Saopštenja 2011 - Septembar

22.09.2011. godine - Delegacija CBCG na godišnjem zasjedanju MMF-a i SB

20.09.2011. godine - Održana XVIII sjednica Savjeta CBCG

20.09.2011. godine - Održana VI sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost

16.09.2011. godine - CBCG uradila analizu dužničko-povjerilačkih odnosa 50 najvećih dužnika u Crnoj Gori

09.09.2011. godine - Održan regionalni sastanak guvernera

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 22.09.2011. godine

Delegacija CBCG na godišnjem zasjedanju MMF-a i SB

Delegacija Centralne banke Crne Gore koju predvodi guverner Radoje Žugić učestvovaće na redovnom godišnjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Vašingtonu.

Delegacija CBCG će se tokom boravka u Vašingtonu sastati sa potpredsjednikom Svjetske banke Filipom Leroom, izvršnim direktorom holandske konstituence u Svjetskoj banci Rudom Trefersom, regionalnim i koordinatorom SB za Crnu Goru Džejn Armitidž, šefom misije MMF-a za Crnu Goru Gervinom Belom, te direktorom Sektora za Evropu MMF-a Antoniom Borhesom.

Na sastancima sa MMF-om i Svjetskom bankom biće razmotrena aktuelna globalna situacija, njene moguće implikacije na Crnu Goru, tekuća situacija u Crnoj Gori i mjere ekonomske politike, tehnička pomoć Crnoj Gori, kao i pitanja daljeg unaprijeđenja saradnje Crne Gore i ovih međunarodnih finansijskih institucija.

Direkcija za odnose sa javnošću CBCG

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 20.09.2011. godine

Održana XVIII sjednica Savjeta CBCG

Osamnaesta sjednica Savjeta Centralne banke Crne Gore kojom je predsjedavao guverner Radoje Žugić, održana je danas.

Savjet je usvojio Izvještaj guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore. U izvještaju je konstatovano da su nastavljeni pozitivni trendovi u crnogorskoj  ekonomiji, ali da je još uvijek rano govoriti o njenom potpunom oporavku s obzirom da su efekti krize, a time i pojedini rizici,  i dalje prisutni. Procjene Centralne banke ukazuju da je u prvoj polovini godine ostvaren rast BDP-a od oko 2,5%. Takođe, u julu je stopa inflacije ostvarila pad od 0,3%.  U  izvještaju je konstatovano da nastavak  trenda stabilizacije u bankarskom sektoru doprinosi stabilnosti finansijskog sistema u cjelini. Zaključeno je da u ovom trenutku ne postoje direktni rizici koji ugrožavaju finansijsku stabilnost, a ukupan nivo rizika je ocijenjen kao umjeren. Ipak, kretanja na globalnom nivou zahtijevaju povećan stepen opreznosti.

Savjet je usvojio Preporuke Vladi Crne Gore za ekonomsku politiku u 2012. godini, koje će nakon upućivanja Vladi Crne Gore biti javno objavljene. U preporukama je konstatovano da postoji realna opasnost od ponovne pojave krize, ali je generalno ocijenjeno da postoji velika neizvjesnost kada su u pitanju kretanja u 2012. godini. Stoga je i cilj preporuka da se minimiziraju negativne posljedice prelijevanja negativnih eksternih šokova, da se smanji ranjivost ekonomije i da se očuva makroekonomska i finansijska stabilnost i kreira podsticajni ambijent za privredu.

Najvažniji pravac ekonomske politike treba da se odnosi na fiskalnu konsolidaciju. U tom kontekstu predlaže se donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i donošenje fiskalnih pravila. Ostale ključne preporuke se odnose na postupnu promjenu modela razvoja, unaprijeđenje konkurentnosti crnogorske privrede, ubrzavanje pristupanja EU i zaključenje pregovora sa STO, nastavak reformi i privatizacije, donošenje sistemskih zakona u skladu sa najboljom međunarodnom praksom, nastavak deregulacije i otklanjanja biznis barijera, smanjenje regionalnih razlika, oživljavanje agrara i dr.

Na sjednici je  razmotrena i situacija u bankarskom sektoru i konstatovao da je u julu evidentno povećanje aktive i depozitnog potencijala banaka kao indikatora rastućeg povjerenja u bankarski sistem, zadovoljavajući nivo likvidnosti i blagi pad kreditne aktivnosti. I pored blagog poboljšanja kvaliteta aktive i dalje zabrinjava rastući trend kredita koji kasne.  Savjet očekuje da će, i pored zapaženih rezultata, banke nastaviti sa energičnim aktivnostima u pravcu daljeg izmještanja loših kredita i restrukturiranja dospjelih, a neizmirenih kreditnih obaveza svojih klijenata. CBCG će nastaviti da pažljivo prati situaciju i na nivou bankarskog tržišta i na nivou pojedinačnih banaka i prema potrebi preduzimati korektivne mjere.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 20.09.2011. godine

Održana VI sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost

Održana je šesta redovna sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost kojom je predsjedavao guverner CBCG Radoje Žugić. Sjednici su prisustvovali članovi Savjeta: ministar finansija Milorad Katnić, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović i predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović.

Centralno pitanje sjednice bila je analiza procjene opasnosti od uticaja internih i eksternih faktora krize na ekonomiju Crne Gore i stabilnost finansijskog sektora.

Usljed dešavanja na međunarodnom tržištu, konstatovano je da su prisutni brojni interni i eksterni faktori, koji još uvijek unose dosta neizvjesnosti i mogu dovesti do ranjivosti crnogorske ekonomije.

Sa aspekta djelovanja krize na crnogorski sistem, i globalana finansijska kriza (2008 -2009) i  tekuća dužnička kriza (2011) imaju isti smjer djelovanja - uvoze se recesivni faktori koji imaju negativno dejstvo na rast privrede i oporavak od krize. Takođe, instrumenti i mjere koji su se do sada koristili djelimično su već iskorišćeni i imaju svoje limite – vremenske i finansijske.

Diskusija po ovom pitanju se fokusirala na uticaj sadašnjih tendencija iz međunarodnog okruženja (eksterni faktori)  koji utiču na neravnoteže na domaćem tržištu (interni faktori).

U ovom trenutku najopasniji su sljedeći potencijalni rizici:

1. Slab i neujednačen oporavak zemalja EU (61% izvoza CG)  i zemalja  regiona – CEFTA (33,2 izvoza CG)  usporaju  oporavak  Crne Gore usljed smanjenja eksterne tražnje i visoke zavisnosti u razvoju.
   
2. Smanjena sklonost investitora za investiranje u nestabilnim uslovima, pa samim tim i u Crnu Goru.  Nedostatak investicione tražnje usporava oporavak i umanjuje inostrani priliv (SDI) i povećava dužničko finansiranje domaćih potreba.
   
3. Povećanje premije rizika i povećana neizvjesnost poskupljuju izvore sredstava -  povećavaju se kamate i poskupljuje korišćenje kapitala, kako za državu, tako i za banke. Skuplji troškovi finansiranja i manja kreditna aktivnost povećavaju troškove finansiranja i za državu i za privatni sektor, vode manjim investicijama i sporijem rastu, kao i smanjenju konkurentnosti crnogorskih proizvoda.
   
4. Odnos eura u odnosu na ostale valute slabi konkurentnost crnogorskog izvoza.

Svi ovi kanali utiču negativno na proces oporavka privrede i otvaraju spiralu potencijalnih opasnosti na crnogorski sistem poput:

1) Povećavanja nelikvidnosti privrede;
2) Pogoršanja kvaliteta kredita, rasta loših kredita – neservisiranja obaveza prema bankama;
3) Povećavanja pritiska na fiskalne prihode i rashode, javni dug;
4) Smanjenja zaposlenosti i rasta nezaposlenosti koji može dovesti do pogoršanja održivosti penzionog sistema;
5) Smanjenja vrijednosti imovine privrede i stanovništva.

Opšti zaključak diskusije:

Analizirajući tekuće opasnosti, Savjet je procijenio da finansijska i makroekonomska stabilnost nije ugrožena ali da postoje potencijalne prijetnje za sistem, kako iz eksternog okruženja, tako i iz internih neravnoteža. Na ovaj način se ističe potreba za strukturnim promjenama, koje će učiniti finansijski i fiskalni sistem efikasnijim i stabilnijim i poboljšati konkurentnost crnogorske ekonomije. Potrebna je promjena odnosa prema preduzetništvu, tržištu rada i načinu na koji funkcioniše javni sektor kako bi se u narednih nekoliko godina značajnije poboljšala privredna i socijalna situacija. Dodatno, potrebno je i dalje u kontinuitetu raditi na smanjenju biznis barijera kako bi se pozitivno uticalo na priliv stranih direktnih investicija.

Sve institucije su se saglasile da će akcioni planovi u slučaju nepredvidivih okolnosti, koji su u završnoj fazi kod svake institucije dodatno ojačati stepen otpornosti sistema i napraviti zajednički plan akcije za slučaj materijalizacije potencijalnih prijetnji.

Preliminarna istraživanja ukazuju da će se prognozirane stope rasta za 2011. godinu sa velikom vjerovatnoćom ostvariti. Značajan rast sektora turizma, ali i ostalih industrija doprinose rastu privredne aktivnosti za koju se procjenjuje da će u ovoj godini pokazati znake oporavka. Tržište rada se oporavlja i primjetan je rast zaposlenosti uz evidentiran pad nezaposlenosti i veoma limitiran rast realnih zarada što dodatno upućuje na oporavak privrede. Bankarski sistem je u značajnoj mjeri revitalizovan, solventan i likvidan, uz kontinuirano djelovanje banaka na saniranju nekvalitetnih kredita i iščišćavanju bilansa, ali i dalje je prisutna konzervativna politika kreditiranja. Konačno, i pored značajne nelikvidnosti realnog sektora, kao trenutno najvećeg problema u crnogorskoj ekonomiji, primjetan je trend usporavanja broja novih blokiranih računa. 

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 16.09.2011. godine

CBCG uradila analizu dužničko-povjerilačkih odnosa 50 najvećih dužnika u Crnoj Gori

CBCG je, imajući u vidu komentare dijela crnogorske javnosti  koji se odnose na primjenu multilateralne kompenzacije (MLK) kao jednog od praktičnih rješenja poboljšanja stanja dužničko povjerilačkih odnosa kompanija kao i podizanja nivoa likvidnosti privrede, uradila Analizu međusobnih potraživanja-dugovanja pedeset kompanija sa najvećim iznosima po osnovu kojih je izvršena blokada računa.

Cilj je bio da se, zbog značajne koncentracije blokiranih sredstava u top 50 kompanija, utvrdi visina i struktura potencijalnih sredstava koji bi mogli biti predmet MLK, od čega zavisi i konačan stav CBCG o isplativosti ovog modela. 

Multilateralna kompenzacija kao instrument sravnjivanja dužničko povjerilačkih odnosa, predstavlja često pominjanu ali nepopularnu mjeru koja se rijetko primjenjuje i često se poistovjećuje sa stanjem proglašenog bankrota na nivou privrede. Imajući u vidu da MLK predstavlja fleksibilno sredstvo poravnanja dugovanja jer se sprovodi bez angažovanja sudionika, treba naglasiti i limit njihove primjene u smislu  da, osim prebijanja dugova, ne donosi svježi novac.

Naglašavamo da je sprovođenje multilateralne kompenzacije veoma složen projekat, za čiju izradu je neophodna saradnja više relevantnih institucija. Naime, kao što smo već naveli, multilateralna kompenzacija zahtijeva definisane nosioce i učesnike, kako u postupku utvrđivanja modela i donošenja regulatornog okvira, tako i u postupku implementacije odredaba koje su definisane ovim regulatornim okvirom.

Takođe, u institucijama koje bi iskazale interes za bavljenje poslom vezanog za multilateralne kompenzacije, bilo bi neophodno značajno ulaganje u ljudske i materijalne resurse, naročito u dijelu investicija u informacioni sistem.  Sa druge strane, svjedoci smo da su efekti MLK u drugim zemljama, kao i MLK koja je bila sprovođena u Crnoj Gori ranijih godina  u vrijeme postojanja SDK i ZOP-a, bili simbolični. Procjena je da je tom prilikom naplaćeno svega oko 3% ukupno dospjelih potraživanja.

Rezultati Analize o okviru utvrđivanja iznosa međusobnih potraživanja 50 kompanija sa najvećim iznosom blokade ukazuju da ne postoji visoka međusobna zaduženost ovih kompanija, imajući u vidu da u većini slučajeva ne postoji direktna poslovna povezanost lica koji su najveći „dužnici“, osim u slučaju tri kompanije. Imajući u vidu da postoji visoka koncentracija duga, odgovarajući uzorak se može smatrati reprezentativnim.

Na osnovu podataka napravljenih sa presjekom na 25.07.2011. nivo međusobnih potraživanja 50 kompanija sa najvećim iznosima duga po osnovu kojih je izvršena blokada računa iznosi 9,05 miliona eura odnosno 6,8% vrijednosti njihove ukupne blokade od 133,89 miliona eura. Imajući u vidu da je vrijednost ukupnih sredstava po osnovu kojih je izvršena blokada računa na nivou sistema, na kraju jula 2011. godine iznosila 321,82 miliona Eura, to znači da ukupni iznos međusobnih potraživanja 50 najvećih kompanija iznosi 2,81% ukupne vrijednosti duga.

Pri tome, koncentracija neizmirenih međusobnih dugovanja se odnosi na tri povezane kompanije. Naime, dvije kompanije duguju trećoj 7,98 miliona eura odnosno 88,2% ukupnih sredstava međusobnih potraživanja 50 najvećih dužnika u sistemu. Na ostale kompanije se odnosi svega 1,07 miliona Eura odnosno 0,8% ukupne vrijednosti duga top 50 kompanija (133,89 miliona eura) ili svega 0,33% vrijednosi duga na nivou sistema.

Ukupna vrijednost sredstava 50 najvećih dužnika, koja bi mogla bila predmet MLK (unakrsno dugovanje-potraživanje), iznose 860.509,43 Eura ili 0,25% ukupne vrijednosti blokade sa kraja jula mjeseca 2011. godine.

Važno je naglasiti da bankarski sistem Crne Gore podnosi najviše gubitaka po osnovu blokade računa pravnih i fizičkih lica tj. da predstavlja predominantnog povjerioca. Tako, od ukupno 133,89 miliona Eura vrijednosti sredstava po osnovu blokiranih računa 50 najvećih dužnika čak 60,85% se odnosi na dug prema bankarskom sistemu. Određeni procenat, koji nije moguće zasebno isfiltrirati se odnosi na dug koji kompanije ili fizička lica potražuju prema  50 najvećih dužnika preko otvorenih računa u banci, ali taj iznos nije značajan.

Ostala preduzeća i fizička lica kao neisplaćeni povjerioci, čine drugu grupu po kriterijumu visine sredstava po osnovu kojih je izvršena blokada računa sa učešćem od 28,18 miliona Eura odnosno 21,05%.

Država, sa učešćem od 21,12 miliona Eura ili 15,78% ukupne vrijednosti duga predstavlja trećeg povjerioca po visini blokiraih sredstava. Sredstva se uglavnom odnose na neisplaćene poreze na dodatu vrijednost, doprinose za zdravstveno osiguranje fizičkih lica koja su u radnom odnosu, a koji pada na teret poslodavca, doprinosi za PIO za zaposlene na teret poslodavca iz privrede, porez na nepokretnosti,  porez na dobit rezidentnog pravnog lica, itd.

Ostatak od 3,10 miliona Eura, odnosno 2,32% ukupne vrijednosti duga se odnosi na neizmirene naknade prema CBCG.

Konačno, odabrane kompanije sa najvećim iznosima blokade treba posmatrati i sa stanovništva uzroka blokade, koji u velikoj mjeri reflektuju kvalitet poslovanja kompanija. Naime sve kompanije, najveće dužnike možemo svrstati u dvije grupe: oni koji imaju vrlo disperziranu listu dužnika, od države, preko velikog broja kompanija pa do bankarskog sistema, a koji indiciraju da kompanija ima sistemski problem u poslovanju koji se ne zadržava na problemu likvidnosti. Postoji i niz kompanija koja duguju jednom velikom povjeriocu gotovo cjelokupnu vrijednost blokade, u pitanju je obično komercijalna banka, poput kompanija „i koja ukazuju da je rizik njihovog poslovanja u principu niži od onih kompanija koji imaju disperzirane blokade i prema privatnom sektoru, i prema bankama i prema državi.

Svi gore navedeni indikatori ukazuju da bi prosec multilateralne kompenzacije (MLK) imao marginalne i neisplative rezultate, koji su nedovoljni  da idu u prilog implementacije ovog modela u kontekstu crnogorske ekonomije. Naporedo, izrada specijalnog novog zakonskog rješenja (Lex Specialis) kojim bi se uredio proces multilateralne kompenzacije, angažovanje izrade novog softvera, kao i ostali troškovi i vrijeme koji bi bili uključeni u ovaj proces, ne opravdavaju njegovo izvođenje, imajući u vidu limitirane efekte. 

Centralna banka će u narednom periodu, u uskoj saradanji sa relevantnim Minitarstvima i institucijama  aktivno raditi na iznalaženju i kreiranju  alternativnih modela i mehanizama komparativne prakse, sa ciljem suzbijanja problema nelikvidnosti crnogorskog korporativnog sektora.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 09.09.2011. godine

Održan regionalni sastanak guvernera

Regionalni sastanak guvernera pet centralnih banaka zapadnog Balkana na temu „Saradnja centralnih banka u regionu i finansijska stabilnost“ održava se u Bečićima od 8. do 10. septembra, u organizaciji Centralne banke Crne Gore.

Na sastanku učestvuju guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, guverner Banke Albanije Ardian Fulani, Centralne banke Bosne i Hercegovine Kemal Kozarić, Narodne banke Republike Makedonije Dimitar Bogov i Narodne bane Srbije Dejan Šoškić, kao i njihovi saradnici.

Guverneri su razmotrili ekonomsku situaciju u regionu. Konstatovano je da su sve zemlje regiona male, visoko otvorene ekonomije i u velikoj mjeri zavisne od dešavanja na globalnom nivou, te da dijele iste probleme i istu „ekonomsku sudbinu“. Ukazano je, iako se radi o malim zemljama, da su u pitanju zemlje sa visokim potencijalom rasta i da u budućnosti mogu postati vrlo interesantna i značajna tržišta.

Guverneri su ukazali na opasnost pojave krize sa duplim dnom, koja bi pogodila sve zemlje regiona. Stoga su prisutne korekcije očekivanih stopa rasta BDP-a. Očekuje se da u 2011. godini sve zemlje regiona ostvare pozitivne stope rasta, ali to će biti stope značajno niže od pretkriznih stopa. Guverneri su upozorili da je u takvim uslovima ključni izazov obezbjeđenje fiskalne održivosti, jer je tokom kriznih godina u svim zemljama (osim BiH) došlo do prebrzog rasta javnog duga.

Problemi na globalnom nivou su se odrazili i na usporavanje priliva SDI u regionu, a naročito kada su u pitanju „green field“ investicije, koje su jedan od najkvalitetnijih pokretača privrednog rasta. Konstatovano je da je nakon brzog rasta inflacije u prvom kvartalu prisutan trend opadajuće stope inflacije.

U privredama svih zemalja su prisutne brojne ranjivosti (naročito je izražen problem likvidnosti realnog sektora), kao rezultat prethodne krize, stoga je neophodno ubrzano sprovesti strukturne reforme i pokrenuti novi model rasta, koji bi se umjesto na rastu domaće tražnje, bazirao na povećanoj konkurentnosti i rastu izvoza.

Zaključeno je da su bankarski sistemi ključni za očuvanje finansijske stabilnosti. Tri ključne linije odbrane finansijske stabilnosti treba da budu: prevencija, povećanje otpornosti sistema na šokove i upravljanje krizom. Povjerenje u bankarski sistem je povraćeno u svim zemljama regiona i prisutan je trend rasta štednje. Banke su likvidne i visoko-kapitalizovane. U svim zemljama je prisutan viši nivo loše aktive u odnosu na period prije krize, a izazov ostaje kako obezbijediti kreditni rast koji bi pokrenuo privredu bez ugrožavanja stabilnosti bankarskog sistema.

Regionalni sastanci se održavaju dva puta godišnje - prije proljećnjog i prije jesenjeg zasijedanja MMF-a i Svjetske banke. Cilj sastanaka je razmjena mišljenja, ideja, kao i regionalna harmonizacija i zajedničko nastupanje na medjunarodnom nivou.