|
Intervjui - 2015. godina
Intervju guvernera Milojice Dakića za DAN, 31. decembar 2015. godine
Link
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Vijesti, 31. decembar 2015. godine
Link
Intervju guvernera Milojice Dakića za Minu-biznis, 05. novembar 2015. godine
Link
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Pobjedu, 03.maj 2015. godine
Link
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Mina-buisness, januar 2015. godine
Link
Intervju viceguvernera Velibora Miloševića za Vijesti, 03.januar 2015. godine
Link
Intervju guvernera Milojice Dakića za DAN, 31. decembar 2015. godine
Javni dug izazov za državu
Centralna banka smatra da je neophodno definisati konkretne mjere fiskalne konsolidacije i napraviti detaljnu strategiju upravljanja javnim dugom, čija će implementacija pomoći da se u narednih pet godina nivo javnog duga dovede u granice održivosti, rekao je Dakić
Jasno je da je proteklih godina javni dug Crne Gore u porastu, što je posledica globalne finansijske krize i realizacije kapitalnih infrastrukturnih projekata. Međutim, globalna finansijska kriza uzrokovala je da javni dug poraste, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i zemljama Eurozone, kazao je u intervjuu za "Dan" guverner Milojica Dakić.
Navedeni faktori uticali su na to da je tolerancija finansijskih tržišta na nivo javnog duga danas mnogo veća nego što je to bilo prije izbijanja globalne krize. Prema projekcijama Ministarstva finansija, bruto javni dug na kraju 2015. iznosiće 65,5 odsto procijenjenog BDP-a, dok će neto javni dug iznositi 63,9 odsto BDP-a. Dodatno zaduženje od 688 miliona, predviđeno predlogom zakona o budžetu za 2016, svakako će uticati na dodatno povećanje nivoa javnog duga. Iznos od 2,7 milijardi eura (70,7 odsto BDP-a), koliko ministarstvo predviđa da će bruto javni dug iznositi na kraju 2016, predstavlja određeni rizik po finansijsku stabilnost, ali ne smatramo da će Crnu Goru dovesti do bankrota.
Koliki rizik je rizik bankrota najbolje govori cijena otplate javnog duga, odnosno koliko iznose kamatne stope po kojima se on otplaćuje. Emisija euroobveznica u martu 2015. realizovana je po izuzetno niskoj kamatnoj stopi (3,875 odsto), dok je kredit za finansiranje gradnje autoputa obezbijeđen po stopi od dva odsto, što na određeni način olakšava otplatu javnog duga. I pored rasta nivoa javnog duga opada cijena njegovog finansiranja. Pored toga, projektovane visoke stope ekonomskog rasta u narednim godinama ulivaju dodatni optimizam u vezi sa učešćem javnog duga u BDP-u. Ministarstvo finansija je najavilo da će već početkom 2016. uraditi plan sanacije javnog duga, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, čiji će glavni cilj biti snižavanje nivoa javnog duga u narednih pet godina. Centralna banka takođe smatra da je neophodno definisati konkretne mjere fiskalne konsolidacije i napraviti detaljnu strategiju upravljanja javnim dugom, čija će implementacija pomoći da se u narednih pet godina nivo javnog duga dovede u granice održivosti - rekao je Dakić.
Koji su najveći izazovi za državu i bankarski sistem u narednoj godini?
Najznačajniji izazov sa kojim se suočava bankarski sistem jeste i dalje visok nivo nekvalitetnih kredita u bilansima banaka. Na kraju novembra 2015. ukupni NPL iznosili su 333,5 miliona i zabilježili su pad od 5,8 odsto na mjesečnom, odnosno pad od 14,9 odsto na godišnjem nivou. Učešće NPL u ukupnim iznosilo 13,27 je odsto i bilježi pad od 0,7 p.p. na mjesečnom nivou i pad od 2,9 p.p. na godišnjem nivou. I pored pozitivnog trenda u kretanju NPL tokom poslednje tri godine, njihov nivo je i dalje visok i utiče na finansijske performanse banaka, zbog čega one moraju da se zadužuju po višim cijenama, što za posledicu ima smanjenje kreditne aktivnosti i visoke kamatne stope.
Što se tiče izazova na nivou države, izdvojio bih dva ključna. Prvi je upravljanje javnim dugom, a drugi se odnosi na smanjenje nelikvidnosti realnog sektora.
Kako komentarištete visinu kamatnih stopa na nivou bankarskog sistema i to što kamate na novooodobrene kredite rastu?
Trend smanjenja aktivnih kamata prisutan je od poslednjeg kvartala 2014. i rezultat je smanjenja pasivnih kamatnih stopa, povećane konkurencije na bankarskom tržištu, ali i preporuka CBCG bankama da smanjuju kamatne stope po kojima odobravaju kredite. Naravno, poželjno bi bilo da su kamatne stope na još nižem nivou. Prosječna ponderisana efektivna kamata na ukupne kredite ima opadajući trend, uz manje oscilacije od četvrtog kvartala 2014. Prema poslednjim podacima za oktobar 2015, ova stopa je iznosila 8,79 odsto i zabilježila je pad od 0,10 p.p. na mjesečnom nivou, odnosno pad od 0,49 p.p. na godišnjem. Sa druge strane, kretanje prosječne ponderisane efektivne kamate na novoodobrene kredite takođe karakteriše opadajući trend u ovom periodu, ali uz prisutne veće oscilacije u kretanju. Tako je ova stopa u oktobru iznosila 7,76 odsto, i zabilježila je pad od 1,87 p.p. na mjesečnom nivou, dok je na godišnjem nivou niža za 1,95 p.p. Obje stope su u oktobru dostigle istorijski minimum, a nastavak ove tendencije očekujemo i sledeće godine.
Šta je razlog za veliku razliku između aktivnih i pasivnih kamata i koliki je trenutno taj odnos?
Pasivne kamate se obračunavaju na depozite fizičkih i pravnih lica. Poslednjih godina primjetan je trend značajnog rasta depozita kod obje spomenute kategorije. Kumulativni iznos depozita na kraju trećeg kvartala iznosio je nešto preko 2,64 milijarde eura. Poređenja radi, prije tri godine taj iznos bio je značajno niži i kretao se oko dvije milijarde, čime su ukupni depoziti u datom periodu zabilježili rast od preko 32 odsto i drže se na rekordno visokom nivou. Istovremeno, banke već duže vrijeme imaju problema sa plasiranjem slobodnih likvidnih sredstava. U uslovima usporene kreditne aktivnosti koja je evidentna kod većine banaka i neadekvatnih uslova za plasman raspoloživih sredstava, došlo je do značajnog smanjenja kamata na depozite u proteklom periodu. U novembru 2015. pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite iznosila je 1,24 odsto i ostvarila je pad u odnosu na kraj prethodne godine za 0,62 procentna poena. Sa druge strane, percepcija rizika ulaganja i dalje je ostala na relativno visokom nivou. Razlozi za to se mogu naći u lošem iskustvu banaka iz prethodnog perioda finansijske krize, u visokom nivou nekvalitetnih kredita na agregatnom nivou i nivou pojedinačnih banaka, kao i u kreditnom rejtingu zemlje. Na dan 30. novembar 2015. prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke obavijestile Regulatorni kreditni biro iznosila je 8,65 odsto i ima tendenciju pada (na kraju prethodne godine iznosila je 9,22 odsto, što predstavlja pad od 0,57 procentnih poena). Stoga, razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa na kraju novembra 2015. iznosi 7,41 procentni poen.
Sa 4,8 miliona dokapitalizovane dvije banke? Kakav je rezultat poslovanja banaka i koje banke će ovu godinu završiti sa minusom?
Bankarski sistem na kraju novembra 2015. posluje sa dobitkom, koji na nivou sistema iznosi 15,2 miliona. Negativni finansijski rezultat na nivou sistema za 11 mjeseci 2015. imalo je pet banaka. Konačne finansijske iskaze banke će dostaviti CBCG u prvom kvartalu 2016. U 2014. banke su iskazale dobit od 23,8 miliona, od kojih su dvije banke poslovale sa gubitkom. Tokom 2015. dvije banke su izvršile dokapitalizaciju u ukupnom iznosu od 4,8 miliona. Takođe, u istom periodu na našem tržištu su započele sa radom još dvije banke, čiji je osnivački kapital iznosio 16,5 miliona.
Koliko iznose nenaplativi krediti i kakav je efekat od primjene Zakona o doborovljnom finansijskom restrukturiranju?
Bruto nekvalitetni krediti i potraživanja u bankarskom sistemu prema poslednjim raspoloživim podacima iz novembra iznose 358,7 miliona i predstavljaju 14,09 odsto ukupnih bruto kredita i potraživanja. Ovi krediti bilježe konstantan pad u 2015, kako nominalno, tako i u procentu u odnosu na ukupne kredite i u novembru dostižu najniži nivo. Prema podacima kojima raspolaže CBCG u periodu od stupanja na snagu ovog zakona do sada, nije bilo zaključenih ugovora o finansijskom restrukturiranju baziranih na tom zakonu. Sva ostvarena restrukturiranja u ovom periodu vršena su na relaciji pojedinačna banka - klijent, bez uključivanja drugih povjerilaca u proces restrukturiranja. Pad nekvalitetnih kredita posledica je restriktivne kreditne politike banaka, adekvatne kontrole kreditnog rizika i regulatornih rješenja iz propisa CBCG koji regulišu ovu oblast.
Neophodne izmjene zakona?
Kako komentarišete optužbe nezadovoljnih korisnika stambenih kredita u švajcarskim francima da Hipo Alpe Adrija banka krši Zakon o konverziji kredita uz pomoć pojedinih lica iz CBCG?
Optužbe da je CBCG u primjeni Zakona o konverziji kredita pristrasna i da omogućava kršenje zakona apsolutno su bez osnova. Upravo je CBCG, izvršavajući zakonsku obavezu nadzora nad primjenom tog zakona, u toku kontrolnog postupka preduzela aktivnosti i mjere prema Hipo banci, u cilju njegove potpune primjene u dijelu koji je jasno normiran. Međutim, po mišljenju CBCG, postoje značajni problemi u primjeni Zakona o konverziji koji se u nedostatku instituta autentičnog tumačenja mogu adekvatno prevazići samo odgovarajućim izmjenama i dopunama zakona. U vezi sa tim, kako smatraju u CBCG, ukoliko je stvarna namjera zakonodavca bila da se Zakonom o konverziji obuhvate i potraživanja po osnovu kredita koja su ustupljena trećim licima, kao i potraživanja koja su zatvorena prije stupanja na snagu zakona, potrebno je odgovarajućim izmjenama i dopunama zakona detaljno urediti sledeća pitanja: tretman kredita koji su zatvoreni kroz redovnu otplatu obaveza iz ugovora, jednokratnu otplatu preostalog duga ili prinudno namirenje, tretman kredita po kojima su potraživanja ustupljena trećim licima. Po mišljenju CBCG, samo na ovaj način obezbijedili bi se uslovi za primjenu zakona na sve klijente kojima je odobrena ova vrsta kredita, bez rizika da se njegove pojedine odredbe različito tumače od strane zainteresovanih subjekata. U protivnom, "tumačenje" spornih normi zakona ostaće na nivou Hipo banke i korisnika kredita, a nesaglasnosti po ovom pitanju moći će se razrješavati samo u eventualnom postupku pred nadležnim sudom. U tom smislu CBCG podnijela je Skupštini izvještaj u kome je ukazala na sva otvorena pitanja.
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Vijesti, 31. decembar 2015. godine
Dug zabrinjava ne prijeti bankrot
Rast javnog duga izaziva zabrinutost i zahtijeva oprezno vođenje fiskalne politike, ali ne treba očekivati nikakve apokaliptične scenarije koji bi vodili bankrotu države, ocijenio je u intervjuu Vijestima viceguvemer Centralne banke (CBCG) za finansijsku stabilnost i platni promet, Nikola Fabris.
Da li je država ušla u zonu koja se može smatrati kritičnom kada je riječ o visini javnog duga?
Evidentno je da ćemo u 2016. godinu ući sa javnim dugom iznad 60 odsto. Da ste mi ovo pitanje postavili prije izbijanja globalne finansijske krize odgovorio bih da je stanje vrlo kritično. Međutim, danas živimo u netipičnim vremenima (negativne kamatne stope, rast nivoa zaduženosti na globalnom nivou, ekspanzivne monetarne politike najvažnijih centralnih banaka u cilju podsticanja rasta, pojačane geopolitičke tenzije...) u kojima postoji znatno veća tolerancija na javni dug.
Kritično stanje nekoj zemlji stoji onog trenutka kada finansijska tržišta procijene da je prezaduženost te zemlje tolika da postoji rizik otplate u budućnosti. U takvim uslovima finansijska tržišta postaju zatvorena za tu zemlju ili zahtijevaju enormno visoke kamatne stope. Očigledno je da se tako nešto nije desilo u Crnoj Gori i da je posljednja emisija euroobveznica pokazala da je tražnja bila višestruko veća od potrebnog novca, a kamatna stopa najniža ikada. Danas se nalazimo u situaciji da je finansiranje javnog duga značajno jeftinije nego kada smo imali dvostruko niže učešće javnog duga u BDP-u. Na teret otplate javnog duga utiče i visina duga, ali i troškovi njegovog finansiranja (koji imaju opadajuću tendenciju). Moju hipotezu da danas postoji veća tolerancija na nivo javnog duga najbolje potvrđuju podaci o nivou javnog duga drugih zemalja. Tako na primjer, neto javni dug SAD iznosi oko 80 odsto BDP-a, eurozone oko 70 odsto, Francuske oko 90 odsto, Italije oko 113 odsto, Japana oko 125 odsto, Velike Britanije oko 80 odsto. Slična je i situacija u regionu, tako da neto dug Hrvatske iznosi oko 85 odsto BDP-a, Srbije oko 75 odsto, Albanije oko 74 odsto, a situacija je povoljna jedino u Makedoniji gdje iznosi oko 37 odsto.
Do kada bi Ministarstvo finansija trebalo da definiše mjere za sanaciju duga i koje biste im mjere preporučili da implementiraju u sanacioni plan?
U skladu sa zakonom, kada javni dug pređe 60 odsto BDP-a zbog realizacije kapitalnih projekata povodom kojih o zaduživanju odlučuje Skupština, Vlada treba da predloži program sanacije za period od najduže pet godina. Imajući u vidu dinamiku kretanja javnog duga ova situacija će se desiti sljedeće godine. Što se tiče mjera koje bismo predložili smatram da je potrebno u kratkom roku obezbijediti budžetsku ravnotežu po osnovu tekućih izdataka, odnosno da strukturni deficit ne bude viši od jedan odsto BDP-a. Potrebno je nastaviti aktivnosti na prevođenju sive ekonomije u legalne tokove, na reformi penzionog sistema, restriktivnoj politici novog zapošljavanja u javnom sektoru, bržem rastu BDP-a od rasta javnih rashoda...
Kako će evidentno kašnjenje izgradnje autoputa uticati na javne finansije?
CBCG kao institucija nije uključena u izgradnju autoputa tako da ne posjedujemo podatke o planiranoj dinamici njegove izgradnje i njenoj realizaciji. Ipak, možemo konstatovati da izgradnja autoputa nema značajne direktne fiskalne implikacije. Naime, shodno Zakonu o izgradnji autoputa Bar Boljare izvođač radova ne plaća PDV na promet proizvoda i usluga namijenjenih realizaciji autoputa. Takođe, strani radnici angažovani na izgradnji autoputa ne plaćaju porez na dohodak fizičkih lica i doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Carina se ne plaća na uvoz opreme, postrojenja i materijala namijenjenih gradnji autoputa.
Sa kojim problemima će se crnogorska ekonomija suočiti naredne godine?
I ova godina će nositi dosta izazova. Ključni izazovi u fiskalnoj sferi će se odnositi na obezbjedenje održivosti fiskalne politike i upravljanje javnim dugom. U realnom sektoru ključni izazovi su visoko izražena nelikvidnost, nizak nivo konkurentnosti i diverzifikovanosti, kao i posljedično visok nivo deficita tekućeg računa platnog bilansa. U finansijskom sistemu ključni izazovi će biti da se obezbijedi nastavak tendencija opadanja loših kredita i sniženja kamatnih stopa. Sam proces pristupanja EU će nositi dosta izazova od donošenja čitavog niza novih propisa, povećanja efikasnosti javnih insitucija do ozbiljnog manjka stručnih kadrova u pojedinim oblastima.
Dugo se odlaže ozbiljnija reforma javne uprave u cilju smanjenja administracije i troškova. Koliko je glomazna javna administracija od oko 50 hiljada radnika opterećenje za privredu u kojoj radi preostalih 120 hiljada radnika, naročito u periodu krize kada se privrednici bore za svaki euro?
Očigledno je da na jednoj strani imamo višak zaposlenih u javnoj administraciji, a da na drugoj strani imamo i ozbiljan manjak. Na to već duže vrijeme ukazuje Evropska komisija u pregovaračkom procesu. Sve ovo ukazuje da je u pitanju problem koji zahtijeva ozbiljnu reformu u narednom periodu.
U 2016. se očekuje pad kamata
Mogu li građani i privreda u narednoj godini očekivati niže kamatne stope?
Bez ikakve dileme nivo kamatnih stopa je previsok. Ohrabrujuće djeluje činjenica da je prisutna opadajuća tendencija nivoa kamatnih stopa. Na kraju oktobra 2015. prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (PPEKS) na ukupne kredite banaka je iznosila 8,79 odsto, odnosno 7,76 odsto na novoodobrene kredite. Tako je na kraju oktobra PPEKS na ukupne kredite banaka bila niža za 0,43 procentna poena u odnosu na decembar 2014, a na godišnjem nivou za 0,49 procentna poena. Sa druge strane, PPEKS na novoodobrene kredite banaka na kraju oktobra 2015. godine bilježi pad od 1,26 procentnih poena u odnosu na kraj prethodne godine, odnosno pad od 1,95 procentnih poena na godišnjem nivou. Smatram da je realno očekivati da će pojačana konkurencija banaka, kao i prisustvo jeftinijih izvora finansiranja uticati na nastavak tendencije opadanja kamatnih stopa i u 2016. Ipak, to će biti postepeno i blago sniženje, a dodatni impuls sniženju bi dalo usvajanje Zakona o najvišim dozvoljenim ugovornim kamatnim stopama.
CBCG ne može više uticati na donošenje zakona o kamatama
Da li je realno da se u 2016. zakonski ograniče kamate i šta će CBCG uraditi da bi Vlada ispoštovala tu preporuku i usvojila nacrt zakona koji ste joj poslali?
CBCG u preporukama za vođenje ekonomske politike već nekoliko godina ističe da je potrebno zakonski ograničiti najvišu dozvoljenu ugovornu kamatnu stopu.
Taj predlog je i dodatno konkretizovan kada smo u julu 2015. uradili predlog zakona. Na dalju proceduru i usvajanje zakona CBCG ne može uticati.
CBCG je više puta saopštila da postoji bankarski oligopol na crnogorskom tržištu. Da li je on i dalje prisutan i zašto CBCG nije nešto uradila da tu pojavu spriječi?
Ne smatram da možemo govoriti o postojanju oligopola kada na tržištu imamo 14 banaka, uz realno očekivanje da će se njihov broj povećati u narednom periodu. Ako pogledamo zemlje okruženja lako ćemo primijetiti da Crna Gora u i odnosu na broj stanovnika i na veličinu privrede prednjači po broju banaka. U Srbiji, na primjer, postoji 30 banaka, u Hrvatskoj i Bosni po 27, Makedoniji 15.
Intervju guvernera Milojice Dakića za Minu-biznis, 05. novembar 2015. godine
Nema mogućnosti bankrota države
Crna Gora ima izražen ekonomski rast i porast stranih direktnih investicija, zbog čega ne može doći do bankrota države, ocijenio je guverner Centralne banke (CBCG), Milojica Dakić.
“Ne očekuje se problem te vrste, jer da se očekuje onda sigurno ne bi imali onu situaciju koju smo imali prije par mjeseci kada smo na međunarodnom tržištu emitovali obveznice koje su izazvale tražnju koja je bila daleko veća od ponuda. Ostvarena je kamatna stopa koja je mnogo niža od svih dosadašnjih kamatnih stopa i zaduženja u Crnoj Gori”, rekao je Dakić u Skupštini prilikom predstavljanja Izvještaja o radu CBCG za prošlu godinu.
Dakić je kazao da je potvrda tome i izgradnja autoputa gdje je Crna Gora dobila kredit po izuzetno povoljnim uslovima što se tiče kamatne stope, grejs perioda i roka vraćanja.
On je saopštio da posljednjih par mjeseci krediti banaka intenzivno rastu.
“Sada je konkretno kreditna aktivnost banaka na nivou oko 2,5 milijardi EUR, što je 7,4 odsto više nego što je bilo krajem prošle godine”, precizirao je Dakić.
Prema njegovim riječima, depoziti banaka konstantno rastu i trenutno iznose preko 2,6 milijardi.
“To znači da je odnos kredita i depozita u ovom momentu nešto oko 0,95 odsto”, naveo je Dakić.
On je objasnio da je kreditna aktivnost banaka pojačana, jer je došlo do novih banaka u sistemu, čime je pojačana konkurencija i kvalitet ponude.
“Očekujemo da će taj trend i u narednom periodu da se nastavi”, rekao je Dakić.
Kada su u pitanju nekvalitetni krediti, Dakić je rekao da je u posljednje dvije godine poboljšan kvalitet kreditnog portfolia banaka.
Nekvalitetni krediti su smanjeni i po iznosu i po učešću.
“Po iznosu oni trenutno iznose oko 351 milion i smanjeni su 6,4 odsto u odnosu na kraj prošle godine, odnosno 12,2 odsto u odnosu na uporedni prošlogodišnji period”, kazao je Dakić.
Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima, kako je dodao, u ovom momentu iznosi 13,8 odsto i smanjeno je dva procentna poena u odnosu na kraj prošle godine.
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Pobjedu, 03. maj 2015. godine
Nijesmo zadovoljni kreditiranjem banaka
Banke su privredi u prvom kvartalu ove godine odobrile 106,8 miliona eura novih kredita, a stanovništvu 70,5 miliona. Nijesmo zadovoljni aktivnošću banaka, bez obzira na to što je privredi dato 11,1 odsto više kredita a stanovnuštu 16,4 odsto nego u prvom kvartalu prethodne godine – kazao je u intervjuu Pobjedi viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet dr Nikola Fabris.
Lično nijesam zadovoljan nivoom kreditne aktivnosti, jer je ukupan nivo odobrenih kredita na kraju prvog kvartala ove godine niži 1,1% u odnosu na kraj prethodne godine. Ipak, postoje određeni signali koji ukazuju da bismo na kraju ove godine mogli imati malu pozitivnu stopu rasta odobrenih kredita. Prije svega mislim na činjenicu da će nove banke povećati ponudu kredita, kao i na rast novoodobrenih kredita u prvom kvartalu ove godine.
POBJEDA: Kako komentarišete to što su, po podacima CBCG, kamate na početku ove gidine veće nego u decembru prošle?
FABRIS: Prema podacima iz marta došlo je do pada kamatnih stopa. Ponderisana efektivna kamatna stopa na voodobrene kredite iznosila je 8,94%, što predstavlja pad od 0,80 procentnih poena u odnosu na prethodni mjesec, a 1,34 odsto u odnosu mart prethodne godine. Smatram, međutim, da postoji prostor i za dalji pad kamatnih stopa, jer je zbog pada stope inflacije realna kamatna stopa značajno viša u odnosu na period od prije par godina. Značajno je viši i kamatni spred zbog pada pasivnih kamatnih stopa, a referentne kamatne stope (poput euribora) su na istorijski niskim nivoima, što snižava cijenu pribavljanja kapitala.
POBJEDA: Da li će Centralna banka reagovati ograničavanjem kamatnih stopa (a da ne ugrozi tržište) što najavljuje odavno ili saopštiti da neće reagovati?
FABRIS: Što se tiče Centralne banke treba imati u vidu da zakonskom regulativom ona nema mogućnost regulisanja kamatnih stopa. CBCG jedino može reagovati ukoliko se utvrdi da visoke kamatne stope ugrožavaju finansijsku stabilnost. Imajući u vidu da je u martu došlo i do pada NPL-a (loših ili kredita koji se ne vraćaju) za 4,5% u odnosu na prethodni mjesec, te ni taj uslov nije ispunjen.
CBCG će i u narednom periodu pažljivo pratiti kretanja i kamatnih stopa, kao i loših kredita i po potrebi će donositi regulatorne mjere. Očekuje se da će povećani broj banaka, kroz povećanu konkurenciju, uticati na kretanje kamatnih stopa.
POBJEDA: Da li su u ovom momentu sve banke stabilne?
FABRIS: Bankarski sistem je stabilan, likvidan i solventan. Svi propisani indikatori na nivou bankarskog sistema su značajno iznad propisanog regulatornog minimuma. U ovom trenutku sa strane bankarskog sistema nema prijetnji po finansijsku stabilnost, posmatrano sa aspekta čitavog sistema, tako i sa aspekta individualnih banaka.
POBJEDA: Da li je finansijska stabilnost zemlje na bilo koji način ugrožena i šta u narednom periodu može predstavljati rizik za stabilnost?
FABRIS: Finansijska stabilnost nije ugrožena, a ključni izazovi u narednom periodu će se odnositi na sniženje nivoa loših kredita i obezbjeđenje održivosti javnog duga. Loši krediti imaju opadajuću tendenciju, a kreiran je i stimulativan ambijent za njihovo dalje obaranje. Takođe, u toku su razgovori i o dobijanju tehničke pomoći koja bi potpomogla ovaj proces.
Iako je tendencija rasta javnog duga značajno usporena, izazov će predstavljati gradnja auto-puta. U prethodnom periodu ostvareni su značajni rezultati kada je u pitanju fiskalna konsolidacija, što su istakle i gotovo sve međunarodne institucije na nedavno održanom proljećnom zasjedanju MMF -a i Svjetske banke. Ipak, proces fiskalne konsolidacije se mora nastaviti. Od velikog značaja je da se istraje na planu Ministarstva finansija da će ove godine biti ostvaren mali deficit u domenu tekuće potrošnje, a da od naredne godine više neće postojati mogućnost zaduživanja za finansiranje tekuće potrošnje.
Zaustavili mutnu namjeru jedne banke
POBJEDA: Krajem prošle godine ste izjavili da jedna banka pokušava da izbjegne plaćanje poreza u Crnoj Gori. O kojoj se banci radilo i koliko je ukupno novca odliveno iz Crne Gore, ukoliko je CBCG radila tu analizu?
FABRIS: Imali smo jedan slučaj kada je jedna banka pokušala da koristi politiku ,,transfernih cijena“. Naime, istovremeno je od matične banke uzela kredit po visokoj kamatnoj stopi i dala kredit matičnoj banci po niskoj kamatnoj stopi. Mi smo tu transakciju zaustavili, tako da po tom osnovu nije bilo nikakvog nezakonitog odliva novca.
Ima još interesovanja za otvaranje banaka
POBJEDA: Ima li novih zahtjeva za ulazak banaka u Crnu Goru?
FABRIS: Interesovanje potencijalnih investitora je i dalje prisutno, a da li će biti i novih formalnih zahtjeva za osnivanje banaka ostaje da se vidi u narednom periodu. Činjenica da smo u prethodnih godinu dana izdali tri nove dozvole samo po sebi govori o interesovanju za bankarski sistem Crne Gore.
Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Mina-buisness, januar 2015. godine
Crna Gora izašla iz deflacije, finansiranje izgradnje autoputa izazov za finansije
Crna Gora je izašla iz deflacije, jer je prema posljednjim raspoloživim podacima za novembar godišnja stopa inflacije nulta, saopštio je viceguverner Centralne banke CBCG, Nikola Fabris.
"Opadanje cijena u jednom periodu je bila očekivana reakcija na previsok nivo pojedinih cijena iz prethodnog perioda, kao i na snižen nivo agregatne tražnje", rekao je Fabris u intervjuu agenciji MINA-business.
Prema njegovim riječima, ključne robne grupe koje su uticale na kretanje inflacije u posmatranom periodu su bili poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i kategorija prevoz, na koju dominantno utiču cijene nafte.
"U uslovima kada cijene te dvije kategorije opadaju na svjetskom tržištu, logično je da one opadaju i u Crnoj Gori i da na taj način utiču na nisku odnosno negativnu stopu inflacije", objasnio je Fabris.
On je dodao da u periodu u kojem je postojala deflacija ona nije vodila recesiji, jer su mehanizmi prilagođavanja drugačiji u eurizovanim ekonomijama, od mehanizama zemalja koje imaju sopstvenu valutu.
"Takođe, ni za ovu godinu ne vidimo rizik recesije. Štaviše, za ovu godinu se projektuje stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko četiri odsto, što je najviši projektovan rast u regionu", rekao je Fabris.
On je dodao da je niska stopa inflacije, odnosno deflacija bila globalni fenomen.
"U eurozoni godišnja inflacija u novembru je iznosila 0,3 odsto, a u pojedinim zemljama je bila negativna", saopštio je Fabris.
Sumirajući rezultate koje je Crna Gora ostvarila u prošloj godini, Fabris je rekao da se u nekim oblastima ostvarilo više nego što se očekivalo, dok se u drugim oblastima podbacilo.
"Istakao bih odlične rezultate fiskalne konsolidacije, tako da je za 11 mjeseci prošle godine budžetski deficit iznosio 0,7 odsto BDP-a i ukoliko ostane na tom nivou i do kraja godine, bili bismo u grupi zemalja sa najnižim deficitom u svijetu", rekao je Fabris.
On je ocijenio da je pozitivno što se povećao broj zaposlenih za tri hiljade, što je došlo do snažnog rasta depozita, kao i opadanja nivoa loših kredita.
"Nastavili smo put ka Evropskoj uniji EU i u prošloj godini smo otvorili devet novih pregovaračkih poglavlja. Došlo je do rasta priliva stranih direktnih investicija SDI od 17 odsto za prvih 11 mjeseci, kao i do oživljavanja berze i rasta berzanskih indeksa", kazao je Fabris.
On je naveo i da je evidentiran nastavak tendencije rasta javnog duga, stopa rasta BDP-a je niža od očekivane, iako je ona u velikoj mjeri rezultat eksternih okolnosti na koje se nije moglo uticati.
"Podbacili" su, kako je rekao, i neki sektori od kojih su u CBCG više očekivali, prije svega industrija, a i turizam, iako je imao rast broja noćenja, ipak je on bio niži od očekivanog.
"Takođe, pogoršan je deficit tekućeg računa platnog bilansa", rekao je Fabris.
Prema njegovim riječima, brojni su interni i eksterni faktori koji su sputavali Crnu Goru da ostvari više stope rasta.
"Od internih naveo bih opadanje kreditne aktivnosti banaka, i dalje visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL), nizak nivo konkurentnosti privrede, kao i produbljen problem nelikvidnosti privrede. Od eksternih faktora možemo navesti poplave u regionu, ukrajinsku krizu, i vrlo niske stope rasta u regionu i EU, našim najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima", kazao je Fabris.
On je saopštio da se kao pokretači rasta u narednoj godini mogu navesti izgradnja autoputa, koja će, kako je ocijenio, imati značajne multiplikatorske efekte na ostatak privrede, očekivani visok priliv SDI, a očekuju se visoke stope rasta građevinarstva, saobraćaja i turizma.
Kada je u pitanju bankarski sektor u prošloj godini, Fabris je rekao da se na osnovu podataka za prvih 11 mjeseci može zaključiti da je došlo do značajnog rasta depozita, aktive, likvidnih sredstava, kao i kapitala banaka, dok je smanjen nivo NPL-a, iako je i dalje na visokom nivou.
"Nažalost, došlo je i do opadanja nivoa kreditne aktivnosti, a kamate su i dalje iznad poželjnog nivoa. Ključni rizik za bankarski sistem je bio kreditni rizik, odnosno visok nivo nelikvidnosti realnog sektora i neuredno izmirivanje obaveza od pojedinih klijenata. Ostali rizici poput tržišnog rizika, rizika deviznog kursa i operativnog rizika su bili na relativno niskom nivou", saopštio je Fabris.
Intervju viceguvernera Velibora Miloševića za Vijesti, 03. januar 2015. godine
Kamate ne padaju zbog oligopola
Viceguverner Centralne banke (CBCG) za kontrolu bankarskog sistema Velibor Milosevic u intervjuu “Vijestima” kazao je da na crnogorskom bankarskom tržištu i dalje postoji oligopol, odnosno da se banke drže zajedno što onemogućava pad kamatnih stopa.
“Još ne postoji konkurencija u pravom smislu te riječi pa se može zaključiti da se banke i dalje drže zajedno. Takvo ponašanje onemogućava da dođe do značajnijeg pada aktivnih kamatnih stopa. Međutim, s obzirom na to da je nedavno zabilježen pad kamata za nešto više od jednog pro centnog poena, želim da vjerujem da će se taj trend nastaviti i da će kamatne stope dostići jedan prihvatljiv nivo”, kazao je Milošević.
On je istakao da mnogo toga ukazuje da je oligopol na bankarskom tržištu i dalje prisutan, a u kojoj mjeri to nam ostaje da vidimo u skorijem periodu.
Ništa od privremene odluke o ograničenju kamatnih stopa, iako je najavljivana iz CBCG, nazivajući pojedine stope ze lenaškim. I Vi ste ocijenili da treba ograničiti kamate. Zašto je CBCG odustala od te mjere?
Ne bih rekao da je CBCG odustala, već da je za sad odložila donošenje odluke. U sklopu redovnih aktivnosti kontinuirano pratimo kretanje kamatnih stopa, a urađena je i opsežna analiza sa stanjem na kraju septembra prošle godine. Zaista je sve išlo u prilog ograničenju kamatnih stopa i u jednom trenutku je ta mjera bila gotovo izvjesna. Ipak, rekao bih „u minut do 12“, došlo je do njihovog smanjenja na novoodobrene kredite na nivou sistema. U oktobru prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa banaka na novoodobrene kredite bilježi pad za 1,06 procentnih poena u odnosu na septembar. Takođe, ta stopa na kraju novembra bilježi smanjenje u odnosu na septembar, što smo prepoznali kao pozitivan signal. Shodno tome, može se očekivati da kamatne stope nastave silazni trend i u narednom periodu, ali ako se to ne desi, Savjet CBCG ima spreman odgovor.
Koji je to odgovor ?
Zaustavljanje rasta kamatnih stopa.
Godinama bezuspješno Vladi preporučujete da inicira li mitiranje kamata, kao i bankama i MFI. S obzirom na to da ste se i krajem 2014. zadržali na prepomkama, znati U to da Savjet CBCG, iako je ocjenjivao da je nivo kamatnih stopa na kredite građanima i privredi prijetnja finansijskoj stabilnosti države, ne smije to da učini?
Banke u našem sistemu parazitiraju na privrednom tkivu Crne Gore i zbog takvog ponašanja činimo sve što je u našoj moći da preveniramo isto. Podsjetio bih da je Centralna banka već jednom primjenjivala mjeru privremenog ograničenja kamatnih stopa banaka u novembru 2012. godine. Tada smo u cilju pospješivanja kreditne aktivnosti i održavanja stabilnosti fi nansijskog sistema donijeli odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka. Iako su nakon toga kamatne stope zabilježile blagi pad nije došlo do očekivanog poboljšanja kreditne aktivnosti na nivou bankarskog sistema. Stoga je primjena te odluke doprinijela stabilizaciji aktivnih kamatnih stopa na tržištu i eliminisanju ekstremno visokih kamatnih stopa.
Koja je, prema Vašoj ocjeni, kamatna stopa koju građani i privreda mogu da izdrže?
Kao što sam i ranije više puta isticao, krediti zaista ne bi trebalo da budu privilegija pojedinaca. Iako su kamatne stope zabilježile pad u prethodnom periodu one su i dalje na relativno visokom nivou. Siguran sam da ima prostora za dalje smanjenje kamatnih stopa i vjerujem da će u narednom periodu one biti na još nižem nivou što bi doprinijelo da krediti budu mnogo dostupniji i građanima i privredi. Rast kreditne aktivnosti bi imao multiplikativne efekte na cjelokupnu ekonomiju od čega bi korist imali, ne samo građani i privreda, već i same banke.
Kažete da su kamate na relativno visokom nivou. Da li je taj nivo sada prijetnja fi nansijskoj stabilnosti?
Još uvijek nije, čim ni jesmo preduzeli konkretnu mjeru.
Zar kamata od oko sedam odsto na stambene kredite nije previsoka? Na primjer, ako uzmemo 50.000 eura kredita vratimo 90 hiljada?
Na visinu kamatnih stopa na sve kredite, pa i na stambene, utiče više faktora. Iako je cijena po kojoj banke nabavljaju novac važna odrednica visine kamatne stope, svakako to nije presudan faktor. Po svemu sudeći, premija rizika je ključna determinanta kamatne stope jer banke i dalje percipiraju kreditni rizik kao vrlo visok što za rezultat ima i dalje visoke kamatne stope. Ali, kako sam već napomenuo, u ovom trenutku očekivanja idu u pravcu da će kamatne stope nastaviti silazni trend.
Šta CBCG radi na tome da spriječi banke u izvlačenju novca iz Crne Gore?
Nisam mišljenja da u ovom trenutku u Crnoj Gori imamo taj problem. Svakako da banke samostalno odlučuju o tome gdje će plasirati raspoloživi novac i Centralna banka se ne može miješati u poslovnu politiku banaka.
Vaš kolega viceguverner Nikola Fabris nedavno je izjavio da je CBCG spriječila jednu banku da iznese novac iz zemlje. Koju?
Ne komentarišemo pojedinačno banke.
Zastupali ste stav da se uvede porez bankama kako bi snizile cijene kredita? I dalje ste za tu mjeru?
To je bila preporuka fiskalnom autoritetu kao jedna od mogućih mjera. Moguća, ne i nužna u tom momentu. Predlog o uvođenju poreza je prije tri godine bio i alarm za buđenje bankama. Jasno je da su banke bile u dubokom snu, te da alarm očigledno nije bio dovoljno glasan. Šteta što je moralo da prođe toliko vremena da se stvari konačno pokrenu sa mrtve tačke. Svjestan sam činjenice da je porez nepopularna mjera, ali uvođenje te mjere, po mom mišljenju, ne treba isključivati, u zavisnosti od budućih dešavanja. Uskoro ćemo se uvjeriti da li su banke zaista ozbiljne u svojoj namjeri da prekinu začarani krug čineći kredite dostupnijim preko smanjenja kamatnih stopa i rasta kreditne aktivnosti. I niko ne treba da bude u zabludi. Ako snize kamate na prihvatljiv nivo, banke će to uraditi zbog sebe. Ne zbog građana, privrede ili države. Možemo mi nametati i banke poštovati razne akte, ali će se suštinski sve svesti na tržišno opsta janje kojem ponekad treba i aktivna uloga regulatora.
Građani preko bankarskih usluga plaćaju i visoke naknade za usluge koje CBCG pruža bankama. Da li će Savjet CBCG sniziti cijenu nekih naknada za banke?
Ne isključujemo tu mogućnost. Ipak, tarife su među najnižim u regionu, mislim i šire. Pri tome, nemojte isključiti činjenicu da se ovim i ovakvim uslugama, pomaže i klijentu i banci kako bi imali potpuno transparentnu situaciju u trouglu klijent-banka-regulator.
|
