uticala na inflaciju. Takođe, jedan od faktora, koji doprinosi ograničenju mogućnosti Centralne banke da utiče na kretanje cijena jeste i činjenica da u režimu eurizacije nema emisione funkcije i posljedično, veoma je teško procjeniti novčanu masu. Otvoreno tržište i značajni priliv kroz kanale bilansa plaćanja utiču da Centralna banka nema kontrolu nad novčanom masom, što se ujedno i evidentira u visokim greškama i omaškama. Takođe, konstatovano je da je metodologija u kojoj deflacija vodi recesiji prije svega razvijena za zemlje sa sopstvenom valutom, jer u takvim uslovima dolazi do promjena u novčanoj masi i referentnim kamatnim stopama, reakciji centralne banke kroz operacije na otvorenom tržištu, što je sve neprimjenljivo u eurizovanoj ekonomiji.
|