Saopštenja 2009 - Januar
30.01.2009. godine - Erste grupa stigla u Crnu Goru
28.01.2009. godine - CBCG i ECB zajedno protiv lažnih novčanica eura
21.01.2009. godine - Konferencija u Beču: Centralni bankari se bore da oporave banke
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 30.01.2009. godine
Erste grupa stigla u Crnu Goru
Savjet Centralne banke Crne Gore, predsjedavao guverner Ljubiša Krgović, izdao je odobrenje Erste & Steirmarkishe banci d.d. Rijeka, kao članici Erste group banke AG iz Beča, za kupovinu 100 % kapitala Opportunity banke AD Podgorica.
Na ovaj način u crnogorski bankarski sektor ulazi Erste bankarska grupa visoke reputacije i međunarodno priznatog rejtinga, koja u sastavu grupe ima 6 banaka koje posluju na prostoru Evrope. Dosadašnji rezultati poslovanja ove bankarske grupe, ukazuju na njen kontinuiran i uspješan razvoj i rast na svim tržištima na kojima posluje. Takođe, finansijska snaga i kapital Erste Group kao većinskog vlasnika, uvjerava nas u sposobnosti banke da na dugoročnoj osnovi, da snažan pečat stabinosti i razvoju našeg bankarskog sistema.
Dolazak Erste grupe na crnogorsko tržište u vrijeme globalne ekonomske krize, snažna je potvrda povjerenja u naš bankarski sistem i u njegov siguran razvoj. Erste banka će dati važan doprinos daljoj integraciji crnogorskog bankarskog sistema, u evropske tokove.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 28.01.2009. godine
CBCG i ECB zajedno protiv lažnih novčanica eura
Centralna banka Crne Gore i Evropska centralna banka sklopile su Sporazum o saradnji i razmjeni informacija, kojim se CBCG pridružila naporima koje ECB preduzima na polju spriječavanja i otkrivanja falsifikovanih euro novčanica. ECB pažljivo prati napredak u tehnologiji štampanja i reprodukcije, kao i broj zaplijenjenih falsifikata. Falsifikate analiziraju centralne banke euro zone i ECB, koja koordinira tehničke i statističke informacije o falsifikatima. Informacije koje se čuvaju u bazi podataka razmjenjuju se sa nacionalnim policijskim snagama i ostalim tijelima uključenim u borbu protiv falsifikovanja. Sporazum o saradnji i razmjeni informacija potpisali su guverner Centralne banke Ljubiša Krgović i predsjednik Evropske centralne banke, Žan-Klod Triše. CBCG je 2008. godine sa Evropskom komisijom, odnosno evropskim Biroom za borbu protiv prevare (OLAF), zaključila i Sporazum kojim se predviđa zajednička borba protiv lažnih kovanica eura.
U toku 2008. godine, u Crnoj Gori je izvršena ekspertiza 1977 komada sumnjivih novčanica i kovanica, pri čemu je utvrđeno da su 1538 komada falsifikati eura ukupne vrijednosti 92.622.00 hiljada eura. Falsifikate je lako razlikovati od ispravnih novčanica koristeći jednostavan test: OSJETI (dodir) -POGLEDAJ- OKRENI – PROVJERI test, opisan u publikacijama eurosistem-a. Različite bezbjednosne mjere pomoći će vam da odmah prepoznate ispravne novčanice. Uvijek provjerite nekoliko karakteristika, za šta je potrebno samo nekoliko sekundi.
Osjetite (dodirom) reljefnu štampu: posebni procesi štampanja daju novčanicama njihov jedinstven osjećaj.
Pogledajte novčanicu i okrenite je prema svjetlosti: vodeni žig, zaštitna nit i providni broj (registar) onda postaju vidljivi. Sve tri karakteristike treba da budu vidljive sprijeda i na poleđini ispravne novčanice.
Okrenite (nagnite) novčanicu: sprijeda ćete vidjeti promjenjivu sliku na hologramu. Na poleđini ćete vidjeti presijavajuću traku (na novčanicama od €5, €10 i €20) ili broj kojem se mijenjaju boje (na novčanicama od €50, €100, €200 i €500) gdje boja iz nijanse roze prelazi u maslinasto zelenu.
Provjeri test: provjerom više karakteristika zaštite kao napr. UV svjetlom moguće je uočiti fluorescentne boje i niti koje se nalaze na novčanici. Detaljnije informacije vezane za provjeru novčanica eura možete pročitati na našem web sajtu, na adresi:
/index.php?mn1=novac&mn2=sigurnosne_oznake
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 21.01.2009. godine
Konferencija u Beču: Centralni bankari se bore da oporave banke
Guverner Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović, rekao je danas na Euromoney konferenciji koja se održava u Beču, da je globalna finansijska kriza najviše pogodila bankarske sisteme. Ona se negativno odrazila na likvidnost i profitabilnost banaka u svim zemljama, pa ni Crna Gora nije izuzetak. Likvidnost bankarskog sistema je smanjena, ali je sistem uspio da se odupre svim izazovima. Krgović je istakao da je za nas povoljna okolnost i što smo eurizovana ekonomija, tako da banke nisu izložene deviznom riziku i ne postoji opasnost od klizanja nivoa deviznog kursa koja bi mogla dodatno oslabiti bilanse banaka, kao što se desilo u nekim zemljama u okruženju. Međutim, finansijska kriza uticaće na promjenu izvora nestabilnosti. Tako se za ovu godinu pretpostavlja usporavanje privrednog rasta u Crnoj Gori, a prema procjenama MMF-a, privredni rast u 2009. i 2010. godini, projektovan je na 2%. Osnovni potencijalni uzrocu usporavanja rasta su i smanjenje rasta kredita uslijed ograničenog finanasiranja kćerki banaka od strane majki banaka, pri čemu se pretpostavlja da će kreditni rast u 2009. godini biti ispod 10% na godišnjem nivou. Potom, tu su i potencijalno smanjenje priliva SDI uslijed globalnog rasta nepovjerenja investitora, koje u najboljem slučaju može da znači odlaganje investicija na srednji rok, stagnacija ili smanjenje prihoda od turizma u situaciji kada Svjetska turistička organizacija projektuje rast ovog sektora u rasponu od 0%-2%, smanjenje izvoza uslijed pada eksterne tražnje najzanačajnijih ino-partnera, i dr. Tako bi projektovani rast realnog BDP-a od 2-2,5% u 2009. godini implicirao rast buđžetskog deficita od oko 6% BDP-a, što bi dovelo do značajnijeg zaduživanja Crne Gore sa 27,8%, koliko je procijenjeno za septembar 2008. na oko 41,2% BDP-a u 2009. godini, zaključio je Krgović.
Konferencija Euromoney koja se svake godine održava u Beču, najvažniji je investicioni događaj u regionu srednje i istočne Evrope već više od jedne decenije. Na forumu su predstavnici monetarnih vlasti razgovarali i o tome šta se još može preduzeti da se region izbori sa krizom, budući da sve Centralne banke u regionu preduzimaju akvitnosti na planu poboljšanja likvidnosti i jačanja bankarskog sektora. Pored Krgovića, na Forumu su o budućnosti regiona, govorili i guverneri Centralnih banaka Poljske, Češke, Makedonije, Latvije, Gruzije, Kazahstana, Estonije, Bugarske, Slovačke, Srbije, BiH i Hrvatske, kao i preko 1000 delegata, predstavnika brojnih korporacija, Vlada, banaka, investotora, finansijskih posrednika, institucija i preduzetnika.

|