Saopštenja 2012 - Mart

29.03.2012. godine - Centralna banka Crne Gore i Banka Njemačke potpisale Memorandum o tehničkoj saradnji

09.03.2012. godine - Preliminarni zaključci redovne Misije MMF-a

05.03.2012. godine - Saopštenje sa XXVIII sjednice Savjeta CBCG

05.03.2012. godine - NAJAVA: Konferencija za medije povodom preliminarnih zaključaka redovne misije MMF

01.03.2012. godine - Guverner CBCG primio je njegovu ekselenciju ambasadora Ruske Federacije u Crnoj Gori Andreja Nesterenka

01.03.2012. godine - Saopštenje sa sastanka guvernera CBCG dr Radoja Žugića sa delegacijom MMF-a

01.03.2012. godine - NAJAVA: Konferencija za medije predstavnika Ministarstva finansija i CBCG

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 29.03.2012. godine

Centralna banka Crne Gore i Banka Njemačke potpisale Memorandum o tehničkoj saradnji

Povodom potpisivanja Memoranduma o tehničkoj saradnji centralnih banaka Crne Gore i Njemačke, guverner Centralne banke, dr Radoje Žugić, primio je u zvaničnu posjetu direktora Centra za tehničku saradnju centralnih banaka Banke Njemačke g. Jurgena Sterleppera. U razgovoru je istaknut kvalitet i efektivnost dosadašnje saradnje i ukazano na spremnost da se ona i dalje jača. Potpisivanje Memoranduma uslijedilo je nakon nedavnog susreta guvernera CBCG dr Radoja Žugića i predsjednika Banke Njemačke dr  Jens-a Weidmann-a. U ime Centralne banke Memorandum je potpisao izvršni direktor g. Radoica Luburić.

Memorandumom se potvrđuje saradnja između dviije banke i to posebno u odijelu obuke kadrova i savjetodavne pomoći koju pružaju i finansiraju dvije banke, ali i u okviru regionalne saradnje koja u  osnovi obuhvata seminare i ekspertske misije.

Bilateralna saradnja ima poseban značaj u kontekstu jačanja administrativnih kapaciteta u domenu centralnog bankarstva – kako ključnih tako i funkcija podrške. U skladu sa iskazanim potrebama za usavršavanje određenih radnih procesa, novina u propisima, potreba za usavršavanjem znanja  zaposlenih CBCG, Banka Njemačke će organizovati seminare, studijske boravke  i konsultantske misije u  Njemačkoj ili Crnoj Gori, kao i regionalne seminare u koordinaciji CBCG.

Poseban značaj dat je regionalnoj saradnji centralnih banaka regiona uz učešće konsultanata Banke Njemačke i pokrenuta je inicijativa da se realizuju mnogi programi među kojima i seminar iz oblasti upravljanja ljudskim resursima.

Godišnje najmanje 20 zaposlenih iz CBCG učestvuje u programima obuke (redovnim, bilateralnim ili regionalnim) u saradnji sa DBB u Frankfurtu i najmanje 10 u bilateralnim programima u Podgorici.

Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju data je formalna potvrda već postojećoj uspješnoj, kvalitetnoj i korisnoj saradnji.

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND
CRNA GORA
Podgorica, 09.03.2012. godine

Konsultacije za 2012. u vezi sa članom IV

Preliminarni zaključci Misije

Tri godine nakon globalne krize, ekonomski proizvod se skoro oporavio i uslovi u finansijskom sektoru se stabilizuju. Na drugim poljima, kriza i njene reperkusije su i dalje vrlo akutne, to je najvidljivije kod javnog duga koji je velik po obimu i koji nastavlja da raste, i smanjenom prostoru za likvidnost u ekonomiji. Prvi prioritet je značjano smanjenje potreba za fiskalnim finansiranjem, uz istovremeno snaženje strukturnih reformi, od kojih je najznačajnije tržište rada, ali i uključujući nastavak napretka u finansijskoj regulaciji i superviziji. Nadležni organi su usvojili odgovarajuće ciljeve; pažnja sada mora biti usmjerena ka identifikaciji potrebnih mjera politike i njihovim ekspeditivnim implementacijama.

***

1.      Ostvaren je značajan napredak nakon finansijske krize i događaja koji su uslijedijli nakon toga. Uz rast BDP-a koji se procjenjuje na nekih 2,5 procenata u 2011., realna vrijednost proizvodnje je skoro dostigla nivo koji je imao prije krize u 2008. Pored toga, depoziti nastavljaju da rastu, srezan je deficit tekućeg računa, inflacija je dostigla nivo koji postoji kod trgovinskih partnera, ostvaren je i dodatni napredak u strukturnim reformama, a strane direktne investicije su i dalje iznad 1/10 BDP-a.

2.      Nedavno iskustvo Crne Gore odražava izazove njenog zahtjevnog okvira politika i velike otvorenosti ekonomije. Bez instrumenata valutnog krusa i monetarne politike, fiskalna politika je preopterećena zadatkom da spriječi pregrijavanje tokom ekonomskog rasta koji je potaknut prilivom sredstava prije 2008. Od tada je država smanjila svoju raspoloživu štednju čime je djelimično poništila kočnice kod domaće potražnje kao rezultat smanjenja zaduženosti privatnog sektora, ali uz cijenu ubrzane akumulacije javnog duga i eksternih neuravnoteženosti. Pored toga, neke od ranijih reformi su naišle na poteškoće, što se vidi iz problematičnih privatizacija u metalurškom sektoru.

3.      Postoji rizik da dođe do odugovlačenja oporavka. Indikatori ekonomske aktivnosti su naglo usporili u četvrtom kvartalu 2011. kako je došlo do trošenja rasta koji je rezultat turizma, problemi u sektoru metalske industrije su ponovo isplivali i pokazalo se da međunarodno okruženje, posebno euro zona, predstavljaju više izazova. Pored toga, likvidnost je restriktivna i teg dugova spriječava rast kreditiranja.  Kako pristup eksternim finansijskim tržištima biva sve teži, fiskalna politika je sada ograničen u pogledu pružanja podrške potražnji. Kao rezultat toga, nije projektovano da će BDP rasti u 2012.

4.      U periodu pred nama, u punoj mjeri se moraju primijeniti pouke iz prošlosti. Zadatak je dvostruke prirode: obnavljanje povećanja rasta, kao i sprovođenje do kraja ambicioznih strukturnih reformi, i nastavak stabilizacije finansijskog sektora; i ponovno dostizanje održivih javnih finansija tako što će se budžet uskladiti sa realnošću nakon naglog rasta.

5.      Postojeće politike nose sa sobom rizik da ekonomski učinak bude ispod prosjeka. Dok s jedne strane mala ekonomija i njena velika otvorenost podrazumijevaju visok stepen neizvjesnosti kod prognoza i projekcija, srednjoročni izgledi su ugroženi velikim fiskalnim i eksternim debalansima, čak iako međunarodni kontekst postane povoljniji. Dobra vijest je da ambiciozne strukturne reforme mogu da oslobode veliki potencijal Crne Gore, npr. u sektorima energetike i turizma, pa samim tim da dovedu do nužnog usklađivanja koje neće biti na uštrb rasta.

A. Osnaživanje rasta

6.      Reforme tržišta rada treba da su usmjerene na stvaranju radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti od 20 procenata (po definiciji Istraživanja radne snage) je praćena sa vrlo niskim učešćem radne snage i rastućim udjelom dugoročno nezaposlenih lica. U međuvremenu, tržište za nerezidentnu radnu snagu se slobodno prilagođava. Dok je nedavna izmjena Zakona o radu napravila napredak u procesu pojednostavljivanja otpuštanja, ona je takođe ograničila fleksibilnost u korišćenju ugovora “na određeno vrijeme” na osnovu čega su stvorena skoro sva radna mjesta u privatnom sektoru. Propisi kojima se regulišu redovni ugovori treba da budu atraktivniji za poslodavce, uključujući i da se više pažnje poklanja mogućnosti da se prošire klauzule o izuzimanju (opt-out) iz aranžmana kolektivnog pregovoranja.

7.      Poslovno okruženje je neophodno njegovati i poboljšavati. Crna Gora je zabilježila postojan napredak u različitim istraživanja poslovnog okruženja. Ipak, žalbe na regulatorne nedostatke i pravne postupke od nekih većih stranih investitora iz metalskog i energetskog sektora mogu nositi sa sobom negativne posljedice po reputaciju Crne Gore kao destinacije za investiranje. Pored toga, vrijeme koje je potrebno da bi se dobila građevinska dozvola i završio postupak registracije, posebno na opštinskom nivou, nastavlja da ometa nove investicije. Stoga ohrabrujemo nadležne organe da pokažu svoju posvećenost ka principu poslovanja van dohvata ruke i odnosu sa kompanijama koji je zasnovan na pravilima, a da istvovremeno nastave sa pojednostavljivanjem investicionih procedura. Nastavak poboljšanja ekonomske statistike je takođe od suštinskog značaja.

8.      Uprkos stabilizaciji, pred bankarskim sektorom je još uvijek dosta posla. Iako su depoziti počelo da se vraćaju, sistem je opterećen visokom stopom nekvalitetnih kredita i rezervisanjem koje zaostaje.  Neophodan je trajni oprez na podsticanju stabilnosti i stvaranju održive osnove za povraćaj kreditiranja u što većim razmjerama. Malo je vjerovatno da će direktni napori na prisiljavanju većeg kredititiranja funkcionisati i oni bi vjerovatno zahtijevali sredstva iz budžeta koji je već smanjen. Umjesto toga bi oživaljavanje kreditnog rasta na održiv način zahtijevalo od budžeta da funkcioniše u okviru raspoloživih sredstava. Prioritetni zadaci su:

• intenzivno prisustvo supervizora u bankama i agresivno sprovođenja propisa u cijelom sistemu:  Treba pažljivo ispitati rizični profil i potrebe za kapitalom u individualnim bankama, uključujući i kroz okvir stresnog testiranja koji je nedavno unaprijeđen. Vlasnici banaka moraju brzo nadoknaditi nedostatke kapitala ili se suočiti sa sankcijama.
• nastavak napora na poboljšanju kvaliteta aktive: Nedavni izrazit pad nekvalitetnih kredita, sa 26 na 15 procenata bruto kredita, u velikoj mjeri odražava izmještanje nekvalitetne aktive na faktoring kompanije, ostale investitore i matične banke. Takve transakcije treba detaljno pratiti, mada nedavno usvajanje odgovarajućih odluka od strane CBCG i rad nadležnih organa na kreiranju propisa predstavljaju korak naprijed u ispravnom smjeru. Dalji napori Vlade, CBCG i drugih relevantnih subjekata na unaprijeđenju okvira i procesa vezanih za izvršenje sredstava obezbjeđenja su takođe od suštinske važnosti.
• povećanje i praćenje likvidnosti: Korišćenje eura u suštini značajno eliminiše opciju značajnog ubrizgavanja likvidnosti od strane centralne banke, čime se stavlja dodatni značaj na postojanje dovoljnih nivoa likvidnosti u bankama. Stoga su intenzivirani napori CBCG na praćenju likvidnosti dobrodošli.  Nasuprot tome, prijedlozi za povećanje nivoa obavezne rezerve koja se može držati u državnim zapisima mogli bi stvoriti dodatne rizike i narušiti podsticaje za odobravanje kredita.
• održavanje propisa o kreditnom riziku na korak ispred kretanja: CBCG planira da uskoro ukine privremena regulatorna opuštanja i umjesto njih da usvoji trajni okvir, koji bi trebao da je u potpunosti u skladu sa najboljom međunarodnom praksom.

B. Suočavanje budžeta sa realnošću nakon naglog rasta

9.      Strma uzlazna putanja javnog duga se mora preokrenuti. Javni dug je na 46 procenata BDP-a, što je rast s kraja 2007. kada je iznosio 27 procenata; pored toga, izdate su kreditne garancije od nekih 5 procenata BDP-a kako bi se podržali KAP i Željezara Nikšić.

10.      Ovo zahtijeva veće usklađivanje oporezivanja i potrošnje. U suštini, rast duga odražava postojan fiskalni deficit, bez obzira na snažne napore na kontroli rashoda od strane centralnog budžeta.  Godina 2011 ilustrovala je obrazac: dok se konslidovana potrošnja države (uključujući neizmirene obaveze) smanjila za 2,7 procenata BDP-a, aktivirane su kreditne garancije i došlo je do oštrog pada u naplati prihoda. Ovo je poguralo fiskalni deficit u 2011. na procijenjeni nivood 6,3 procenata BDP-a, u poređenju sa 4,7% u 2010. i 5,3% u 2009., ali i značajno iznad ciljanog nivoa od 2,3 procenata.

11.      Konkretne mjere za smanjivanje deficita moraju biti utvrđene bez odlaganja. Iako su ciljevi budžeta - smanjenje deficita na 1,2% BDP-a u 2012. i dostizanje uravnoteženja 2013. – adekvatni, oni najvjerovatnije opet neće biti postignuti ukoliko se hitno ne preduzmu visoko kvalitetne mjere za smanjenje deficita. Ukoliko se izvrši pažljivi odabir prihoda koji će se povećati i izdaci koje će se smanjiti, ove mjere ne bi trebalo da bude na uštrb rasta.

12.      Značajna usklađivanja treba da proiziđu iz smanjenja rashoda. Udio naplate prihoda je i dalje relativno veći u odnosu na druge, dok rashodi ostaju na nivou koji je veći od prosjeka u poređenju sa evropskim tržištima u nastajanju. Iako je Vlada napravila napredak za pohvalu u pogledu poboljšanja kontrole preuzetih obaveza, potrebne su i mjere za duboko ukorijenjene probleme:

• Troškovi za zaposlene od oko 12 procenata BDP su veoma visoki. Prošlogodišnje usvajanje Kadrovske politike i smanjenje zaposlenih od 2 procenta predstavljaju ohrabrujući početak za dovođenje u red ovih izdataka. Nedavni sporazum sa sindikalnim organizacijama iz javnog sektora bi trebao da pomogne da se sputa rast zarada u 2012., mada njegovi kompleksni uslovi nose rizike za budući period.
• Potreban je dalji napredak u oblasti obaveznih davanja, prvenstveno kroz dalju penzionu reformu, koja je već uveliko napredovala u oblasti smanjivanja dugoročnih troškova starosne penzije. To bi dovelo do bržeh smanjenja penzionog deficit (4,5 procenata BDP u 2011.). Slično tome, nadležni organi treba da budu ambiciozni kod reformisanja socijalne zaštite kako bi se obezbijedilo da su naknade usmjerene na one kojima je to najpotrebnije i kako ne bi više služile kao prepreke za učešće na tržištu rada.
• Fiskalni odliv iz Kombinata aluminijuma i Željezare mora biti zaustavljen. Za javne finansije, prva najbolja opcija je da se zaustavi sva fiskalna pomoć. Ovo bi moglo da povuče za sobom likvidacije preduzeća, ali bi dozvolilo da se proda bilo koji dio kompanije koji ostane održiv i stalo bi se na kraj fiskalnim gubicima –izuzev možda jednokratnih troškova zatvaranja.  Pored toga, do sada je direktni efekat zapošljavanja ovih kompanija mali, kao što je i mali njihov doprinos dodatoj vrijednosti i platnom bilansu, ako su mjereni na odgovarajući način. Jedina druga najbolja opcija bi bila da se naplate novi prihodi kako bi se pokrili gubici ovih fabrika kroz namjenski novi porez; u svakom slučaju treba da se izbjegne finansiranje podrške kroz budžet.

13.      Postoji prostor da se povećaju poreske stope. Stope PDV i poreza na dohodak i dobit su ispod nivoa u regionu. Isto važi i za poresko opterećenje rada. Ograničeno povećanje stopa ne bi stoga značajno otežalo novo zapošljavanje. Osim toga, uporedne mjere povećanja stopa i smanjenja zamki siromaštva – na primjer uvođenjem poreskog kredita na osnovu zarađenog dohotka - bi omogućile značajan podsticaj formalnom zapošljavanju i naplati poreza. Postoji i značajan prostor da se povećaju prihodi od poreza na imovinu kombinacijom viših stopa, bolje procjene i unaprijeđenog katastra.  S druge strane, pažnja se mora posvetiti kod povećanja indirektnih poreza kako se ne bi povećali troškovi u sektoru turizma.

***

Zahvaljujemo se nadležnim organima na njihovom izdašnom gostoprimstvu i odličnim razgovorima, i želimo im dalje uspjehe. 

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 05.03.2012. godine

Saopštenje sa XXVIII sjednice Savjeta CBCG

Danas je održana dvadeset osma sjednica Savjeta Centralne banke Crne Gore, kojom je  predsjedavao guverner dr Radoje Žugić.

Na sjednici je usovjena odluka o načinu izračunavanja izloženosti banaka, kojom se vrši usklađivanje regulative sa Direktivom 2009/111, kojom se u značajnoj mjeri mijenja i dopunjuje Direktiva 2006/48 u dijelu koji se odnosi na izračunavanje i tretman velikih izloženosti. 

Usvajanjem ove odluke predmetna materija će biti u visokom stepenu usklađena sa evropskim zakonodavstvom, dok će potpuna usklađenost biti ostvarena nakon izmjena u Zakonu o bankama kojim bi se stvorio pravni osnov za poseban tretman izloženosti prema određenim institucijama (investicionim firmama, društvima za osiguranje i drugim finansijskim institucijama koje podliježu prudencionoj superviziji).

Izračunavanje izloženosti banaka ima za cilj utvrđivanje nivoa izloženosti banke prema jednom licu, odnosno grupi povezanih lica, sa ciljem praćenja da li se banka pridržava limita izloženosti propisanih Zakonom o bankama, a prvenstveno limita velike izloženosti koji iznosi 25% sopstvenih sredstva banke. Odlukom su obuhvaćene izloženosti banke po osnovu aktivnosti iz kojih  proizilaze tržišni rizici, izloženosti koje proizilaze iz ulaganja u HOV ili ulaganja u otvorene investicione fondove. 

Imajući u vidu da primjena ove odluke, zbog isključivanja određenih kategorija, koje umanjuju izloženosti predviđene postojećom odlukom (kao što su garancije banaka), može uzrokovati prekoračenje propisanih limita, bankama se dozvoljava da se ista mogu postepeno smanjivati, na način i sa rokovima otplate koji su definisani ugovorom na osnovu kojeg je proizašla izloženost.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
MINISTARSTVO FINANSIJA
Podgorica, 05.03.2012. godine

NAJAVA: Konferencija za medije povodom preliminarnih zaključaka redovne misije MMF

U utorak, 6. marta 2012. godine biće održana press-konferencija, koja će biti posvećena preliminarnim zaključcima redovne misije Međunarodnog monetarnog fonda, u okviru redovne misije po članu IV Statuta Fonda.

Na konferenciji će govoriti: guverner CBCG dr Radoje Žugić, ministar finansija dr Milorad Katnić i šef Misije MMF za Crnu Goru Gervin Bel.

Konferencija će biti održana u sali Guvernera Centralne banke Crne Gore, sa početkom u 16.00 sati.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 01.03.2012. godine

Guverner CBCG primio je njegovu ekselenciju ambasadora Ruske Federacije u Crnoj Gori Andreja Nesterenka

Guverner Centralne banke Crne Gore danas se sastao sa ambasadorom Ruske Federacije njegovom ekselencijom Andrejem Nesterenkom. U prijateljskom i konstruktivnom razgovoru obostrano je izražen interes za daljim jačanjem finansijske i ekonomske saradnje.

Na sastanku je razgovarano o aktuelnoj ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori i Rusiji kao i globalnim ekonomskim perspektivama. Takođe je bilo riječi o daljim mogućnostima ekonomske saradnje između Crne Gore i Rusije.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 01.03.2012. godine

Saopštenje sa sastanka guvernera CBCG dr Radoja Žugića sa delegacijom MMF-a

Guverner Centralne banke Crne Gore, dr Radoje Žugić, sa saradnicima, je  primio u srijedu 29. februara, predstavnike Misije MMF-a, na čelu sa Garvinom Belom, koji borave u Crnoj Gori po osnovu konsultacija po članu IV Statuta Fonda.

Guverner je upoznao predstavnike Misije sa stanjem u bankarskom sektoru, najnovijim monetarnim i makroekonomskim kretanjima, kao i ekonomskim i finansijskim izazovima  za naredni period. Takođe, Guverner je upoznao članove Misije sa značajnim napretkom koji je CBCG  postigla na regulatornom planu, kreiranju okvira za upravljanje u kriznim situacijama, kao i na planu jačanja administrativnih kapaciteta.

Na sastanku je konstatovano pogoršanje ekonomske situacije i u Crnoj Gori, kao i u zemljama najvažnijim partnerima Crne Gore. Predstavnici MMF-a su istakli da su neophodne promjene u fiskalnoj politici, kao i kod instrumenata fiskalne politike. MMF je sugerisao da je Crnoj Gori potreban određen zaštitni fond (fiskalne rezerve) radi povećanja kredibiliteta politike, a naročito imajući u vidu da Crna Gora koristi euro i da su instrumenti monetarne politike ograničeni. Takođe, predstavnici MMF-a su istakli da rast cijena crnogorskih euroobveznica na sekundarnom tržištu, nije dobar signal.

Predstavnici Fonda su izrazili spremnost da ukoliko se Crna Gora obrati sa zahtijevom za aranžman sa Fondom, da u vrlo kratkom roku započnu sa pregovorima.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
MINISTARSTVO FINANSIJA
Podgorica, 01.03.2012. godine

NAJAVA: Konferencija za medije predstavnika Ministarstva finansija i CBCG

Obavještavamo javnost da će u petak, 2. marta 2012. godine, predstavnici Ministarstva finansija i Centralne banke Crne Gore održati konferenciju za novinare, na kojoj će biti prezentovani rezultati dosadašnjih aktivnosti radne grupe koja se bavi pitanjima analize statistike blokiranih firmi, objavljivanja njihovih spiskova, kao i mogućnosti uvođenja automatskog stečaja.

O rezultatima će govoriti Bojana Bošković, pomoćnik ministra finansija i Zorica Kalezić, specijalni savjetnik glavnog ekonomiste Centralne banke Crne Gore.

Konferencija će se održati u zgradi Ministarstva finansija, u Sali 119, sa početkom u 9:30 časova.