|
Intervjui - 2017. godina
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa, za novinsku agenciju Mina biznis, decembar 2017.
Link
Intervju guvernera dr Radoje Žugića za ND Vijesti, decembar 2017.
Link
Intervju guvernera dr Radoje Žugića za Portal Analitika, decembar 2017.
Link
Intervju guvernera dr Radoje Žugića za Pobjedu, oktobar 2017.
Link
Intervju Darka Bulatovića za Pobjedu, septembar 2017.
Link
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa, za Portal Analitika, septembar 2017.
Link
Intervju viceguvernera dr Nikola Fabrisa za Magazin Banke i Biznis u BiH, jun 2017.
Link
Intervju guvernera dr Radoje Žugića za Dnevne novine, maj 2017.
Link
Intervju guvernera dr Radoja Žugića za časopis Putovanja, mart 2017.
Link
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za MINA-BUSINESS, januar 2017.
Link
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa, za novinsku agenciju Mina biznis, decembar 2017.
Očekivan rast ekonomije tri odsto
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Stopa realnog ekonomskog rasta u Crnoj Gori u ovoj godini bi, prema očekivanjima Centralne banke (CBCG), trebalo da iznosi oko tri odsto, imajući u vidu ostvareni nivo privrednih aktivnosti, primjenu mjera fiskalne konsolidacije i visoku bazu prošlogodišnjih bruto investicija.
Viceguverner CBCG, Nikola Fabris, kazao je u intervjuu agenciji Mina-business da će ključni sektori koji će generisati ekonomski rast biti građevinarstvo, turizam, energetika, a dijelom i rudarstvo i poljoprivreda, posebno kroz supstituciju sada značajnog uvoza hrane.
„Potrebno je naglastiti da će se na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u ovoj godini posebno odraziti intenzivna gradnja autoputa i njeni pozitivni multiplikativni efekti“, saopštio je Fabris.
On je objasnio da je osnovna barijera ekonomskog rasta i u ovoj godini sadržana u nedovoljnoj diversifikovanosti i posebno neadekvatnoj konkurentnosti privrede na međunarodnom tržištu.
„Indikatori takvih atributa privrede su visok spoljnotrgovinski deficit i rast nezaposlenosti, i pored značajnog priliva stranih direktnih investicija u prošloj godini. Shodno tome, i u ovoj godini treba raditi na poboljšavanju uslova poslovanja, posebno stimulisanja razvoja djelatnosti sa visokim učešćem znanja, kao što je IT sektor i specijalizovana industrija, kako bi se unaprijedila diversifikacija i kvalitet privredne strukture“, smatra Fabris.
Prema njegovim riječima, neophodno je i da se konkurentnost razvija u samim preduzećima, posebno kroz inovativan pristup poslovanju, usvajanje međunarodnih standarda kvaliteta i snaženja instrumenata marketiga i međusobne kooperacije u nastupu na stranom tržištu, kada je riječ o malim i srednjim preduzećima.
„Prema tome, rast konkurentnosti privrede pretpostavlja nastavak niza napora na nivou države, u smislu unaprijeđenja poslovnog ambijenta, ali i značajnih napora na nivou samih preduzeća i njihovih asocijacija“, rekao je Fabris.
On je dodao da je prošla godina, sa aspekta bankarskog sistema, sigurno bila najuspješnija u posljednjih deset godina.
„Svi ključni bankarski indikatori su, na osnovu trenutno raspoloživih podataka, bili značajno bolji u odnosu na 2016. godinu“, precizirao je Fabris.
Projekcije CBCG su iste kao i Vladine i ukazuju na očekivani rast BDP-a od četiri odsto u prošloj godini.
Na pitanje da li smatra da su Vladine mjere fiskalne konsolidacije u dosadašnjem periodu godine dale dobre rezultate, Fabris je saopštio da je u ovom trenutku preuranjeno ocjenjivati rezultate mjera fiskalne konsolidacije, jer su one u primjeni tek kratak vremenski period.
„Neke ključne, poput povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV), su tek počele sa primjenom. Generalno, mogu ponoviti stav CBCG, da su u pitanju dobro odabrane mjere“, ocijenio je Fabris.
On je naveo da je izvjesno da će neke od tih mjera imati negativan uticaj na životni standard, ali da je to cijena koja se mora platiti u datim okolnostima da bi se u narednom periodu ostvario brži rast životnog standarda.
Fabris je saopštio da su se, prema trenutno dostupnim podacima, svi ključni indikatori bankarskog poslovanja u prošloj godini značajno popravili.
„Nivo loših kredita je pao na sedam odsto, što je niže 3,3 procentna poena u odnosu na kraj 2016. godine. Nakon više godina opadanja ili stagnacije, u prošloj godini imamo značajan rast kreditne aktivnosti“, rekao je Fabris.
U odnosu na kraj 2016. godine, nivo odobrenih kredita je porastao 12,5 odsto.
„Krediti su odobravani po nižim kamatnim stopama i prvi put u prošloj godini prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa je niža od sedam odsto, ali ima još prostora za njeno dalje sniženje“, tvrdi Fabris.
On je saopštio da će aktiva banaka najvjerovatnije biti veća od BDP-a.
„Kapital banaka je premašio nivo od 500 miliona EUR, a likvidna sredstva banaka su prešla milijardu EUR“, precizirao je Fabris.
CBCG je u preporukama Vladi za ekonomsku politiku za ovu godinu, između ostalog, navela da je neophodno preciznije definisati nadležnost institucija za „crnu ekonomiju“.
Fabris je rekao da se nelegalne djelatnosti dijele na sive i crne.
Siva ekonomija se, kako je objasnio, odnosi na one nelegalne djelatnosti koje se preduzimanjem određenih mjera mogu prevesti u regularnu ekonomiju, na primjer plaćanjem poreza i doprinosa na platu neprijavljenih radnika.
„Sa druge strane, crna ekonomija se odnosi na nelegalne djelatnosti koje nije moguće prevesti u regularne tokove poput šverca oružja ili trgovine drogom. Treba napomenuti da je Eurostat objavio preporuku prema kojoj prihodi od nelegalnih djelatnosti treba da budu uključeni u obračun BDP-a“, zaključio je Fabris.
Intervju guvernera dr Radoje Žugića za ND Vijesti, decembar 2017.
Kamate na kredite treba da budu još niže u 2018.
Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoje Žugić u intervjuu Vijestima je kazao da 2018. godina može donijeti niže kamatne stope na kredite, ali da ne treba očekivati veće kamate na štednju.
Mislim da nije realno očekivati rast kamatnih stopa na štednju u 2018. godini, naglasio je Žugić.
On je istakao da postoji prostor za sniženje naknada koje banke naplaćuju građanima za pružanje platnih usluga, kao i da je teško kreirati kratkoročno rješenje za za nelikvidnost privrede.
Žugić je odgovorio da nije upitno da se komentariše bilo šta u vezi sa tužbom Adiko banke protiv države zbog zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franslca u eure, jer je u toku postupak međunarodne arbitraže.
Ori nije precizirao kada će CBCG predložiti Vladi da dodatno oporezuje bogataše, već smatra da treba zadržati konkurentnu poresku politiku da bi se sačuvale postojeće i privukle nove investicije.
Da li je realno očekivati značajniji pad kamatnih stopa u 2018. godini?
Više je faktora koji utiču na visinu kamatnih stopa. U prvom redu, to su rizik zemlje, referentne kamatne stope ključnih centralnih banaka, operativni troškovi poslovanja, a zatim i nivo nekvalitetnih kredita, eksterni rizici...
U prethodnom periodu zabilježeni su pozitivni trendovi kod svih pobrojanih faktora. Izgledi Crne Gore ocijenjeni su stabilnim od strane rejting agencija, snažno je smanjen nivo NPL-a, priprema se analiza koja treba da ponudi rješenja za smanjenje operativnih troškova poslovanja... Svi ovi rezultati, uz zdravu konkurenciju među bankama prisutnim na našem tržištu, stvaraju okvir za očekivanje da će nam predstojeća godina donijete niže kamatne stope.
Koja je, prema Vašoj ocjeni, kamatna stopa koju građani i privreda mogu da izdrže?
Kao što često ističemo, kamatne stope, iako bilježe kontinuirani pad i trenutno su na istorijskom minimumu i dalje su skup input za realni sektor. Idealno bi bilo kada bi se kapital mogao pozajmiti bez troška po zajmoprimca, ali je to nerealna situacija. Banke, kao i ostali privredni subjekti, posluju da bi ostvarile profit i u pravcu postizanja tog cilja, moraju iznaći adekvatan model koji će sveobuhvatno tretirati sve aspekte poslovanja, ali i uvažiti eksterne faktore na koje banke nemaju uticaja.
Svakako, smatram da ima prostora da dalje sniženje kamatnih stopa, te da će takav, po nama očekivani trend u budućnosti imati pozitivne efekte na privredu, kao i na građane.
Addiko banka je tužila državu zbog Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u eure. Da li ima šanse da dobije spor i ako se to desi koje su posljedice po državu?
Vezano za tužbu Addiko banke protiv države, nije uputno vršiti bilo kakve procjene, uzimajući u obzir da je postupak međunarodne arbitraže u toku.
Građani preko bankarskih usluga plaćaju i visoke naknade za usluge koje CBCG pruža bankama. Da li te Savjet CBCG sniziti cijenu nekih naknada za banke?
Naknada CBCG, za najveći broj transakcija koje obavljaju građani, kreće se u rasponu od 0,10 do 0,13 eura, dok poslovne banke građanima naplaćuju najmanje dva do tri puta veću naknadu, pri čemu se maksimalni iznosi obračunavaju u zavisnosti od iznosa i vremena izvršavanja naloga.
Imajući prethodno u vidu, svakako postoji prostor za sniženje naknada koje banke naplaćuju građanima za pružanje platnih usluga, ali je važno znati da njihov nivo samo jednim, manjim dijelom zavisi od visine naknade koju poslovnim bankama naplaćuje CBCG, dok je drugim dijelom određen brojnim faktorima koji spadaju u domen poslovne politike pojedinačnih banaka.
Šta je predlog CBCG da se smanji nelikvidnost privrede u kratkom roku i da se za privredu obezbijedi više kredita?
Nelikvidnost je ključna ranjivost crnogorske pivrede već duži period i teško je kreirati kratkoročno rješenje za njen tretman. Ona je posljedica nedovoljno akumuliranih sredstava u privrednoj djelatnosti u odnosu na visoko opterećenje troškovima poslovanja. Ne postoji jedinstvena mjera koja bi riješila ovaj problem, već se sistemski i kontinuirano mora raditi na otvaranju što više mogućnosti za povećanje prihoda preduzeća. Prije svega, neophodno je kontinuirano raditi na unapređenju poslovnog ambijenta i smanjivanju barijera poslovanja, dok državni organi treba da daju doprinos povezivanju i proširenju tržišta. Na ovaj način bi se povećala privredna aktivnost, a rizik klijenta, odnosno u krajnjem i rizik zemlje, bi se smanjivao. Sa pozitivnim izgledima rasta privrede, i banke će imati veći podsticaj da kreditiraju privredu. To je sistem spojenih sudova.
CBCG nastoji da da doprinos rješavanju ovog problema. Tako smo sredinom ove godine izvršili dopunu zakonskog rješenja za dobrovoljno restrukturiranje dužnika, kako bi se pospješio oporavak dužnika i uticalo na likvidnost privrede. Rezultati primjene dopunjenog zakonskog rješenja su izuzetno dobri. Na nivou sistema, sklopljena su 32 ugovora o restrukturiranju, u iznosu od oko 17 miliona eura, a očekuje se, u narednom periodu, realizacija ugovora o restrukturiranju u dodatno značajnom iznosu.
Talcođe, CBCG radi na unapređenju regulative, implementaciji međunarodnih standarda i podsticanju zdrave bankarske prakse i konkurencije. Time će se dodatno snažiti stabilnost bankarskog sistema i efikasnost njegovih funkcija u pravcu podsticanja privredne djelatnosti.
Da li je bankarski sektor dobro sređen, odnosno, da li je potrebna dodatna dokapitalizacija i ako jeste za koje banke i u kojem iznosu?
Bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan i adekvatno kapitalizovan. Stabilnost sektora se ogleda u rastu svih ključnih parametara poslovanja u sistemu tokom 2017. godine. Ukupan rast bilansne sume banaka za jedanaest mjeseci 2017. godine iznosi 8,8 odsto, rast ukupnih kredita iznosi 14,1 odsto, a depozita 10,9 odsto. Finansijski rezultat poslovanja banaka u ovom periodu na agregatnom nivou je pozitivan i iznosi 36,8 miliona eura.
Aktivne kamatne stope konstantno padaju. Prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa u sistemu iznosi 6,9 odsto, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 7,6 odsto. Procenat učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima banaka takođe se smanjuje u uporednom jednogodišnjem periodu i to sa 10,6 odsto na 7,0 odsto.
Što se tiče adekvatnosti kapitala, ukupan kapital banaka na 30. 11. 2017. godine iznosi 523,9 miliona eura i on, u 2017. godini, bilježi rast za 7,9 odsto. Agregatni koeficijent solventnosti banaka iznosi 16,8 odsto, što je iznad zakonom propisanog minimuma, koji iznosi 10 odsto.
Ukupan bankarski sistem je pod konstantnim monitoringom supervizije, kroz posredne i neposredne kontrole, sa posebnim akcentom na velike banke, banke sa izraženim rizičnim profilom i banke koje su pod mjerama CBCG.
Mjere koje smo naložili prema određenim bankama, a tiču se adekvatnosti kapitala, do sada se poštuju. Jedna banka je, shodno naloženoj mjeri, uspostavila koeficijent adekvatnosti kapitala od minimum 12 odsto i isti održava, dok je druga banka izvršila prvu transu zahtijevane dokapitalizacije u cilju ublažavanja identifikovanih rizika u njenom poslovanju.
Zašto su u novom zakonu o CBCG ukinute nadležnosti viceguvemerima?
Izmjenama i dopunama Zakona o CBCG nijesu ukinute nadležnosti viceguvemerima, samo se poslovi koje oni obavljaju više ne utvrđuju zakonom, što je ranije bio slučaj, već posebnom odlukom guvernera. Na ovaj način se dosljedno sprovodi ustavno određenje po kome Centralnom bankom rukovodi isključivo guverner.
Takođe, uporedna praksa drugih centralnih banaka potvrđuje da nadležnosti viceguvernera ni jesu određene zakonom. Na ovaj način se postiže veća fleksibilnost rada i obezbjeđuje brža reakcija na potencijalne izazove.
Vladi i dalje ne preporučujete da više oporezuje luksuz dok većina građana trpi teret krize. Ho'ce li CBCG dati konkretne predloge za dodatno oporezivanje bogataša?
U situaciji kada nemate dovoljno sopstvene akumulacije, snažan izvor rasta su strane investicije. Prosječan nivo SDI u prethodnih deset godina bio je na godišnjem nivou od oko 700 miliona eura. Ovako snažno interesovanje stranih investitora za ulaganje u Crnu Goru posljedica je, prije svega, konzistentne, predvidive i konkurentne poreske politike koju kreiramo i sprovodimo.
Imajući prethodno u vidu, kao i činjenicu da su investitori jako osjetljivi na sve vrste promjena kada je poreski ambijent u pitanju, neophodno je očuvati stimulativno okruženje, a samim tim zadržati postojeće i privući nove investicije. Progresivno oporezivanje imalo bi smisla samo ako bi ono pozitivno uticalo na prihode budžeta. Mišljenja sam da ovo ne bi bio slučaj sa Crnom Gorom, jer bi takva odluka uticala na smanjenje interesa investora za ulaganje u našu zemlju, a time i na smanjeni obim investicija, što dalje rezultira nižim stopama rasta.
Dodao bih još i da nijedna zemlja nije sprovela uspješnu fiskalnu konsolidaciju bazirajući je samo na oporezivanju luksuza.
Da li ste uradili analize na osnovu kojih ste preporučili Vladi da se smanji porez na dobit i ako jeste šta su one pokazale?
Analiza još nije rađena, ali smo dali preporuku Vladi da, prilikom kreiranja ekonomske politike za 2018, razmotri ovu mjeru. Naime, naša preporuka je usmjerena na kreiranje mjere kojom će se uticati na povećanje zaposlenosti kroz podsticaj koji bi mogao biti u vidu stimulansa, odnosno, smanjenja poreza na dobit ili nekog drugog vida oporezivanja. Ovom mjerom bi se djelimično smanjila i zona sive ekonomije na tržištu rada, a stimulisalo bi se novo zapošljavanje. Smatramo da svaka mjera koja ima ovakav rezultat u dužem roku generiše više koristi od troškova i iz tog razloga smo je predložili.
Nije realno u 2018. očekivati rast kamatnih stopa na štednju
Mogu li građani i privreda koji štede novac u crnogorskim bankama očekivati veći korist po tom osnovu u 2018. godini?
Mislim da nije realno očekivati rast kamatnih stopa na štednju u 2018. godini. Naime, u uslovima kada su banke visoko likvidne, kada na finansijskim tržištima imamo obilje likvidnih sredstava i kada su referentne evropske kamatne stope negativne, realno je očekivati da će se tokom 2018. godine pasivne kamatne stope zadržati na sličnom nivou kao u 2017. godini.
Banke likvidne milijardu eura, dovoljno i za privredu i državu
Utiče li negativno na plasmane banaka privredi tinjenica da država pozajmljuje novac od banaka kroz emitovanje državnih zapisa?
Pozajmljivanje države na domaćem finansijskom tržištu može dovesti do tzv. efekta "istiskivanja" likvidnosti iz banaka. Ovaj efekat se javlja u slučajevima kada se država i privreda "takmiče" za ograničena finansijska sredstva. Međutim, u tekućim uslovima likvidna sredstva banaka su prešla nivo od milijarde eura, tako da emisije državnih zapisa ne ugrožavaju kreditnu aktivnost banaka prema privredi. Prije bih rekao da je kupovina državnih zapisa kanal preko koga banke plasiraju višak likvidnih sredstava.
Intervju guvernera dr Radoje Žugića za Portal Analitika, decembar 2017.
Bankarski sektor u Crnoj Gori stabilan i adekvatno kapitalizovan
Očekivanje Centralne banke je da će se inflacija naredne godine kretati u intervalu od 1,2 odsto do 3,6 odsto, sa centralnom projekcijom od 2,4 odsto. U projektovanu stopu inflacije uključeno je povećanje akciza, povećanje PDV-a, te pretpostavljeno povećanje cijene električne energije, a njihov doprinos ukupnom rastu stope inflacije iznosi 0,8 procentnih poena, izjavio je guverner Radoje Žugić za Portal Analitika.
On je od preporuka koje je Centralna banka uputila Vladi za 2018. naglasio da je ključna ostvarenje mjera iz najavljene fiskalne konsolidacije i da se tek onda može govoriti o održivoj ekonomskoj politici.
"U tom pravcu, izdvojio bih sve preporuke koje se odnose na unapređenje poslovnog ambijenta, novo zapošljavanje i smanjenje sive ekonomije. Smatram da se samo podsticanjem privredne aktivnosti, pa i kroz stimulativni podsticaj države, mogu otvoriti potencijali rasta", naveo je Žugić u intervjuu za naš portal.
ANALITIKA: Kako generalno ocjenjujete stanje u crnogorskom bankarskom sektoru? Da li je u 2017. bilo napretka u rješavanju problema sa nenaplativim kreditima i da li su, u odnosu na 2016, snižene kamatne stope za privredu i građane?
ŽUGIĆ: Bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan i adekvatno kapitalizovan. Stabilnost sektora se ogleda u rastu svih ključnih parametara poslovanja u sistemu tokom 2017.godine. Ukupan rast bilansne sume banaka za jedanaest mjeseci tekuće godine iznosi 8,8%, rast ukupnih kredita iznosi 14,1%, adepozita 10,9%. Finansijski rezultat poslovanja banaka u ovom periodu na agregatnom nivou je pozitivan i iznosi 36,8 miliona eura.
Što se tiče adekvatnosti kapitala, ukupan kapital banaka na 30.11.2017.godine iznosi 523,9 miliona eura i on bilježi rast u 2017.godini za 7,9%. Agregatni koeficijent solventnosti banaka iznosi 16,8%, što je iznad zakonom propisanog minimuma, koji iznosi 10%.
Aktivne kamatne stope konstantno padaju. Prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa u sistemu iznosi 6,9%, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 7,6%. Prosječna ponderisana aktivna stopa na kredite građana iznosi 8,22%, što predstavlja jednogodišnji pad od 0,56 p.p., dok ova stopa na kredite pravnim licima iznosi 5,57% i ostvaruje pad od 0,77 p.p. u jednogodišnjem uporednom periodu.
Napredak u poboljšanju kvaliteta kreditnog portfolija i smanjenju nekvalitetnih kredita je evidentan u dužem vremenskom periodu. U kontinuitetu se smanjuju kako ukupni nekvalitetni krediti, tako i njihovo učešće u ukupnim kreditima (NPL). Tako je avgusta 2011. godine nivo NPL-a bio 25,9%, a na kraju 2016.godine,snižen je na 10,29%. U ovoj godini nastavljen je trend pada ovog indikatora, pa je, prema posljednjim raspoloživim podacima,na 30.11.2017. godine, procenat učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima, odnosno NPL iznosio 7,0%.
Smanjenju nivou NPL-a značajno je doprinijela primjena Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Naime, zaključno sa 22. decembrom ove godine, na nivou sistema, sklopljena su 32 ugovora o restrukturiranju, u iznosu od cca. 17 miliona eura. Primjetno je da je, u većini slučajeva, restrukturiranje izvršeno uz smanjenje kamatnih stopa u prosjeku za preko 2 p. p. i prolongiranje rokova otplate kredita od 6 do 18 mjeseci. Takođe, izvršeno je oslobađanje kolaterala u vrijednosti od 3,3 miliona eura.Osim do sada sklopljenih ugovora, očekuje se da će, u narednom periodu, biti realizovani ugovori o restrukturiranju u dodatno značajnom iznosu.
ANALITIKA: Koje preporuke CBCG Vladi u sferi ekonomske politike za 2018. smatrate najznačajnijim i očekujete li njihovu punu implementaciju?
ŽUGIĆ: Prioritetne preporuke u 2018. godini usmjerene su na oporavak realnog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i podsticanje konkurentnosti. Međutim, naglasio bih da je ipak ključna preporuka ostvarenje mjera iz najavljene fiskalne konsolidacije i da se tek onda može govoriti o održivoj ekonomskoj politici. U tom pravcu, izdvojio bih sve preporuke koje se odnose na unapređenje poslovnog ambijenta, novo zapošljavanje i smanjenje sive ekonomije. Smatram da se samo podsticanjem privredne aktivnosti, pa i kroz stimulativni podsticaj države, mogu otvoriti potencijali rasta.
ANALITIKA: Da li dijelite stav pojedinih bankara da je previše banaka u Crnoj Gori i da je pitanje trenutka kad će doći do ukrupnjavanja? S tim u vezi, kakve su procedure ukoliko, na primjer, neka velika banka odluči da kupi manju?
ŽUGIĆ: Tržište je jedini realni i objektivni kriterijum na osnovu kojeg se može suditi o broju banaka. Interesi investitora koji osnivaju banku zasnovani su na procjeni mogućnosti poslovanja u uslovima ekonomskog ambijenta koji postoji u Crnoj Gori. Očigledno je da u ovom trenutku ta procjena pozitivna, odnosno iskazani interes osnivača dokazuje da je naše tržište povoljan iatraktivan prostor za ulaganja i poslovanje.
Regulator uređuje pravila poslovanja i nema pravo da izdavanje licence za rad banaka uslovljava ekonomskim potrebama tržišta, što je propisano EU direktivom 2013/36. Uloga regulatora u izdavanju odobrenja za rad se isključivo zasniva na savjesnom i sveobuhvatnom ispitivanju sposobnosti osnivača da podržava rast i razvoj banke i održava njenu stabilnost i sigurnost. Tu obavezu Centralna banka u svemu ispunjava na način kako je propisano unutrašnjom regulativom koja je u potpunosti usklađena sa evropskim zakonodavnim okvirom u ovoj oblasti.
Sa druge strane, broj prisutnih banaka ima pozitivan efekat na kretanja cijena bankarskih usluga, jer povećana konkurentnost doprinosi smanjenju kamatnih stopa i širenju lepeze novih proizvoda i usluga.
Što se drugog dijela pitanja tiče, procedure za slučaj kada određena banka planira da se povuče sa crnogorskog tržišta definisane su odredbama Zakona o bankama.U tom smislu, moguće je pripajanje drugoj banci, prodajom banke novom investitoru ili donošenjem odluke o prestanku rada banke od strane njenog osnivača.
U slučaju kada određena banka odluči da kupi manju, to se može realizovati putem instituta restrukturiranja banaka, koji će rezultirati spajanjem banaka osnivanjem nove banke ili pripajanjem drugoj banci. Banke koje namjeravaju da izvrše restrukturiranje spajanjem koje se vrši osnivanjem nove banke podnose Centralnoj banci zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke koja se osniva spajanjem, uz koji prilažu propisanu dokumentaciju.
U slučaju restrukturiranja spajanjem koje se vrši pripajanjem jedne banke drugoj banci, banka preuzimalac podnosi Centralnoj banci zahtjev za davanje odobrenja za pripajanje, uz koji takođe prilaže propisanu dokumentaciju. U oba slučaja mogućeg restrukturiranja, uz zahtjev i propisanu dokumentaciju, prilaže se i odobrenje Centralne banke za sprovođenje koncentracije na finansijskom tržištu. U odnosu na drugu mogućnost restrukturiranja, koje se vrši pripajanjem jedne banke drugoj banci, Centralna banka o zahtjevu odlučuje rješenjem u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Centralna banka će izdati odobrenje ako: pripajanje ne ugrožava finansijsko stanje banke preuzimaoca; banka preuzimalac posjeduje sistem organizacije, upravljanja, odlučivanja i informacione tehnologije koji joj omogućava da banku koja se pripaja potpuno integriše u svoj sistem, na način koji ne ugrožava njegovo funkcionisanje, ako je pripajanje ekonomski opravdano.
Svakako, u odnosu na Vaše pitanje, kupovina banke se može izvršiti i kupovinom kontrolnog paketa akcija (50% ili više) jedne banke od strane druge banke i u tom slučaju ne dolazi do prestanka rada banke, već banka nastavlja sa poslovanjem, samo sa novom vlasničkom strukturom. Za takvo sticanje vlasništva nad bankom Centralna banka sprovodi postupak odlučivanja o izdavanju odobrenja za sticanje kvalifikovanog učešća, pri čemu cijeni podobnost i finansijsko stanje bankepodnosioca zahtjeva, na osnovu propisanih uslova.
ANALITIKA: Koliku stopu inflacije očekujete u narednoj godini? U kojoj mjeri će povećanje PDV-a i poskupljenje struje od januara uticati na formiranje cijena robe široke potrošnje?
ŽUGIĆ: Očekivanje Centralne banke, prema modelskoj projekciji, je da će se inflacija kretati u intervalu od 1,2% do 3,6%, sa centralnom projekcijom od 2,4%. U projektovanu stopu inflacije uključeno je povećanje akciza, povećanje PDV-a, te pretpostavljeno povećanje cijene električne energije, a njihov doprinos ukupnom rastu stope inflacije iznosi 0,8 procentnih poena.
ANALITIKA: Da li bi država ubuduće trebalo da se zadužuje na domaćem ili međunarodnom tržištu, imajući u vidu sve relevantne faktore?
ŽUGIĆ: Upravljanje javnim dugom podrazumjeva pronalaženje najboljih alternativa za zaduživanje, uz postizanje optimalnog odnosa rizika i koristi. Centralna banka podržava efikasno i održivo upravljanje javnim dugom bez unaprijed postavljenih ograničenja, što smo i predložili u našim preporukama, ali naravno uz uslov da se ne ugrozi bankarska stabilnost. U tom smislu, u situaciji kada postoji višak raspoloživih sredstava na domaćem tržištu, postoji i opravdanje za aktivnim odnosom države i banaka, sve dok je izloženost u granicama prihvatljivog rizika sa apekta regulatornih zahtjeva i kreditiranja domaćeprivrede. Centralna banka, aktivnom politikom nadgledanja, vrši kontrolu ovih tokova i po potrebi razmatra donošenje neophodnih mjera ako se povećaju rizici koji mogu ugroziti finansijsku stabilnost.
ANALITIKA: S obzirom da je CBCG odgovorna za monetarnu politiku, uspostavljanje i održavanje zdravog bankarskog sistema i efikasnog platnog prometa, koji su najveći izazovi za CBCG u 2018. godini?
ŽUGIĆ: Očuvanje finansijske stabilnosti u otvorenoj privredi, integrisanoj u međunarodno okruženje, je kontinuirani izazov za Centralnu banku i odnosi se na sve segmente finansijskog sistema, finansijske infrastrukture i njihove učesnike. Crnogorska privreda i bankarski sektor nijesu izolovani ni od domaćih, ni od prenošenja i materijalizacije međunarodnih rizika i neizvjesnosti. Stoga je akcenat politike stavljen na proaktivan pristup i preventivno djelovanje u komunikaciji i kontrolibanaka, kao i kreiranje regulatornog ambijenta u skladu sa implementacijom međunarodnih standarda i zdrave bankarske prakse. Samo takav obuhvat rizika može uticati na očuvanje ukupne ekonomske stabilnosti neophodne za održivi razvoj privrede. Istakao bih da će implementacija regulative povezane sa Bazelom III dodatno osnažiti otpornost bankarskog sistema na rizike što će pozitivno uticati na kreditiranje banaka i kamatne stope.
Intervju guvernera dr Radoje Žugića za Pobjedu, oktobar 2017.
Ušli smo u fazu dinamičnog rasta ekonomije
Crna Gora je, kao što je bilo i najavljeno, ušla u fazu dinamičnijeg ekonomskog rasta. Stopa od 4,2 odsto po kojom je naša ekonomija rasla u prvoj polovini tekuće godine, ohrabruje i potvrđuje projekcije CBCG, koja je jedna od rijetkih institucija koja nije mijenjala predviđene stope rasta. Rast je ostvaren u većini sektora u odnosu na isti period prethodne godine a dominantno u sektorima turizma, građevinarstva, saobraćaja... kaze guvernerdr Radoje Žugić.
Naše očekivanje je da rast na godišnjem nivou neće biti niži od ostvarenog u prvoj polovini a moguće je da će biti i nešto viši. Ukoliko se takav scenario ostvari, ovu godinu ćemo završiti kao lider po rastu BDP-a u regionu-ocijeni oje guverner.
POBJEDA: Što će biti ključni ciljevi CBCG u narednoj godini?
ŽUGIĆ: Preduslov razvoja svake ekonomije je finansijska stabilnost. Ona čini sistem jačim i otpormjim na eksterne šokove. U tom smislu, glavni cilj CBCG i u 2018. godini biće dalje jačanje povjerenja u ukupan finansijski sistem.
U pravcu ostvarenja ovog cilja, CBCG će nadzirati održavanje stabilnosti finansijskog sistema, na način što će pratiti stanje finansijske stabilnosti i pravcu prevencije sistemskih rizika.
U cilju jačanja finansijskog sistema, poseban akcenat staviće se na podsticanje i očuvanje stabilnosti bankarskog sistema. U tom kontekstu, nastavićemo da pratimo i analiziramo stanje u bankarskom sistemu, po potrebi cemo ne mjere, promovisati jačanje korporativnog upravljanja i upravljanja rizicima u bankama i nastaviti sa daljom implementacijom međunarodno prihvaćenih standarda i principa poslovanja u ovoj oblasti.
POBJEDA: Šta sadrže preporuke Vladi Crne Gore u vezi sa vođenjem ekonomske politike za 2018. godinu?
ŽUGIĆ: Centralna banka redovno, već niz godina, i u skladu sa zakonskom obavezom, priprema i Vladi dostavlja preporuke za vođenje ekonomske politike, koje se odnose na četiri segmenta, i to: fiskalnu politiku, finansijski sistem, realni sektor i statistiku. Preporuke za 2018. godinu podržavaju podsticanje potencijala rasta i povećanje i unapređenje ukupne stabilnosti sistema, uz istovremeno saniranje svih prepoznatih ranjivosti naše privrede, na način kako su postavljeni i prioriteti Vladine ekonomske politike.
POBJEDA: Kakva je situacija u bankarskom sektoru i koliko banke doprinose ekonomskom razvoju?
ŽUGIĆ: Smatram da bankarski sistem predstavlja najrazvijeniji dio crnogorske ekonomije. Sistem je stabilan i siguran, iako su na individualnom nivou prisutne određene ranjivosti koje su u kontinuitetu smanjuju. Finansijski rezultat banaka na agregatnom nivou je pozitivan, dok su likvidnost i solventnost poboljšani i njihovi nivoi su i dalje značajno iznad zakonom propisanog minimuma...
Novim zakonima će se ojačati otpornost banaka i privrede
Nacrtom fiskalne strategije Crne Gore najavljena je velika reforma bankarskih zakona i finansijskog poslovanja. Što je cilj ovih reformi?
CBCG ima intenzivne aktivnosti na planu unapređenja regulatornog okvira kojim se uređuje bankarsko poslovanje. Ove aktivnosti imaju za cilj usaglašavanje i harmonizaciju crnogorskog zakonodavstva iz ove oblasti sa važećim evropskim direktivama i drugim propisima kojima je uređeno poslovanje finansijskih institucija. Usvajanjem seta zakonskih propisa i značajnog broja podzakonskih akata implementiraće se najnovije direktive EU koje regulišu oblasti bankarskog poslovanja, poslova osiguranja, poslova sa hartijama od vrijednosti, kao i poslova lizinga, faktoringa, mikrokreditiranja i kreditno-garantnih poslova.
Ciljevi koji će se postići reformom bankarskih zakona ogledaju se, prvenstveno, u daljem jačanju stabilnosti i razvoju finansijskog sistema u cjelini, te podizanju kapaciteta supervizije uz visok stepen usaglašenosti regulative sa evropskim zakonodavstvom. Ovim se stvaraju uslovi da Crna Gora ispuni zahtjeve iz pregovaračkog poglavlja 9 u pristupnom procesu Crne Gore EU. Ne manje važno, novim zakonskim rješenjima ojačaće se otpornost banaka, ali i realnog sektora, na potencijalne rizike kojima je Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, izložena.
Kamate su i dalje preskupe za privredu
Kako ocjenjujete postojeći nivo kamatnih stopa i kretanje u narednom periodu?
Žugić: Kreditnu ekspanziju prati i kontinuirani pad kamatnih stopa koje su dostigle istorijski minimum i na kraju septembra prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je iznosila 6,98 odsto.
Ipak, smatram daje ovaj nivo kamatnih stopa i dalje preskup input za realni sektor. Održavanje visokih nivoa aktivnih kamatnih stopa, koji su čak iznad prosjeka pojedinih zemalja regiona, posljedica je više faktora. Malo tržište i visoki troškovi poslovanja utiču na podizanje kamatne margine na strani ponude. U istom pravcu djeluju i faktori tražnje, poput rizika klijenta i visoke postojeće zaduženosti uz neservisiranje obaveza. Centralna banka očekuje da će fiskalna konsolidacija, ekonomska politika usmjerena na dinamiziranje privrednog rasta i snaženje regulatornog okvira, uz postignute rezultate u procesu integracija ka EU, imati pozitivan uticaj na premiju rizika na crnogorskom tržištu i, posljedično, dalje smanjenje cijene kapitala, odnosno kamatnih stopa. Ovome će, siguran sam, doprinijeti i izražena konkurencija među 15 banaka, koliko ih je trenutno na domaćem tržištu.
Intervju Darka Bulatovića za Pobjedu, septembar 2017.
Privrednici da se oporave restrukturiranjem kredita
Centralna banka poziva preduzeća i preduzetnike koji imaju problema sa vraćanjem kredita da iskoriste pogodnosti izmjena zakona koji je stupio na snagu 22. juna ove godine i iniciraju restrukturiranje i višestruko olakšaju poslovanje i o tome obavijeste CBCG na e-mail adresu [email protected]. Pozivamo i dužnike kojima su banke uputile inicijativu za restrukturiranje dugova da se odazovu i sa bankom razmotre tu mogućnosti. Tim prije što izmijenjeni Zakon o sporazumnom restrukturiranju finansijskih dugova (ZOSFR) kod banaka i MFI važi samo do 2. maja naredne godine, kazao je u intervjuu Pobjedi direktor sektora za kontrolu bankarskog sistema u Centralnoj banci Darko Bulatović. Centralna banka je, dodaje Bulatović, na veb-stranici www.cbcg.me objavila instrukcije dužnicima za dostavu informacija o pokrenutim inicijativama za restrukturiranje po ZOSFR.
POBJEDA: Kakvi su efekti nakon izmjena zakona, budući da CBCG nije bila zadovoljna rezultatom restrukturiranja prije toga?
BULATOVIĆ: Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna zakona, odnosno juna ove godine banke su dostavile Centralnoj banci podatke koji su ukazivali da potencijal kredita podobnih za restrukturiranje iznosi više desetina miliona eura. Od kraja juna, po ovom izmijenjenom zakonu je ugovoreno restrukturiranje blizu šest miliona eura kredita. Najavljeno je restrukturiranje još blizu pet miliona čija realizacija se očekuje tokom narednih nedjelja. CBCG je do sada održala nekoliko koordinacionih sastanaka sa bankama i privrednim udruženjima i kontinuirano radi na promovisanju zakona. Prije svega, CBCG prati realizaciju inicijativa dužnika za pokretanje postupaka restrukturiranja kroz pojačani nadzor nad sprovođenjem obaveza banaka u ovom domenu. CBCG namjerava da posegne za instrumentom uvećanja rezervacija u slučaju da se za tim ukaže opravdana potreba.
POBJEDA: Koji je bio cilj usvajanja inicijalnog zakona i kasnije izmjena?
BULATOVIĆ: Restrukturiranje kredita predstavlja jedan od modela za smanjenje nivoa tzv. nekvalitetnih ili loših zajmova, koji negativno utiču na rast kredita banka, kao jednog od osnovnih generatora ekonomskog rasta u Crnoj Gori. Kako bi dodatno pospješili restrukturiranje kredita kod banaka i MFI, usvojene su početkom juna ove godine izmjene i dopune ZOSFR. Inicijalni ZOSFR usvojen je početkom maja 2015, radi pospješivanja restrukturiranja kredita, a naročito onih koje su dužnici imali prema većem broju banaka. Nažalost, tokom dvogodišnje primjene ovog zakona nije bilo značajnijeg smanjenje nivoa loših zajmova (nonperforming loans, NPL). Međutim, uticaj na smanjenje NPL izvršila je izmjena Odluke o minimalnim standardima upravljanja kreditnim rizikom u bankama, kreirana u okviru tzv. Podgoričkog pristupa.
POBJEDA: Koje je podsticaje definisala CBCG da bi proces restrukturiranja zaživio?
BULATOVIĆ: Radi pospješivanja daljeg smanjenja nivoa NPL-loših kredita, usvojene su izmjene i dopune ZOSFR koje je pripremila CBCG. One su obezbijedile pojednostavljenje procedura za primjenu ovog zakona i ukinule izvjesna rješenja koja su predstavljala demotivišući faktor za banke prilikom ulaska u proces restrukturiranja shodno inicijalnom ZOSFR. Omogućeno je da se restrukturiranje, između dužnika i banke, vrši shodno njenim internim procedurama umjesto uz uključivanje Centra za posredovanje. Ovim se takođe skraćuje vrijeme restrukturiranja, uz mogućnost korištenja podsticaja koje obezbjeđuje ZOSFR. Podsticaji iz ovog zakona mogu se koristiti više puta za isti kredit, a ne samo prilikom prvog restrukturiranja. Proširene su klase kredita preduzeća i preduzetnika podobnih za restrukturiranje -sa ranijih "B i "C, i na "D klasu, odnosno kod kojih otplata kasni duže od 270, ali kraće od 365 dana. Pored toga, izmjene zakona donijele su i niz podsticaja i za ostale njihove povjerioce, kao npr. dobavljače.
Za banke podsticaji za restrukturiranje kredita su fokusirani na njihovu reklasfikaciju, što poboljšava koeficijent solventnosti banke, smanjuje nivo rezervacija za kredite i pospješuje kreditni rast.
POBJEDA: Da li je moguća kombinacija restrukturiranja i reprogram poreskog duga?
BULATOVIĆ: Pozicija dužnika je izmjenom zakona poboljšana time što prilikom restrukturiranja mogu da reprogramiraju poreski dug veći od 100.000 eura na maksimalno 72, ali ne manje od 36 mjesečnih rata, a prethodno je bilo na 12. Time je omogućeno ne samo olakšavanje tereta otplate bankarskih kredita, već i prolongiranje otplate poreskih dugova, na rokove koji su duži od onog koji omogućava Zakon o reprogramu poreskih potraživanja (60 mjeseci nezavisno od iznosa duga). Kao i po ovom zakonu, bankarski i dužnici kod MFI čiji su poreski dugovi manji od 100.000 eura mogu restrukturirati kredite i prolongirati otplatu poreskih dugova na maksimalno 60, ali ne manje od 24 rate. S obzirom na ove mogućnosti, očekujemo da će dužnici po bankarskim kreditima, pravna lica i preduzetnici, koji do sada nijesu izvršili reprogram poreskog duga shodno Zakonu o reprogramu poreskih potraživanja, inicirati retrukturiranje kredita i iskoristiti višestruke pogodnosti iz ZOSFR. Bankarski i dužnici MFI bi trebalo da iskoriste ove mogućnosti što prije jer rok primjene ovog zakona ističe za nepunih osam mjeseci.
Kaznene mjere za banke
POBJEDA: Koje su moguće kazne za banke koje odbiju restrukturiranje?
BULATOVIĆ: Da bi podržala primjenu zakona, CBCG je uvojila izmjenu podzakonske regulative kojom su uvedene kaznene mjere za banke koje odbiju da iskoriste raspoložive mogućnosti za restrukturiranje dugova iniciranih od dužnika pravnih lica i preduzetnika, čiji su krediti klasifikovani u kategorije "C ili "D. To podrazumijeva povećanje iznosa izdvojenih rezervacija za potencijalne gubitke za takve kredite, za minimalno 10, 15, odnosno 20 odsto. Pored toga, izmjenom ove odluke je propisana i mogućnost oslobađanja dijela kolaterala datog za kredit od tereta hipoteke, fiducije ili zaloge, što omogućava korištenje oslobođene aktive (nekretnina i slično) za novi kredit. Ovo oslobađanje dijela kolaterala važi i za kredite pravnih lica i preduzetnika.
Loši krediti smanjeni za 161,6 miliona
POBJEDA: Koliko su smanjeni loši krediti od usvajanja inicijalnog zakona o restrukturiranju do danas?
BULATOVIĆ: Od usvajanja inicijalnog ZOSFR nivo loših kredita značajno je smanjen, za 161,5 milion eura sa 371,1, koliko su iznosili 30. juna 2015. na 209,6 miliona na kraju juna 2017. To je 43,5 odsto. Tome je doprinijela i izmjena odluke, kojom su banke obavezane da razviju sveobuhvatne strategije za smanjenje NPL za period od tri godine, i da u vezi sa tim utvrde godišnje operativne ciljeve. Kod onih crnogorskih banaka koje su imale najveći udio NPL na nivou bankarskog sistema, a čije majke banke imaju sjedište u zemljama članicama EU, značajan uticaj na smanjenje nivoa NPL izvršila je i izmjena regulative Evropske centralne banke (ECB), koja propisuje obaveze čišćenja bilansa banaka od NPL. Međutim, udio NPL u ukupnim kreditima još uvijek je relativno visok u odnosu na onaj iz perioda prije izbijanja globalne ekonomske i finansijske krize (7,82%, bez kamata i vremenskih razgraničenja, na 31.08.2017, nasuprot 3,2% na 31.12.2007). Iz tog razloga, u onim oblastima koje su u njenoj nadležnosti, CBCG nastavlja da radi na unapređenju uslova za dalje smanjenje nivoa NPL.
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa, za Portal Analitika, septembar 2017.
Do kraja godine rast BDP-a do 4,7 odsto, poželjno smanjenje dažbina na zarade
Prema procjenama Centralne banke Crne Gore (CBCG), stopa rasta BDP-a u prvoj polovini 2017. godine kretala se u rasponu od 3,9 do 4,7 odsto. Slično kretanje BDP-a očekujemo i do kraja godine ? rekao je u intervjuu Portalu Analitika viceguverner CBCG Nikola Fabris. On tvrdi da neće biti potrebne dodatne mjere fiskalne konsolidacije ukoliko se fiskalna strategija realizuje na planirani način. Fabris smatra da je smanjenje dažbina na zarade poželjno jer postoji visok nivo poreza i doprinosa, što, sa jedne strane, slabi konkurentnost privrede, a sa druge, utiče na rast sive ekonomije na tržištu rada. Ističe, međutim, da takvoj odluci mora prethoditi detaljna analiza, kako bi se izbjegao negativan uticaj na javne prihode u uslovima kada se primjenjuju mjere fiskalne konsolidacije.
ANALITIKA: Kakve su ekonomske procjene, kolikav rast BDP-a možemo očekivati do kraja godine?
FABRIS: Sagledavajući ekonomska kretanja u Crnoj Gori u prvoj polovini 2017. godine, rast je ostvaren u većini sektora u odnosu na isti period prethodne godine. Prema procjenama CBCG , stopa rasta BDP-a u prvoj polovini 2017. kretala se u rasponu od 3,9 odsto do 4,7 odsto. Slično kretanje BDP-a očekujemo i do kraja godine.
ANALITIKA: Gdje će se država zaduživati do kraja godine? Da li je izvjestan aranžman sa MMF-om?
FABRIS: Ne očekujemo teškoće oko obezbjeđivanja finansijskih sredstava do kraja godine, a o konkrentim modaltitetima zaduživanja odlučiće Ministarstvo finansija , odnosno Vlada. Što se tiče aranžmana sa MMF-om , on nije u planu.
ANALITIKA: Ova godina je, po tvrdnjama nadležnih, premašila sve rekorde kada je riječ o turističkoj sezoni. Imate li procjenu koliko bi mogao da iznosi prihod od turističke sezone?
FABRIS: U prvoj polovini 2017. godine procijenjeni prihodi od turizma zabilježili su rast od 20,5 odsto i iznosili su 178,5 miliona eura. Treba imati u vidu da se najveći turistički promet, a time i najveći prihodi od ove djelatnosti, ostvaruju tokom jula i avgusta, za koje još uvijek nemamo procjenu.
ANALITIKA: Od početka rada aktuelne Vlade imali smo dva seta mjera štednje. Hoće li, prema sadašnjoj računici, to biti dovoljno ili će se morati da uslijedi novo "stezanje kaiša"? Posebno kada je riječ o otpuštanjima u javnom sektoru?
FABRIS: Vlada je donijela fiskalnu strategiju kojom su predviđene mjere fiskalne konsolidacije. Strategijom je planirano da se u periodu od 2017. godine do 2020. godine ostvare uštede od 117 miliona eura, posmatrano ?godina na godinu?. O ovim mjerama se vrlo pozitivno izrazio i MMF . Ukoliko se fiskalna strategija realizuje na na način kako je planirano, smatram da neće biti potrebne dodatne mjere fiskalne konsolidacije.
ANALITIKA: Ima li prostora za smanjenje dadžbina na zarade, što traži poslovna zajednica a Vlada razmatra kao mogućnost?
FABRIS: O pitanju fiskalnog opterećenja zarada raspravljano je na sjednicama Savjeta za finansijsku stabilnost i tom prilikom je zaključeno da postoji visok nivo poreza i doprinosa na zarade, što, sa jedne strane, slabi konkurentnost privrede, a sa druge, utiče na rast sive ekonomije na tržištu rada. Stoga bi smanjenje fiskalnog opterećenja privrede u ovom segmentu bilo poželjno, ali takvom potezu mora prethoditi detaljna analiza, kako bi se izbjegao negativan uticaj na javne prihode u uslovima kada se primjenjuju mjere fiskalne konsolidacije.
ANALITIKA: Za izgradnju auto-puta do sada je utrošeno nešto manje od 300 miliona eura. Očekivali su se značajni benefiti od tog, kako ga nazivaju, "posla vijeka". Imate li projekcija kako je izgradnja našeg najvećeg infrastrukturnog projekta uticala na ekonomiju?
FABRIS: Veoma je teško ili čak nemoguće izvesti tačnu kalkulaciju o direktnom uticaju izgradnje auto-puta na nivo BDP-a , ali praćenjem parametara o kretanju aktivnosti u komplementarnim oblastima mogu se izvesti zaključci o uticaju ovog projekta na ukupni ekonomski rast. U prvoj polovini godine zabilježen je izuzetno visok nivo rasta aktivnosti u oblasti građevinarstva. Naime, u odnosu na isti period prethodne godine, vrijednost izvršenih radova je povećana za 45,3 odsto, a efektivni časovi rada za 22,6 odsto. Nema dileme da su najveći doprinos ovom rastu dali radovi na izgradnji auto-puta.
ANALITIKA: Kakvo je stanje u bankarskom sektoru? U pripremi je Zakon o sanaciji banaka . Da li je u ovom trenutku nekoj od banaka potrebna sanacija?
FABRIS: U bankarskom sistemu su svi parametri značajno poboljšani. Nivo loših kredita je opao na nivo od 8,2 odsto, što je značajno ispod regionalnog prosjeka. Za prvih sedam mjeseci depoziti su povećani za 5,4 odsto, aktiva za 5,2 odsto, a kapital banaka za 3,8 odsto. Međutim, ono što najviše ohrabruje je činjenica da nakon dužeg niza godina imamo značajnu kreditnu ekspanziju. Za prvih sedam mjeseci nivo odobrenih kredita je povećan za 9 odsto. CBCG je pripremila set zakona ( Zakon o CBCG , izmjene i dopune Zakona o bankama , Zakon o finansijskim institucijama , Zakon o sanaciji banaka, Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju ), kroz koje će se finansijski sistem dodatno unaprijediti i harmonizovati sa pravilima EU , dok će instrumenti za sanaciju banaka ? ukoliko bi se za tim ukazala potreba u budućnosti ? biti ojačani.
ANALITIKA: Kamatne stope su u proteklom periodu smanjene, koliko je to uticalo na kreditnu aktivnost, posebno privrede?
FABRIS: Kamatne stope su dostigle istorijski minimum i na kraju jula prosječna efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je iznosila 7,03 odsto. Pad kamatnih stopa je, kao što sam već pomenuo, pratila kreditna ekspanzija, ali je ona većim dijelom bila usmjerena ka sektoru stanovništva nego ka privredi, tako da postoji prostor za povećanje kreditne aktivnosti usmjerene ka realnom sektoru.
Intervju guvernera dr Radoje Žugića za Dnevne novine, maj 2017.
Javni dug nosi rizik, ali ohrabruje najava novih mjera konsolidacije
Visok nivo duga zabrinjava ali nas ohrabruje posvećenost Vlade implementaciji mjera fiskalne konsolidacije, kao i najava novih, koje će značajno unaprijediti stanje javnih finansija, rekao je u intervjuu Vikend novinama guverner Centralne banke Radoje Žugić.
VN: Crna Gora za 11 godina je postigla mnogo. Sta se od tada do danas promijenilo i koje uspjehe biste izvojili od sticanja nezavisnosti do danas?
Zugić: Izdvojio bih, najprije, ogroman uspjeh koji je Crna Gora ostvarila na planu realizacije strateških ciljeva naše državne politike, a to su puna integracija i članstvo u NATO i EU. U proteklih 11 godina, otvorili smo pregovore za pridruživanje EU, koji su u toku, a paralelno smo priveli kraju proces pristupanja NATO alijansi.
Članstvo u ova dva "saveza" donijeće Crnoj Gori brojne benefite, poput doprinosa jačanju političke stabilnosti, povećanog priliva stranih investicija, ekonomskog i ukupnog napretka, te unapređenja standarda građana.
Osim navedenog, istakao bih i da je Crna Gora, od obnove nezavisnosti, ostvarila dobar tempo ekonomskog rasta. Kao rezultat pozitivnog trenda u kretanju ekonomije, bruto domaći proizvod (BDP), u ukupnom iznosu i po glavi stanovnika, je više nego udvostručen. Naime, BDP je uvećan sa 1.815 miliona eura u 2005. godini na 3.772,6 miliona eura, koliko se procjenjuje da je iznosio u 2016. godini. Takođe je ostvaren rast BDP po glavi stanovnika za 108,2%, sa 2.912 eura u 2005. godini na 6.063 eura u 2016. godini.
Svakako, pred nama su i dalje brojne obaveze, posebno na planu daljeg unapređenja životnog standarda građana. U tom smislu, neophodno je obezbijediti uslove za valorizaciju resursa i komparativnih prednosti, kojima je Crna Gora izuzetno bogata. Prilikom valorizacije naših resur-
sa, u fokus moramo staviti zapošljavanje i širenje poreskog kapaciteta.
VN: Da li je moguće da se fiskalna konsolidacija ne temelji na povećanju poreskih stopa?
Zugić: Fokus naše ekonomske politike usmjeren je ka fiskalnim instrumentima, usljed neemisione funkcije Centralne banke i nedovoljne snage instrumenata monetarne politike. U takvom okviru, fiskalna politika ima presudnu ulogu u kreiranju dugoročne stabilnosti i mora se voditi krajnje oprezno i uz uvažavanje specifičnosti naše ekonomije.
Generalno, fiskalna politika mora biti konkurentna, konzistentna i predvidiva. U tom smislu, fiskalnu konsolidaciju treba usmjeriti i na rashodnu stranu budžeta, dominantno na neproduktivnu potrošnju, vodeći računa da mjere štednje ne ugroze redovno funkcionisanje državnog aparata i da što manje utiču na tražnju, dok imperativ djelovanja na prihodnoj strani budžeta treba usmjeriti ka širenju poreske baze, kroz nastavak odlučne borbe protiv svih vidova neformalnog poslovanja.
Paralelno, i domaćim i stranim investitorima država mora obezbijediti kvalitetan servis, u smislu jednostavnih i jeftinih administrativnih procedura, i ponuditi fiskalne podsticaje za sektorske prioritete.
Takođe, radi davanja doprinosa liječenju glavne ranjivosti realne ekonomije niskog nivoa konkurentnosti, stope poreza na dobit i dohodak ne bi bilo preporučljivo povećavati.
Ovim pitanjima se treba baviti veoma pažljivo, kako bismo sačuvali atraktivnost investicionog ambijenta Crne Gore, prije svega atraktivnost našeg poreskog sistema, a time i značajne investitore koji su prethodnih godina došli u Crnu Goru i pokrenuli snažan investicioni ciklus, prvenstveno u sektorima turizma, energetike, saobraćaja, poljoprivrede i infrastrukture.
VN: Kako ste zadovoljni prilivom stranih direktnih investicija u ovoj godini?
Zugić: U prva četiri mjeseca ove godine, neto strane direktne investicije iznosile su 139,5 miliona eura, što predstavlja povećanje od 60% u poređenju sa istim periodom 2016. godine, dok je ukupan priliv SDI za isti period bio nešto niži od prošlogodišnjeg i iznosio je 176 miliona eura, odnosno 4,5% procjenjenog BDP-a za 2017. godinu.
Ovakvi podaci su u skladu sa našim projekcijama i istovremeno ohrabruju, posebno ako se ima u vidu činjenica da Crna Gora, kontinuirano od 2005. godine, bilježi dvocifreni indikator priliva SDI u BDP-u.
VN: Da li je javni dug Crne Gore zabrinjavajući i kada se može očekivati značajniji pad?
Zugić: Visok nivo duga, svakako, zabrinjava i sa sobom nosi određene rizike, na koje CBCG, već neko vrijeme, upozorava. Ohrabruje, međutim, posvećenost Vlade implementaciji mjera fiskalne konsolidacije, kao i najava novih, koje će značajno unaprijediti stanje javnih finansija i uvesti nas, za tri godine, u zonu budžetskog suficita, a u istom periodu se očekuje da javni dug zadobije opadajući trend.
VN: Da li su kamatne stope u Crnoj Gori i dalje visoke?
Zugić: Kada govorimo o kamatnim stopama, one nastavljaju tendenciju snažnog pada koja je započeta krajem 2014. godine, ali su i dalje na visokom nivou, naročito ako uporedimo podatke sa tržišta iz okruženja.
Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite u aprilu 2017. godine dostiže istorijski minimalnu vrijednost od 7,12%. Ovo je nastavak višegodišnjeg opadajućeg trenda (9,57% u septembru 2014. godine), i u aprilu 2017. i u odnosu na april 2016. godine zabilježila je pad od 1,12 p.p.
Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u aprilu 2017. godine je iznosila 6,53%, što predstavlja rast od 0,26 p.p. u odnosu na decembar 2016. godine, dok je u odnosu na april 2016. godine ostvarila pad od 1,12 p.p.
Pokretanje investicione tražnje i otvaranje potencijala rasta zahtijevaju niže kamatne stope, uz koje bi finansijski teret po dužnika bio u skadu sa njegovim prihodovnim kapacitetima, a u isto vrijeme bio i adekvatno pokriće rizika za povjerioca. Ulaskom u snažnije faze oporavka privredne djelatnosti i stabilnije izglede ekonomije i pojačan uticaj konkurencije na tržištu, očekujem dalje snižavanje kamatnih stopa.
VN: Da li će naša ekonomija ove godine ojačati 3,6 odsto?
Žugić: CBCG nije mijenjala projekciju rasta u 2017. godini iz februara. Naime, u ovoj godini očekujemo da će se stopa rasta crnogorske ekonomije kretati u rasponu od 3,3 do 3,8% sa centralnom projekcijom od 3,6%.
Intenziviranje izgradnje auto-puta i multiplikativni efekti na druge sektore imaće pozitivne efekte na kretanje BDP-a u 2017. godini. Dodatno, rastu ekonomije u 2017. godini doprinijeće i gradnja objekata turističkog i energetskog karaktera, kao i stabilizacija i obnavljanje proizvodnje u industriji, te povećanje poljoprivredne proizvodnje u funkciji, pored ostalog, i redukcije uvoza.
U slučaju da dođe do značajnijih izmjena pretpostavki na kojima smo bazirali ovu projekciju, naravno da postoji mogućnost odstupanja od ovih indikatora. Tako bi se, u slučaju uspješnije turističke sezone i snažnijih multiplikativnih efekata od investicija u zemlji, mogao očekivati dinamičniji rast od projektovanog.
Na ostvarenje projekcija rast značajno će uticati i sprovođenje fiskalne konsolidacije, čije mjere su pažljivo osmišljene, te neće usloviti smanjenje konkurentnosti naše ekonomije.
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za MINA-BUSINESS, januar 2017
Očekuje se jačanje ekonomije
Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini trebalo da raste po višoj stopi nego u prošloj, a nosioci rasta biće građevinarstvo, dominantno uslijed gradnje autoputa, turizam i saobraćaj, ocijenio je viceguverner Centralne banke (CBCG) za finansijsku stabilnost i platni promet, Nikola Fabris.
Fabris je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da bi građevinarstvo mogo biti nosilac razvoja i usljed turističkih i energetskih objekata, turizam zasnovan na rastu kvaliteta turističke ponude, a saobraćaj u svim segmentima osim željezničkog.
„Naša očekivanja su da ćemo u ovoj godini imati višu stopu rasta nego u prošloj. Veliki doprinos rastu će dati veliki investicioni projekti čija se realizacija očekuje u ovoj godini. Naša prognoza je da će stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini iznositi oko četiri odsto“, rekao je Fabris.
U CBCG smatraju i da je realno očekivati postepeni oporavak industrije i određeni rast poljoprivrede.
„Posebno treba naglasiti značaj oporavka industrije i poljoprivredne proizvodnje u funkciji redukcije uvoza. Svakako ključni izazovi sa kojima ćemo se suočiti odnose se na sprovođenje fiskalne konsolidacije, oživljavanje kreditne aktivnosti i rješavanje problema kod jednog dijela ekonomije koji ima problem sa likvidnošću“, naveo je Fabris.
On je saopštio da je u prošloj godini poboljšana većina bankarskih indikatora i da se može zaključiti da je godina bila bolja u odnosu na 2015.
„Ranjivosti iz 2015. godine bile su prisutne i u prošloj, ali su sve one značajno ublažene. Tako je na primjer nivo loših kredita na kraju 2015. godine iznosio 299,9 miliona EUR, a prema poslednjim raspoloživim podacima iznosi 259 miliona EUR. Efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa niža je 0,88 procentnih poena, spred kamatnih stopa se smanjio 0,64 procentna poena, depoziti su porasli za 227,2 miliona EUR ili 8,7 odsto, kapital banaka za 37,7 miliona EUR ili 8,2 odsto, dok je nivo odobrenih kredita povećan za 59,8 miliona EUR ili 2,5 odsto“, precizirao je Fabris.
Kada je u pitanju kretanje kamatnih stopa, Fabris je rekao da je evidentna tendencija pada kamatnih stopa.
„U poslednjih godinu efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je niža 1,14 procentnih poena, a u poslednje dvije godine ona je niža 1,63 procentna poena. Očekujem da će se ta tendencija nastaviti i u narednom periodu“, dodao je Fabris.
On je objansio da na to ukazuje i anketa koju CBCG sprovodi kvartalno među bankama i prema kojoj 13 banaka očekuje pad kamatnih stopa u ovoj godini, samo dvije isti nivo, a nijedna ne očekuje rast.
„Sa druge strane i opšti ambijent podstiče pad kamatnih stopa. Sa jedne strane imamo pojačanu konkurenciju na domaćem bankarskom tržištu, a sa druge strane imamo trend pojeftinjenja izvora sredstava, odnosno pad pasivnih kamatnih stopa i negativne vrijednosti referetnih kamatnih stopa poput euribora“, poručio je Fabris.
Kada je u pitanju kreditna podrška privredi, Fabris je rekao da u CBCG nijesu najzadovoljniji.
„U odnosu na kraj 2015. godine, prema poslednjim raspoloživim podacima, krediti privredi su povećani 0,1 odsto, a novoodobreni 10,5 odsto. Ipak, za sve probleme ne možemo kriviti banke, jer je jedan broj preduzeća prezadužen, nedostaju dobri projekti i kvalitetni menadžeri koji bi ih sproveli“, ocijenio je Fabris.
U CBCG ipak očekuju da će doći do blagog rasta kreditne aktivnosti u ovoj godini.
|
