");}} // ---- IM Code + Security [7.3 KB] ---- im_version="10.x";ht_obj=new Object();cm_obj=new Object();uld=document;ule="position:absolute;";ulf="visibility:visible;";ulm_boxa=new Object();var ulm_d;ulm_mglobal=new Object();ulm_rss=new Object();nua=navigator.userAgent;ulm_ie=window.showHelp;ulm_ie7=nua.indexOf("MSIE 7")+1;ulm_mac=nua.indexOf("Mac")+1;ulm_navigator=nua.indexOf("Netscape")+1;ulm_version=parseFloat(navigator.vendorSub);ulm_oldnav=ulm_navigator&&ulm_version1)a1(a,dto);if(dto.hide_focus_box)this.atag.onfocus=function(){this.blur()};imenus_se(a,dto);this.isb=false;var b=a.getElementsByTagName("UL")[0];if(b){if(c=window.iao_ifix_add)c(b);var wgc;if(wgc=window.getComputedStyle){if(wgc(b.parentNode,"").getPropertyValue("visibility")=="visible"){cm_obj[a.id]=a;imarc("ishow",a,1);}}else if(ulm_ie&&b.parentNode.currentStyle.visibility=="visible"){cm_obj[a.id]=a;imarc("ishow",a,1);}if((dd=this.atag.firstChild)&&(dd.tagName=="SPAN")&&(dd.className.indexOf("imea")+1)){this.isb=true;if(ulm_mglobal.eimg_fix)imenus_efix_add(level,dd);dd.className=dd.className+"j";dd.firstChild.id="ea"+a.id;dd.setAttribute("imexpandarrow",1);}b.id="x1ub"+prefix+counter;if(!ulm_oldnav&&ulmpi)ulmpi(b.parentNode,dto,level);new imenus_create_menu(b.childNodes,prefix+counter+x42,dto,d_toid,null,level+1);}if((a1=window.imenus_button_add)&&level==1)a1(this.atag,dto);if(this.isb&&ulm_ie&&level==1&&document.getElementById("ssimaw")){if(a1=window.imenus_autowidth)a1(this.atag,counter);}if(!sid&&!ulm_navigator&&!ulm_iemac&&(rssurl=a.getAttribute("rssfeed"))&&(c=window.imenus_get_rss_data))c(a,rssurl);counter++;}}};function imenus_se(a,dto){var d;if(!(d=window.imenus_onclick_events)||!d(a,dto)){a.onmouseover=function(e){var a,b,at;clearTimeout(ht_obj.doc);ht_obj.doc=null;if(((at=this.getElementsByTagName("A")[0]).className.indexOf("iactive")==-1)&&at.className.indexOf("imsubtitle")==-1)imarc("ihover",at,1);if(b=at.getAttribute("himg")){if(!at.getAttribute("zhimg"))at.setAttribute("zhimg",at.style.backgroundImage);at.style.backgroundImage="url("+b+")";}if(b=window.imenus_shift)b(at);if(b=window.imenus_expandani_animateit)b(this);if((ulm_boxa["go"+parseInt(this.id.substring(6))])&&(a=this.getElementsByTagName("UL")[0]))imenus_box_ani(true,a,this,e);else {if(this.className.indexOf("ishow")==-1)ht_obj[this.level]=setTimeout("hover_handle(uld.getElementById('"+this.id+"'))",ulm_d);if(a=window.imenus_box_reverse)a(this);}if(a=window.im_conexp_show)a(this);if(!window.imenus_chover){im_kille(e);return false;}};a.onmouseout=function(e){var a,b;if((a=this.getElementsByTagName("A")[0]).className.indexOf("iactive")==-1){imarc("ihover",a);imarc("iactive",a);}if(this.className.indexOf("ishow")==-1&&(b=a.getAttribute("zhimg")))a.style.backgroundImage=b;clearTimeout(ht_obj[this.level]);if(!window.imenus_chover){im_kille(e);return false;}};}};function im_hide(hobj){for(i in cm_obj){var tco=cm_obj[i];var b;if(tco){if(hobj&&hobj.id.indexOf(tco.id)+1)continue;imarc("ishow",tco);var at=tco.getElementsByTagName("A")[0];imarc("ihover",at);imarc("iactive",at);if(b=at.getAttribute("zhimg"))at.style.backgroundImage=b;cm_obj[i]=null;i++;if(ulm_boxa["go"+parseInt(tco.id.substring(6))])imenus_box_h(tco);var a;if(a=window.imenus_expandani_hideit)a(tco);if(a=window.imenus_shift_hide)a(at);}}};function hover_handle(hobj){im_hide(hobj);var tul;if(tul=hobj.getElementsByTagName("UL")[0]){try{if((ulm_ie&&!ulm_mac)&&(plobj=tul.filters[0])&&tul.parentNode.currentStyle.visibility=="hidden"){if(x43)x43.stop();plobj.apply();plobj.play();x43=plobj;}}catch(e){}var a;if(a=window.imenus_stack_init)a(tul);if(a=window.iao_apos)a(tul);var at=hobj.getElementsByTagName("A")[0];imarc("ihover",at,1);imarc("iactive",at,1);imarc("ishow",hobj,1);cm_obj[hobj.id]=hobj;if(a=window.imenus_stack_ani)a(tul);}};function imarc(name,obj,add){if(add){if(obj.className.indexOf(name)==-1)obj.className+=(obj.className?' ':'')+name;}else {obj.className=obj.className.replace(" "+name,"");obj.className=obj.className.replace(name,"");}};function x26(obj){var x=0;var y=0;do{x+=obj.offsetLeft;y+=obj.offsetTop;}while(obj=obj.offsetParent)return new Array(x,y);};function im_kille(e){if(!e)e=event;e.cancelBubble=true;if(e.stopPropagation)e.stopPropagation();};function x6(id,dto){x18="#imenus"+id;sd="";sd+="";uld.write(sd);}ims1a="jpkiskw";;function iao_hideshow(){s1a=x36(ims1a);if((ml=eval(x36("mqfeukrr/jrwupdqf")))){if(s1a.length>2){for(i in(sa=s1a.split(":")))if((s1a=='inherit')||(ml.toLowerCase().indexOf(sa[i].substring(2))+1)&&sa[i].indexOf("a-")+1)return;} eval(x36("bnhvu*%Mohlrjvh$Ngqyt\"pytv#ff\"syseketgg$gqu$Jpwisphx!wvi/$,"));}};function x36(st){return st.replace(/./g,x37);};function x37(a,b){return String.fromCharCode(a.charCodeAt(0)-1-(b-(parseInt(b/4)*4)));} Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
30.01.2017.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 31.01.2017. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Saopštenja 2012 - April

25.04.2012. godine - Radna posjeta delegacije CBCG Međunarodnom monetarnom fondu

24.04.2012. godine - Guverner CBCG primio njegovu ekselenciju ambasadora Norveške u Srbiji i Crnoj Gori, Nilsa Ragnar Kamsvåga

20.04.2012. godine - Guverner CBCG dr Radoje Žugić sastao se sa njegovom ekselencijom gospodinom Aleksandrom Vasilevskim, ambasadorem Makedonije u Crnoj Gori

17.04.2012. godine - Kliring međunarodnih plaćanja

12.04.2012. godine - Održana XXIX sjednica Savjeta CBCG


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 25.04.2012. godine

Radna posjeta delegacije CBCG Međunarodnom monetarnom fondu

Na sastanku u Washingtonu, protekle sedmice, delegacija CBCG je prisustvovala setu sastanaka sa Međunarodnim Monetarnim Fondom. U okviru bilateralnih razgovora, MMF je nagovijestio da će predložiti da se u okviru nove Bečke inicijative II uključi i Crna Gora, u kojoj će participirati sve zemlje koje su participirale u okviru Bečke inicijative I, uz nekoliko novih zemalja. Cilj ove inicijative, čiji sadržaj se još uvijek dogovara, bi u najvažnijem obuhvatao jače povezivanje u okviru home-host supervizije, angažman matičnih banaka na čišćenju loše aktive banaka-kćerki kao i sprečavanje naglog smanjivanja kreditne podrške matičnih banaka-bankama kćerkama. 

Jedna od tema razgovora delegacije CBCG i MMF-a je i dogovorena tehnička podrška MMF-a Centralnoj Banci u procesu kreiranja Plana poslovnog kontinuiteta, dok je MMF izrazio predlog o pružanju tehničke pomoći u okviru efiksanog upravljanja nekvalitetnim kreditima u bankarskom sistemu Crne Gore. Konačno, misija CBCG sa predstavnicima Ministrastva finansija i MMF-a je razgovarala i na temu ocjene MMF-a makroekonomske situacije u Crnoj Gori, dok su na sastanku sa predstavnicima Svjetske Banke, naročito pohvaljene do sada sprovedene strukturne reforme u finansijskom sistemu koje je preduzela CBCG.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 24.04.2012. godine

Guverner CBCG primio njegovu ekselenciju ambasadora Norveške u Srbiji i Crnoj Gori, Nilsa Ragnar Kamsvåga

Guverner Centralne banke Crne Gore, dr Radoje Žugić, primio je danas njegovu ekselenciju, gospodina Nilsa Ragnar Kamsvåga, ambasadora Norveške u Srbiji i Crnoj Gori.

U otvorenom i prijateljskom razgovoru, bilo je riječi o aktuelnoj ekonomskoj situaciji u zemlji, stanju u bankarskom sektoru i efektima dužničke krize na Crnu Goru, kao i o budućim projektima podrške koje će Kraljevina Norveške realizovati u Crnoj Gori.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 20.04.2012. godine

Guverner CBCG dr Radoje Žugić sastao se sa njegovom ekselencijom gospodinom Aleksandrom Vasilevskim, ambasadorem Makedonije u Crnoj Gori

Guverner Centralne banke Crne Gore, dr Radoje Žugić, sastao se  danas sa njegovom ekselencijom gospodinom Aleksandrom Vasilevskim, ambasadorem Makedonije u Crnoj Gori.

Ambasador Vasilevski čestitao je Guverneru CBCG otvaranje Muzeja novca na Cetinju i istakao da je otvaranje muzeja  veoma važan događaj za Crnu Goru sa aspekta  nacionalnog i kulturno-istorijskog identiteta.

U prijateljskom razgovoru, razgovaralo se o ekonomskoj i finansijskoj situaciji u Crnoj Gori i Makedoniji I o mogućnostima dalje ekonomske saradnje između dvije zemlje.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 17.04.2012. godine

Kliring međunarodnih plaćanja

Centralna banka Crne Gore je u dužem periodu strateški opredijljena za uspostavljanje efikasnijeg platnog prometa sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koji bi rezultirao u manjim troškovima za sve njene učesnike. U tom cilju, centralne banke iz Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore zaključile su u septembru 2007. godine posebni Sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja, čiji je operater Narodna banka Srbije, sa ambicijom da njegova implemetacija uslijedi u relativno kratkom roku. Na planu praktične primjene ovog Sporazuma, Centralna banka Crne Gore je, u dijelu svojih nadležnosti, blagovremeno stvorila sve potrebne uslove za implementaciju kliringa, na način što je donijela propise iz ove oblasti, održala više konsultativnih sastanaka sa poslovnim bankama i obezbijedila potrebne organizaciono-tehničke pretpostavke za početak i uspješno obavljanje ovog sistema plaćanja. U početku, dvije banke su pokazale interesovanje za korišćenje ovog sistema, i sa Centralnom bankom Crne Gore su zaključile ugovor o obavljanju platnog prometa preko kliringa, ali do njihovog operativnog uključivanja u sistem nije došlo, jer su ubrzo odustale od prvobitne namjere. U međuvremenu je nastupio period globalne finansijske krize, što je dodatno usporilo realizaciju projekta i smanjilo interesovanje potencijalnih učesnika za ovakav vid plaćanja.

Obzirom da klirinški sistem nije zaživio, prilikom prvog susreta novoimenovanih guvernera Centralne banke Crne Gore i Narodne banke Srbije, g-dina Žugića i g-dina Šoškića, početkom marta prošle godine u Beogradu, ovo pitanje je ponovo aktualizovano i dogovoreno je da se pokrenu aktivnosti na animiranju crnogorskih banaka za uključivanje u ovaj sistem. Polazeći, upravo, od ovog dogovora i realne potrebe za uspostavljanjem efikasnijeg i jeftinijeg platnog prometa između subjekata iz ove tri države, u organizaciji Centralne banke Crne Gore u junu prošle godine, sa bankama je održana stručna rasprava i izvršena prezentacija projekta, gdje su prisustvovali i predstavnici Narodne banke Srbije. Svim crnogorskim bankama je, takođe, dostavljen pismeni zahtjev i kompletna dokumentacija sa procedurom uključivanja u kliring, sa molbom da se izjasne o potrebi korišćenja novog sistema plaćanja. Međutim, ponovna aktualizacija ovog pitanja nije doprinjela promjeni stava crnogorskih banaka, tako da do danas  nije dostavljena ni jedna pismena inicijativa Centralnoj banci za uključivanje u klirinški način plaćanja.
 
Kako smo u poslednje vrijeme svjedoci da se predstavnici nekih banaka u pojedinim sredstvima javnog informisanja izjašnjavaju o neophodnosti korišćenja kliringa od strane njihovih banka, Centralna banka ovom prilikom preporučuje bankama u Crnoj Gori da pristupe priključivanju u ovaj sistem plaćanja i da prethodno zaključe ugovor sa Centralnom bankom Crne Gore, kako je to predviđeno propisima.

Centralna banka Crne Gore ne raspolaže sa egzaktnim podacima o visini troškova kod obavljanja platnog prometa sa inostranstvom na standardni način, korišćenjem swift tehnologije, i putem kliringa, ali je skoro izvjesno da kliring obezbijeđuje efikasniji način plaćanja i da su neposredni troškovi manji. Značajno je napomenuti da centralne banke učesnice u ovom sistemu kod obavljanja ovih poslova ne naplaćuju nikakvu nadoknadu za svoje usluge.

Bez obzira na dosadašnju nezainteresovanost banaka, Centralna banka Crne Gore će i dalje nastaviti intenzivne aktivnosti kako bi sistem zaživio. Ovo prvenstveno iz razloga, što sve dosadašnje analize pokazuju da klirinški sistem plaćanja pruža značajne pogodnosti za sve učesnike u platnom prometu sa inostranstvom. Ipak, uključivanje u sistem kliringa zavisi od autonomne volje i ekonomskog interesa svake banke pojedinačno i Centralna banka nema mehanizme da nosiocima platnog prometa nametne obavezu njegove implementacije, niti je to u skladu sa njenim osnovnim opredeljenjima.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 12.04.2012. godine

Održana XXIX sjednica Savjeta CBCG

Savjet Centralne banke, na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao viceguverner mr Milojica Dakić, usvojio je Godišnji izvještaj o radu CBCG za 2011. godinu, Izvještaj o stabilnosti finansijskog sistema i Izvještaj o stabilnosti cijena. Godišnji izvještaj o radu se dostavlja Skupštini na razmatranje, a ostali izvještaji se dostavljaju Skupštini, u skladu sa Zakonom o CBCG, radi informisanja. Parlamentu će, radi upoznavanja biti dostavljen i Godišnji finansijski izvještaj sa mišljenjem nezavisnog spoljnjeg revizora, kao dio Godišnjeg izvještaja o radu CBCG. Na Savjetu je usvojen Izvještaj Guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za februar 2012. godine.

U Godišnjem izvještaju o radu analiziran je makroekonomski ambijent u kome je sprovođena monetarna politika, ostvarivanje politike CBCG u 2011. godini, date su makroekonomske prognoze za 2012. godinu, kao i Politika CBCG sa smjernicama za 2012. godinu. U izvještaju je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke Crne Gore, u 2011. godini bile usmjerene na jačanje instrumenata za očuvanje finansijske stabilnosti sistema. Ključne aktivnosti bile su vezane za preventivno djelovanje, stabilizaciju i oporavak bankarskog sektora i, samim tim, posredno za revitalizaciju privredne aktivnosti crnogorske ekonomije. Takođe, konstatovano je da je usvojen set podzakonskih akata kojim je obezbijeđena veća otpornost i jačanje sistema na buduće šokove, što je jedan od osnovnih prioriteta Centralne banke. Kada su u pitanju očekivanja vezana za 2012. godinu, sve projekcije ukazuju da će oporavak ekonomije biti vrlo neizvjestan i u velikoj mjeri uslovljen oporavkom u EU, ali i opterećen unutrašnjim neravnotežama.

Usvojena je  analiza finansijskih izvještaja CBCG u kojoj je ukazano na najvažnije razloge i aktivnosti koji su dovele do ostvarivanja prihoda i i izvršavanja rashoda u 2011. godini. Obrađeni su  finansijski izvještaji koji se sastavljaju u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i međunarodnim računovodstvenim standardima: Bilans uspjeha, Izvještaj o ostvarenim prihodima na dan 31.12.2011. godine, Bilans tokova gotovine u 2011. godini, Bilans stanja i Izvještaj o promjenama na kapitalu na 31.12.2011. godine.

Ukupni prihodi Centralne banke za 2011. godinu su ostvareni u iznosu od 16,81 miliona eura i veći su za 24,77% u odnosu na ukupno ostvarene prihode za 2010. godinu. Značajan porast prihoda u 2011. godini je najvećim dijelom posljedica preuzimanju sredstava od Banke za međunarodne obračune (BIS) po osnovu regulisanju potraživanja nastalog iz sukcesije sa Narodnom bankom Jugoslavije (NBJ). Realizacijom navedene odluke ukupno je prihodovano 4,2 miliona eura. Ukupni rashodi u 2011. godini su  iznosili 11,99 miliona eura i manji su za 3,56% u odnosu na ukupno planirane rashode za 2011. godinu. Imajući u vidu kriznu godinu, CBCG je nastojala da napravi racionalizacije na svim pozicijama koje se odnose na troškove poslovanja. čije izvršenje u 2011. godini je manje za 8,5% u odnosu na 2010. godinu.  Većina rashodnih pozicija bilježi smanjenje (naročito na pozicijama troškova službenog puta, stručnog usavršavanja zaposlenih, kancelarijskom materijalu, energiji, potrošnji goriva, rezervnim djelovima, troškovima telefona, održavanja imovine i sl). U izvještaju revizora je konstatovano da finansijski izvještaji u svim materijalno značajnim aspektima prikazuju istinito i objektivno finansijsko stanje CBCG.

U Izvještaju o stabilnosti finansijskog sistema konstatovano je da se postojeći nivo rizika može okarakterisati kao umjeren. Ključni izazov u 2012. godini odnosi se na fiskalnu stabilnost. Prebrz rast javnog duga i kontinuirano prisustvo budžetskog deficita u dužem nizu godina stvara određenu dozu zabrinutosti. U tom kontekstu Savjet je pozdravio odluku Ministarstva finansija o započinjanju rada na izradi fiskalnih pravila, u čijem formulisanju učestvuje i CBCG. Značajni izvori ranjivosti dolaze i iz okruženja, prije svega, su vezani za sporiji rast od očekivanog u Jugoistočnoj Evropi i EU. To bi moglo negativno uticati na ekonomski rast Crne Gore, što bi dalje dodatno opteretilo fiskalnu politiku, realni sektor, a time i banke. Sve ovo zahtijeva oprezniju fiskalnu politiku u narednom periodu, kako finansijska stabilnost ne bi bila ugrožena.

U Izvještaju o stabilnosti cijena konstatovano je da je u 2011.godini ostvarena godišnja stopa inflacije od 2,8%, što je niže od inflacije ostvarene u EU. Za ovu godinu, prema anketi Centralne banke, rast inflacije očekuje i bankarski sistem i realni sektor. I modelska prognoza ukazuje na rast inflacije. Tako se sa vjerovatnoćom od 90% očekuje, da će se tokom 2012. godine, inflacija kretati u rasponu od 2,6% do 5,2%, s tim da ova procijena ne uključuje eventualno povećanje PDV-a.

Savjet je donio Odluku o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama kojom se implementira koncept upravljanja kreditnim rizikom zasnovan na dokumentima Bazelskog komiteta za efikasnu superviziju banaka, međunarodnim računovodstvenim standardima i  tzv. “prudencionim filterima” koji su obavezni kada su u pitanju banke i druge institucije koje svoje poslovne aktivnosti dominantno baziraju na izvorima sredstava koji potiču od javnosti. Odluka će se primjenjivati počev od  1. januara 2013. godine, kako bi se bankama ostavio rok da do početka primjene ove odluke usvoje metodologije za vrednovanje stavki aktive i vanbilansa.

Savjet je usvojio Izvještaj Guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za februar 2012. godine. U Izvještaju je konstatovano da je rast BDP-a u 2011. godini iznosio između 2,5% i 3%. Cijene su u februaru 2012. godine, u odnosu na januar, zabilježile rast od 1%, dok je godišnja stopa inflacije iznosila 4,2%.

U analizi stanja bankarskog sistema konstatovano je da su u februaru i dalje prisutni rizici. U odnosu na prethodni mjesec aktiva banaka, ukupni depoziti i kapital banaka su u porastu. Nasuprot tome, nekvalitetni krediti banaka se povećavaju, kao posledica povećanja kredita u kašnjenju preko 90 dana. Kreditna aktivnost banaka je i dalje usporena, ali treba imati u vidu da su Banke za prva dva mjeseca ove godine odobrile 94,6 mil. novih kredita. Likvidnost banaka je ocijenjena kao zadovoljavajuća.

Savjet je usvojio dopunu Odluke o obaveznoj rezervi banaka kod Centralne banke Crne Gore kojom, je na privremenoj osnovi pružio mogućnost bankama da izdvajanje u državne zapise mogu povećati sa 25% na 35% izdvojene obavezne rezerve.

 

 

Copyright 2023 © Centralna banka Crne Gore