|
Govori - 2008. godina
Govor predsjednika Savjeta CBCG Ljubiše Krgovića na 'Finansijskom forumu o bankarstvu i berzi', 19.06.2008. godine
Link
Govor gospodina Ljubiše Krgovića, predsjednika Savjeta CBCG na skupu 9. Interbalkanskog savjeta, 9.5.2008. godine
Link
Govor predsjednika Savjeta CBCG g-dina Ljubiše Krgovića na otvaranju crnogorske Atlas Mont banke u Moskvi
Moskva - 23.04.2008. godine
Link
Govor predsjednika Savjeta CBCG Ljubiše Krgovića na 'Finansijskom forumu o bankarstvu i berzi', 19.06.2008. godine
Dame i gospodo, poštovane kolege
Zelim da vas sve pozdravim i zahvalim na pozivu organizatora da učestvujem na ovom skupu.
Bankarski sitem Crne Gore je jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta i ujedno sektor koji je po ostvarenom stepenu ekonomskih sloboda rangiran na četvrtom mjestu u svijetu.
Ako hoćemo da poredimo bankarski sektor sa drugim segmentima crnogorske ekonomije na bazi
1. Stepena primjene standarda finansijkog izvještavanja, odnosno međunarodnih računovodstvenih i revizorskih standarda
2. Stepena usaglašenosti sa standardima regulacije i kontrole
3. Kontinuiteta rasta
4. Vlasničke strukture
5. Nivoa dokapitalizacije i stepena inovacija
6. Kvaliteta korporativnog upravljanja i sistema internih kontrola
7. Međunarodne povezanosti u poslovima
8. Kadrovskog potenacijala
9. Snižavanja cijena svojih usluga za krajnje korisnike
Teško da se bilo koji drugi može porediti sa ovim sektorom.
Sa sigurnošću možemo tvrditi da on predstavlja najrazvijeniji segment crnogorske ekonomije.
Kao pokazatelj koliko je bio dinamičan razvoj bankarskog sistema može se iskoristiti poređenje nekih indikatora u trenutku osnivanja CBCG i danas.
Tako, na primjer, kapital banaka se povećao za 13 puta, štednja građana se povećala čak 100 puta, krediti za 35 puta itd. Kamatne stope su sa nivoa preko 30% pale na jednocifreni nivo i iz godine u godinu se smanjuje razlika između stopa na crnogorskom tržištu i kamatnih stopa na tržištu EU.
Ovo je, rekao bih, ljepša strana medalje. Međutim, svaki brzi rast nosi sa sobom mnoge rizike i opasnosti.
Kreditni rast u Crnoj Gori u 2007. godini od 165% bio je vjerovatno najveći u svijetu.
Iako smo imali izuzetno visok rast štednje i depozita 94 odnosno 104, došli smo u situaciju da su odobreni krediti veći od ukupnih depozita sa tendencijom daljeg pogoršanja ovog odnosa.
Istovremeno došlo je do povećanja disproporcije ročne strukture izvora i plasmana.
Ovakav rast ujedno je imao i negativne makro ekonomske implikacije na kretanje inflacije, rast deficita tekućeg računa platnog bilansa i povećanje privatnog spoljnjeg duga.
Poređenja radi, prema učešću ukupnih kredita u društvenom proizvodu (92,7%) od bivših jugoslovenskih republika ispred Crne Gore je samo Slovenija (99,7%).
Pored toga, prema odnosu ukupne bankarske aktive i društvenog proizvoda mi smo (122,8%) na sličnom nivou kao Hrvatska (125,4%) odnosno Slovenija (129,8%).
S druge strane Crna Gora ima najniži odnos ukupnog kapitala banaka i ukupnih kredita (11%), odnosno i tu blizu Slovenije 13% (uprkos značajnom rastu kapitala banaka u prošloj godini).
Stoga smo bili prinuđeni da krajem prošle godine donesemo set mjera koji je bio usmjeren na ograničavanje kreditne ekspanzije.
Primijenjene mjere su se sastojale od pooštravanja politike obavezne rezerve, prudencionih mjera i administrativnih ograničenja.
Mislim da su naročito bilo značajne prudencione mjere koje su dovele do nove klasifikacije aktive i koje su uticale na povećanje izdvajanja opštih rezervi.
Podsjetiću, da je globalna finansijska kriza u velikoj mjeri posljedica činjenice da su banke olako ulazile u rizične poslove bez adekvatnih rezervi.
Novim mjerama stavlja se akcenat na kontinuirano praćenje finasijskog stanja zajmoprimaca u skladu sa analizom tj. kvalitetom prije svega primarnih izvora otplate.
Prilikom izbora mjera posebno smo vodili računa da targetirana stopa kreditne ekspanzije, od 40% do 45%, ne bude ograničavajući fakor za rast privrede, odnosno da ne poskupe izvore finansiranja.
I ovako targetirana stopa će vjerovatno u 2008. godini biti najviša stopa rasta kredita u regionu ali sada sa vrlo visoke osnovice.
Napomenuo bih da su slične mjere preduzele ili ih preduzimaju i druge zemlje u regionu.
Naravno vodeći računa o specifičnostima zemalja, a u zavisnosti od važećeg monetarnog aranžmana.
Podaci sa kraja prvog kvartala pokazuju da kreditna ograničenja nijesu uticala na ekonomski rast, jer je realni rast BDP-a iznosio 8,1%.
Takođe, prema podacima iz prvih pet mjeseci možemo konstatovati da su naše mjere bile uspješne u zaustavljanju kreditne ekspanzije.
U prvih pet mjesci ove godine stopa rasta odobrenih kredita je iznosila 18%, dok je u prvih pet mjeseci prethodne godine stopa rasta odobrenih kredita iznosila 64%.
Takođe nije došlo ni do rasta kamatnih stopa uprkos rastu kamata u eurozoni i globalnoj finansijskoj krizi, naprotiv imamo blagi pad.
Što se tiče efekta mjera na lošu aktivu banaka teško kvantitativno razdvojiti efekat uticaja drugih mjera od uticaja nove odluke o klasifikaciji aktive, ali smo apsolutno sigurni da bi bez mjera rast nekvalitetne aktive bio značajno veći jer uprkos mjerama imamo pogoršanje kvaliteta aktive i kvaliteta kreditnog portfolija koje još uvijek nije zabrinjavajuće.
Takođe nivo rezervisanja za kreditne gubitke kao nivo pokrivenosti kredita keš kolateraralama na nivou sistema značajno porastao i evidentno je da mora dalje da raste.
Na kraju nekoliko rečenica vezano za pouke koje bi mi ovdje mogli da izvučemo vezano za globalnu finansijsku krizu izazvanu dešavanjima na tržištu nekretnina u SAD.
Dosadašnji razvoj krize nije direktno pogodio bankarski sektor u regionu ali će indirektno uticati na poskupljenje izvora finansiranja i veću opreznost potencijalnih investitora.
Do direktnih efekata na bankarski sistem nije došlo zbog toga što finansijska tržišta regiona nisu integrisana u globalno tržište, tako da nismo imali negativne efekte rapidnih finansijskih inovacija koje su učinile da je rizikom lakše trgovati i distribuirati ga.
Neophodno je poboljšati upravljanje rizikom likvidnosti, posebno kod sistemski važnih banaka na bazi najnovijih preporuka Bazelskog komiteta.
Inače se pokazalo da Bezelski sistem nije dovoljno fokusiran na rizik likvidnosti.
U tom kontekstu treba posvetiti posebnu pažnju planovima za upravljanje likvidnošću u iznenadnim situacijama.
Takođe je neophodno posvetiti posebnu pažnju jačanju kapitala sistemski važnih banaka.
Pokazalo se dobrim što nijesmo primijenili MRFS 37.
Neophodno će biti posvetiti veću pažnju rizicima vezanim za vanbilansnu aktivu.
Potrebna je više integrisana supervizija finansijskih tržišta sa vodećom ulogom centralnih banaka.
Najviše su stradale banke iz zemalja gdje je supervizija banaka van Centralne banke.
Ključno je zaštititi sistem i izbjeći krizu što je bio i osnovni motiv mjera koje smo smo ranije preduzeli.
Govor gospodina Ljubiše Krgovića, predsjednika Savjeta CBCG na skupu 9. Interbalkanskog savjeta, 9.5.2008. godine
Poštovani gosti, uvažene kolege
Dobro došli u Centralnu banku Crne Gore.
Najprije bih želio da pozdravim sve učesnike 9-tog Inter Balkanskog foruma bankarskih asocijacija čiji je domaćin ove godine Crna Gora, odnosno Udruženje crnogorskih banaka.
Želio bih takođe da Vaš današnji rad bude uspješan i plodotvoran što obećavaju teme i govornici na ovom vašem današnjem skupu.
Pošto ćete vi danas tokom skupa raspravljati neke od važnih vama zajedničkih bankarskih tema ja bih ovu priliku iskoristio da vas ukratko upoznam sa istorijskim razvojem finansijskog i bankarskog sistema u Crnoj Gori kao i aktuelnim problemima i izazovima sa kojima se u ovom momentu suočavamo.
Emitovanje novca na teritoriji današnje Crne Gore seže u daleku prošlost ali je za crnogorsku dinastiju Petrovića, kao utemeljivače današnje crnogorske državnosti, prirodno i vezano izdavanje crnogorskog državnog novca.
Umni državnik i vizionar vladika Petar II Petrović Njegoš nažalost nije uspio u 18. vijeku, da zbog prerane smrti, dovede do kraja svoj projekat sa poznatim bankarom toga doba Rotšildom o izdavanju prvog crnogorskog novca Peruna.
Ono što nije uspio Vladika Rade, ni njegov naslednik Danilo, ostvario je u narednom vijeku Knjaz, kasnije Kralj Nikola.
Kao što je mudro državnički vodio malu i siromašnu Crnu Goru na prostoru gdje su se vjekovima sudarale civilizacije, a i velike sile toga doba, tako je 30 godina nakon međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu uspio da zaokruži državni suverenitet Crne Gore izdavanjem prvog crnogorskog državnog novca Perpera.
Uvođenju sopstvene valute prethodile su, nakon međunarodnog priznanja, opsežne reforme institucionalne strukture tj. aparata vlasti i državne uprave, krunisane donošenjem modernog Ustava 1905. godine, a usmjerene dostizanju evropskih standarda toga doba.
Tadašnje ekonomske reforme započete su reprogramiranjem u međuvremenu nastalih javnih dugova i sređivanjem državnih finansija kroz uspostavljanje savremenog budžetskog sistema, donošenjem Zakona o Budžetu 1901.g. i uspostavljanjem parlamentarne kontrole državnih finansija 1906. godine.
Uslijedilo je osnivanje više štedionica i banaka (Nikšićka, Podgorička, Crnogorska, Hipotekarna, Narodna privilegovana banka Crne Gore) i priliv investicionog kapitala, naročito austrijskog i italijanskog.
Nestankom crnogorske države nestala je i crnogorska valuta, a u periodu između dva svjetska rata na teritoriji današnje Crne Gore odnosno tadašnje Zetske banovine funkcionisalo je deset banaka formiranih na bazi domicilnog kapitala i tri filijale jugoslovenskih banaka.
Monetarnu i kreditnu politiku narodna banka Kraljevine SHS odnosno Jugoslavije na ovom prostoru sprovodila je preko svoje filijale otvorene 1923. godine na Cetinju.
U komunističkom odnosno socijalističkom periodu od kraja Drugog svjetskog rata pa do raspada SFRJ krajem 80-tih, Crna Gora kao konstitutivni dio bivše SFRJ i njen finansijski i bankarski sistem dijelili su sudbinu sa bivšim jugoslovenskim republikama u svim fazama razvoja ovog sistema.
U ovom periodu, kada smo u okviru NBJ imali NBCG, Crna Gora je doživjela značajan ekonomski razvoj, kao i razvoj monetarnog i bankarskog sistema uprkos svim ograničenjima političkog sistema iz tog vremena.
Period devedesetih karakteriše, poslije kraha monetarnog sistema, hiperinflacije i devastacija bankarskog sistema sa nestajanjem NBCG i njenim ponovnim pretvaranjem u filijalu NBJ.
U takvim okolnostima Crna Gora se krajem devedesetih odlučila da autonomno krene u rekonstrukciju finansijskog i reformu bankarskog sistema u Crnoj Gori.
Najprije je Vlada Crne Gore preuzela odgovornost u monetarnoj i bankarskoj oblasti, vratila NBCG sa Monetarnim savjetom, kao njenim organom upravljanja i uvela DEM kao paralelnu valutu.
Nakon godinu dana donijeli smo Zakon o Centralnoj banci Crne Gore i Zakon o bankama i ustanovili DEM kao zvanično sredstvo plaćanja do uvođenja Eura, što se poklapa sa stabilizacijom finansijskog sistema u Crnoj Gori.
Svoj prethodni mandat, naravno zajedno da drugim državnim organima, iskoristili smo da bankarski sistem najprije očistimo od nezdravih i nesolidnih banaka kroz uvođenje međunarodnih standarda supervizije i računovodstvenih standarda.
Danas je naš bankarski sistem u potpunosti privatizovan uz prisustvo kvalitetnih međunarodnih investitora, a čine ga 11 banaka i 5 mikrofinansijskih institucija.
U periodu od šest godina nivo aktive banka prevazilazi za 10% društveni proizvod uz porast od devet puta, depoziti 14 puta, krediti 30 puta, a štednja stanovništva 90 puta.
Poslije obnove crnogorske države, donošenjem novog Ustava, Centralna banka Crne Gore je dobila ustavnu odgovornost za finansijsku i monetarnu stabilnost i bankarski sistem, sa Savjetom kao organom upravljanja i guvernerom koji rukovodi bankom.
U međuvremenu suočili smo se sa problemom upravljanja kreditnim rastom koji je u prošloj godini bio najveći u svijetu odnosno oko 170%, što se poklopilo sa počecima finansijske krize na globalnom nivou.
Setom mjera koje smo donijeli uspjeli smo da ga oborimo u prvom kvartalu na 9% odnosno imeđu 30-40% na godišnjem nivou, a da nijesmo poskupili izvore finansiranja odnosno cijene bankarskih proizvoda.
Početkom godine donijet je novi Zakon o bankama, uglavnom usklađen sa međunarodnim standardima i direktivama EU koji bi trebao da nam omogući postepenu tranziciju ka Bazelu II.
Sada, zajedno sa Ministarstvom finansija, radimo na novom Zakonu o Centralnoj banci Crne Gore na bazi novog Ustava koji treba da stvori preduslove za pripremu za uključenje u EMS kada se za to stvore uslovi.
Hvala Vam na pažnji, želim Vam ugodan boravak u Crnoj Gori i naravno zadovoljstvo bi mi bilo da ako imate interesovanja odgovorim na vaša pitanja.
Govor predsjednika Savjeta CBCG g-dina Ljubiše Krgovića na otvaranju crnogorske Atlas Mont banke u Moskvi, 23. aprila 2008. godine
Poštovana gospodo,
Predstavlja mi posebnu čast i zadovoljstvo što imam priliku da vam se obratim povodom početka rada rusko – crnogorske Atlas Mont banke u Moskvi.
Za Crnu Goru i crnogorski bankarski sistem ovo je posebno važno jer prvi put u crnogorskoj ekonomskoj istoriji neka banka sa sjedištem u Crnoj Gori osniva banku u inostranstvu.
Pored toga, ovaj događaj je važan i zbog drugih razloga.
Osnivanje ove banke je potrvda tradicionalno dobrih odnosa male Crne Gore i velike bratske Rusije koji u finansijskoj sferi sežu više od dva vijeka unazad, kada je Carska Rusija najprije subvencijama, a potom i zajmovima pomagala uzdizanje crnogorske države.
Sada u modernim vremenima investitori sa prostora Ruske federacije su među najznačajnijim stranim investitorima u procesu oporavka i ubrzanog razvoja crnogorske ekonomije nakon obnove crnogorske države.
Za nas u Centralnoj banci Crne Core je ovaj događaj posebno važan jer cijenimo da je on naš doprinos unapređenju saradnje u okviru Kluba guvernera centralnih banaka zemalja Centralne Azije, crnomorskog regiona i balkanskih zemalja čiji smo mi član, a Centralna banka Rusije utemeljivač i osnivač.
Centralna banka Ruske federacije i Centralna banka Crne Gore su nedavno potpisale Sporazum o saradnji u oblasti bankarske supervizije tako da se osnivanjem ove banke stiču uslovi da se Sporazum stavi u funkciju kroz buduću saradnju kroz nadzor nad poslovanjem ove banke.
Vezano sa tim, mogućnost da jedna crnogorska banka osnuje banku u Rusiji je potvrda uspješnosti rekonstrukcije bankarskog sistema u Crnoj Gori i njegovog prilagođavanja opšte prihvaćenim međunarodnim standardima.
Za kratko vrijeme (oko sedam godina) napravljen je korak od sedam milja našeg bankarskog sistema.
Podsjetio bih da su se tada, na početku, banke uglavnom bavile kupoprodajom deviza za dinare, a danas je bankarska aktiva više od 120% bruto domaćeg proizvoda, crnogorske banke nude čitavu lepezu bankarskih proizvoda i imamo događaje kakav je ovaj kome prisustvujemo.
Na kraju, ubijeđen sam da će Atlas Mont banka u Moskvi poštovati pravila ponašanja u bankarskom sistemu Ruske federacije kako to čini i njena matična banka u Crnoj Gori.
Posebno što je to jedna od prve dvije novoosnovane banke kojima je Centralna banka Crne Gore dala dozvolu za rad nakon donošenja novih zakona.
Nadam se da će osnivanje banke unaprijediti i učiniti efikasnijim finansijske tokove i poslovanje vezano za kompanije i pojedince obije države kroz stabilnost i sigurnost koju banka treba da obezbijedi.
Želim banci uspješan rad u budućnosti i vjerujem da će i druge crnogorske banke i budući potencijalni investitori u naš bankarski sistem vidjeti interes da iz stabilnog, sigurnog i stimulativnog ambijenta koji gradimo u Crnoj Gori šire svoje poslovanje izvan njenih granica.
|
