|
Saopštenja 2009 - Jul
26.07.2009. godine - Netačno izvještavanje osnov za posebnu reviziju
20.07.2009. godine - Seminar „Interna revizija u bankama“
16.07.2009. godine - Seminar „Jačanje zaštite eura u finansijskom sektoru„
10.07.2009. godine - Dr Fabris o troškovima bankarskih kriza u malim ekonomijama
09.07.2009. godine - Crna Gora povećala devizne reserve za 23 miliona eura
03.07.2009. godine - Dodijeljena nagrada Centralne banke za 2009. godinu
03.07.2009. godine - Dodjela nagrade Centralne banke za 2009. godinu
02.07.2009. godine - Nagrada Centralne banke za 2009. godinu
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 26.7.2009. godine
Netačno izvještavanje osnov za posebnu reviziju
Centralna banka je ovih dana raspisala tender za posebnu reviziju stanja Prve banke, na dan 30.6.2009. godine. Osnov za posebnu reviziju Prve banke je netačno izvještavanje.
Posebna revizija banke se radi za potrebe supervizora, u ovom slučaju Centralne banke. Centralna banka, kao supervizor, može tražiti posebnu reviziju i nije o tome dužna da obavještava banku, iako je to ovoga puta u slučaju Prve banke, neposredno urađeno. Sa druge strane, banka o svojim postupcima mora da izvještava CBCG, kao regulatora. Prva banka može da utiče na donošenje zakona, ali nikako ne može da utiče na sprovođenje zakona od strane Centralne banke.
Centralna banka nije dala saglasnost Prvoj banci na izbor revizora PrajsVoterhausKupersa /PriceWaterhouseCoopers/, jer je Prva banka prvo angažovala revizora, a tek potom zatražila odobrenje Centralne banke. Prva banka je jedina banka u sistemu koja nije završila reviziju izvještaja o radu, za 2008. godinu, a Centralna banka je već počela sa izdavanjem saglasnosti bankama, za izbor revizora za 2009. godinu.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 20.7.2009. godine
Seminar „Interna revizija u bankama“
Centralna banka Crne Gore u saradnji sa Nacionalnom bankom Grčke, organizuje seminar „Interna revizija u bankama“. Seminar je dio programa tehničke pomoći Centra za kadrove NB Grčke, za obuku bankarskih kadrova iz naše zemlje. Seminar su svečano otvorili ambasador Grčke u Crnoj Gori, NJ.E. Georgios Augustis i generalni direktor Cetralne banke, g. Milojica Dakić.
Moderne bankarske institucije svakodnevno su u svom radu izložene velikom broju rizika, sa kojima rukovođstvo treba da se suoči, da ih umanji ili eliminiše. Stoga sistem internih kontorla svake banke, igra ključnu ulogu u nošenju organizacije sa rizicima. Adekvatnost i efikasnost sistema internih kontrola banaka, ocjenjuje nezavisna jedinica interne revizije, koja pomaže organizaciji da ostvari svoje ciljeve donoseći sistematski, disciplinovan pristup za ocjenu i poboljšanje efikasnosti upravljanja rizikom, efikasnosti kontrole i procesa upravljanja. Cilj ovog seminara je, prezentacija novih trendova u internoj reviziji u bankarskom sektoru, i upoznavanje sa osnovama metodologije revizije, zasnovane na riziku i najboljim praksama za njeno efikasno i pravilno sprovođenje. Uloga internih revizora u ocjeni efikasnosti sistema internih kontrola u bankarskim institucijama, treba da osigura pouzdano sprovođenje poslovnih strategija i rasta aktivnosti banke, priznanje i efikasno upravljanje rizicima koje banka preuzima, izvještavanje pouzdanih informacija i pravovremeno informisanje svih zainteresovanih strana, kao i usklađenost sa trenutnim pravnim i regulatornim okvirom.
Na seminaru će se tokom šest radnih dana, obraditi oblasti procjene rizika, razvoja godišnjeg plana interne revizije, planiranja interne revizije, testiranja interne revizije, revizije terenskog rada interne revizije i izvještavanja internoj reviziji. Pored predstavnika Centralne banke, na seminaru učestvuju i predstavnici crnogorskih komercijalnih banaka: Atlasmont banke, Crnogorske komercijalne banke OTP Group, First Fianncial Bank-e, Hipotekarne banke, Hypo Alpe-Adria Bank-e, Invest banke Montenegro, Komercijalne banke AD Budva, NLB Montenegrobanke, Opportunity Bank-e i Prve banke Crne Gore. Predavači na seminaru su g. Vassilis Maramenides i g. Kostas Ntostoglou, iza kojih je bogato međunarodno iskustvo na polju interne revizije.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 16.7.2009. godine
Seminar ’Jačanje zaštite eura u finansijskom sektoru’
Evropska komisija/OLAF, odnosno Evropski biro za borbu protiv prevara, u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore organizuje stručni seminar na temu ’Jačanje zaštite eura u finansijskom sektoru’, od 16-17 jula, u Podgorici.
Seminar se organizuje u sklopu Perikle programa - projekta Evropske komisije u cilju pomoći, podrške i primjene strategija na polju zaštite eura od falsifikovanja, s ciljem podizanja nivoa opreza, kao i usavršavanja znanja u otkrivanju i sprječavanju falsifikata eura. Seminar predviđa obuku menadžera prvog stepena u poslovnim bankama, koji neposredno rade na poslovima sa gotovinom.
Na seminaru učestvuju predstavnici komercijalnih banaka iz Crne Gore i Srbije, a akreditovani predavači su vodeći stručnjaci Evropske centralne banke, OLAF-a, Banke Holandije, Interpola i Centralne banke Crne Gore.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 3.7.2009. godine
Dr Fabris o troškovima bankarskih kriza u malim ekonomijama
Glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore, prof. dr Nikola Fabris, učestvovao je na konferenciji ‘Monetarna politika u malim otvorenim ekonomijama’, koju su u Tbilisiju organizovale Centralna Banka Gruzije i USAID. Na konferenciji je učestvovao veliki broj centralnih bankara i istaknutih ekonomista, u prvom redu i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, dr Robert Mandel, čuveni profesor sa američkog Univerziteta Kolumbija.
|
|
Prof. dr Nikola Fabris i
nobelovac dr Robert Mundell |
Konferencija u Tbilisiju,
Gruzija |
Dr Nikola Fabris, govorio je na temu troškova bankarskih kriza u malim ekonomijama. U svom izlaganju, on je istakao da savremeni svijet karakteriše povremena pojava bankarskih kriza, da ih je jako teško predvidjeti i da njihova pojava nosi značajne troškove. Takođe, malo je vjerovatno da se njihova povremena pojava neće nastaviti i u budućnosti. Prosječni troškovi sanacije bankarskih kriza, iznose oko 19% BDP-a, a njihova veličina može značajno varirati u zavisnosti od strukture finansijskog sistema, strukture privrede, stanja konjunkture realnog sektora, međunarodnog okruženja, fiskalne politike, istorijskih okolnosti, i dr. Kroz istoriju se pokazalo da bankarske krize, osim fiskalnih troškova prouzrokuju i troškove u vidu gubitka BDP-a.
Postoji veliki broj uzroka koji mogu dovesti do pojave bankarske krize, kao što su recesija, makroekonomska nestabilnost, devizna kriza, pogoršani odnosi razmjene, loš menadžment, bjekstvo kapitala, političko miješanje, loš pravni sistem i dr. Međutim, faktor koji je bio prisutan u preko 90% kriza, je neadekvatna supervizija. Iako neadekvatna supervizija, ne može sama po sebi dovesti do pojave krize, ona onda ne djeluje preventivno na sprječavanje pojave krize. U svom izlaganju, Fabris je istaknuto da su male ekonomije podložne pojavi bankarskih kriza isto kao i velike ekonomije, ali zbog toga što male ekonomije imaju visok stepen otvorenosti, one su podložne i prenošenju šokova iz inostranstva. Naročito mogu biti izložene opasnosti, one male ekonomije koje imaju nesrazmjerno visoku finansijsku aktivu u odnosu na BDP. Ograničeni resursi u malim ekonomijama, otežavaju sanaciju bankarskih kriza. Ključni pravac djelovanja, kada su u pitanju krize, treba da se odnosi na preventivno djelovanje prema svim onim faktorima koji mogu voditi pojavi krize. Naravno, važna je i pravovremena reakcija da se spriječi prijenošenje krize, jer kada se kriza pojavi troškovi njenog saniranja progresivno rastu. To znači, da je nužno postojanje adekvatne supervizije, regulative bazirane na međunarodnim standardima, kao i adekvatne šeme zaštite deponenata, istakao je dr Fabris.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 9.7.2009. godine
Crna Gora povećala devizne reserve za 23 miliona eura
Crna Gora ce povećati devizne rezerve za 21 milion SDR-a (specijalnih prava vučenja), što prevedeno u eure, iznosi preko 23 miliona. Naime, Crna Gora je vec tražila od Borda direktora Medjunarodnog monetarnog fonda, po clanu 18 Statuta Fonda, da povuce transu SDR-a, u tom iznosu.
Ova sredstva ce povećati devizne rezerve Crne Gore, a ona se mogu zamijeniti i za neku drugu valutu i koristiti u razlicite svrhe, bez uslovljavanja od strane MMF-a. Ovakva situacija znacajno povecava kapacitet Crne Gore u slucaju eventualnog zaduzivanja kod MMF-a, kapacitet kod buduceg povlacenja kredita, i tome slicno. Notu za povlacenje u iznosu od 23 miona eura, zahtijevao je guverner Centralne banke Crne Gore, Ljubisa Krgović, koji je i guverner Crne Gore u MMF-u.
Takozvana ‘opšta alokacija SDR-a’ omogucava povlacenje specijalnih prava vučenja (SDR) svim zemljama clanicama MMF-a, u ukupnom iznosu od 250 milijardi dolara. Od toga iznosa Crnoj Gori pripada, vec pomenutih 23 miliona eura.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 3.7.2009. godine
Dodijeljena nagrada Centralne banke za 2009. godinu
Godišnju nagradu Centralne banke Crne Gore, za 2009. godinu, odlukom stručne komisije, dobila su dva rada, u kategoriji najboljeg diplomskog rada, student Ekonomskog fakulteta - Studije menadžmenta u Bijelom Polju, Bilgena Pačariz, nagrađena je za rad "Uloga marketinga u savremenom bankarstvu na primjeru NLB Montenegrobanke". Rad studenta Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Zdenke Bulatović, "Mogućnosti uvođenja kastodi poslova na crnogorskom tržištu kapitala", nagrađen je u kategoriji najboljeg magistarskog rada.
Godišnja nagrada CBCG sastoji se od plakete i novčanog iznosa koji za diplomski rad iznosi 2.000,00 EUR odnosno, 3.000,00 EUR za magistarski rad. Odlukom stručnog žirija, nagrada u kategoriji najboljeg doktorskog rada, sa fondom od 4.000,00 EUR, ove godine nije dodijeljena.
Povodom obilježavanja 15. marta, dana osnivanja, Centralna banka svake godine dodjeljuje Godišnju nagradu za najbolje diplomske, magistarske i doktorske radove iz oblasti bankarstva, monetarne politike i teorije. Naš cilj je stimulisanje razvoja naučne misli i afirmacija stručnog kadra u Crnoj Gori. Centralna banka očekuje da će se mladi ekonomisti sve više opredjeljivati da rade teme iz bankarstva, kao što su napr. bankarski sektor u Crnoj Gori u poređenju sa okruženjem, Bazel II i njegova primjena, monetarna politika CBCG, rejting naših banaka, povezivanje finansijskih institucija i institucija koje ih nadziru.
Istovremeno, Centralna banka najavljuje konkurs za narednu 2010. godinu, za radove objavljene u toku ove godine. Pravo učešća na konkursu imaju kandidati koji su u kalendarskoj godini (1. januar – 31. decembar 2009. godine), odbranili svoj diplomski, magistarski ili doktorski rad, na nekom od fakulteta u Crnoj Gori. Prijavljeni radovi treba da zadovolje opšte kriterijume, kao što su stručna kompetencija rada, adekvatan metodološki pristup, naučni doprinos, mogućnosti praktične primjene, originalnost i odvažnost kandidata u istraživanju.
Izbor najboljih radova vrši tročlana komisija koju imenuje Guverner Centralne banke. Komisiju čine tri eminentna profesora ekonomskih nauka Univerziteta u Crnoj Gori, Sloveniji i Srbiji. Radove i biografske podatke treba dostaviti Centralnoj banci, u papirnoj i elektronskoj formi (na CD-u), do 30. maja 2010. godine.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 3.7.2009. godine
Dodjela nagrade Centralne banke za 2009. godinu
Godišnju nagradu Centralne banke Crne Gore, za 2009. godinu, odlukom stručnog žirija, dobila su dva rada, u kategoriji najboljeg diplomskog i najboljeg magistarskog rada. Nagrada u kategoriji najboljeg doktorskog rada, ove godine nije dodijeljena. Godišnja nagrada CBCG sastoji se od plakete i novčanog iznosa, koji za diplomski rad iznosi 2.000,00 EUR odnosno, 3.000,00 EUR za magistarski rad.
Nagrade će, danas u 11 sati, u prostorijama CBCG, uručiti generalni direktor Centralne banke, mr Milojica Dakić. Dodjeli nagrada prisustvovaće i dekan Ekonomskog fakulteta u Podgorici, prof. dr. Milorad Jovović sa saradnicima. Nakon dodjele, biće upriličen prigodan koktel.
Dobrodošli!
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 2.7.2009. godine
Nagrada Centralne banke za 2009. godinu
Godišnju nagradu Centralne banke Crne Gore, za 2009. godinu, odlukom stručnog žirija, dobila su dva rada, u kategoriji najboljeg diplomskog i najboljeg magistarskog rada. Nagrada u kategoriji najboljeg doktorskog rada, ove godine nije dodijeljena. Godišnja nagrada CBCG sastoji se od plakete i novčanog iznosa, koji za diplomski rad iznosi 2.000,00 EUR odnosno, 3.000,00 EUR za magistarski rad.
Povodom obilježavanja 15. marta, dana svog osnivanja, Centralna banka svake godine dodjeljuje Godišnju nagradu za najbolje diplomske, magistarske i doktorske radove iz oblasti bankarstva, monetarne politike i teorije. Na ovaj način Banka daje svoj doprinos stimulisanju razvoja naučne misli i afirmaciji mladog, stručnog kadra u Crnoj Gori.
Nagrade će, sjutra u 11 sati, u prostorijama CBCG, uručiti generalni direktor Centralne banke, mr Milojica Dakić. Dodjeli nagrada prisustvovaće i dekan Ekonomskog fakulteta u Podgorici, prof. dr. Milorad Jovović sa saradnicima. Nakon dodjele, biće upriličen prigodan koktel.
Dobrodošli!
|
