Govori - 2006. godina

Novogodišnja press konferencija - Govor predsjednika Savjeta CBCG g. Ljubiše Krgovića
Podgorica - 26.12.2006. godine
Link

Pozdravni govor predsjednika Savjeta CBCG g. Ljubiše Krgovića na sastanku Nadzornog odbora Centra za finansijsku izvrsnost
Sveti Stefan - 02.06.2006. godine
Link

Govor predsjednika Savjeta CBCG na Svečanoj akademiji, povodom  obilježavanja 100 godina od kovanja prvog crnogorskog državnog novca, 1906-2006
Cetinje - 05.05.2006. godine
Link

Pozdravni govor predsjednika Savjeta Centralne banke Crne Gore, Ljubiše Krgovića na konferenciji bankarskih supervizora iz centralne i istočne Evrope (BSCEE)
Miločer - 10.04.2006
Link

Novogodišnja press konferencija - Govor predsjednika Savjeta CBCG, g. Ljubiše Krgovića u Podgorici, 26.12.2006. godine

Dame i gospodo,

Prije svega želim da Vam se zahvalim što ste se odazvali našem pozivu za današnju konferenciju.

Obzirom da je kraj godine, vrijeme kada se sumiraju rezultati, ovu godinu možemo ocijeniti kao izuzetno uspješnu kada su u pitanju dešavanja u bankarskom sektoru i rad Centralne banke Crne Gore.

Možemo slobodno reći da smo ostvarili gotovo sve ono što nam je prije skoro šest godina stavljeno u zadatak donošenjem Zakona o Centralnoj banci Crne Gore i Zakona o bankama.

Situacija u bankarskom sektoru i ostvarene reforme demantovale su sve skeptike i kritičare.

To su ocjene reputabilnih međunarodnih institucija, a za ovu priliku podsjetio bih na neke od njih:

• Imali ste ovih dana priliku da čujete da je EBRD u Transition reportu ocijenio da je Crna Gora napredak u tranziciji u prošloj godini ostvarila najviše zahvaljujući napretku u bankarskom sektoru, ističući posebno bankarsku kontrolu i uspostavljanje šeme zaštite depozita.
• Najnovija studija Evropske komisije pod naslovom «Zapadni Balkan u tranziciji» objavljena ovih dana ističe da su najvažniji faktori ekonomskog rasta u Crnoj Gori bankarski sektor i turizam.
• Misija MMF-a je ove godine potvrdila da je monetarna statistika u skladu sa njihovim standardima. Ovo je urađeno polazeći od nule prije nekoliko godina.

Šta je to što treba istaći na kraju godine kada govorimo o bankarskom sektoru i našem radu.

Praktično je završen proces privatizacije bankarskog sektora ali uz ulazak na tržište stranih banaka visoke reputacije.

Sredinom godine novčana masa i aktiva banaka prešle su milijardu eura.

Već dvije godine imamo trocifren rast štednje uz izuzetno visoke stope rasta depozita i kredita.

Istovremeno, što je vrlo važno, izuzetno ekspanzivan kreditni rast nije bio praćen derogiranjem aktive odnosno rastom nekvalitetnih zajmova (čak smo imali blagi pad).

Paralelno sa ekspanzivnim kreditnim rastom imali smo rast kapitala i rezervi što govori o sigurnosti i stabilnosti bankarskog sistema.

Nastavlja se trend pada prosječnih kamatnih stopa i one su sada ispod 10% na nivou prosjeka regiona.

Za ovu priliku bih htio da istaknem jedno ostvarenje koje nam je posebno značajno. Prije pet godina nijesmo mogli da platimo najobičniji nalog prema inostranstvu već su to za nas radile poslovne banke. Sada Centralna banka Crne Gore ima tehnologiju i ljude za najasofisticiranije bankarske poslove kao što je trgovina hartijama od vrijednosti na međunarodnom tržištu.

Koji su izazovi u domenu našeg rada?

Najprije želim da kažem da nivo zaduženosti stanovništva u odnosu na štednju i stepen monetizacije društvenog proizvoda govore da postoji značajan prostor za dalji rast bankarske industrije.

Pet su najkrupnijih:

1. Da nastojimo da održimo sa ovakvom kontrolom kvaliteta kredita.
2. Usklađivanje sa nojnovijim direktivama EU nakon donošenja novog zakona o bankama.
3. Da udovoljimo naraslim potrebama kroz unapređenje ograničenih ljudskih resursa.
4. Da realizujemo mehanizme upravljanja likvidnošću na nivou države u cilju prevencije negativnih posledica evenualnih šokova.
5. Posljednji ali i najvažniji, primjena najbolje međunarodne prakse i jačanje nezavisnosti Centralne banke Crne Gore kroz donošenje novog zakona radi pripreme za ulazak u EMS.

Izazovi za ekonomsku politiku

Iako su perfomanse privrede bile izuzetne mjereno rastom GDP direktnih investicija nekih sektora privrede (turizam građevinarstvo, saobraćaj) ipak su reforme tekle nešto sporije zbog krupnih političkih događaja – referendum i parlamentarni izazovi.

Najkrupniji izazovi:

1. Kako podići efikasnost sudskog sistema u cilju bolje zaštite povjerioca
2. Kako riješiti deficite energetskog i platnog bilansa na dugi rok
3. Kako kroz bolje urbano i prostorno planiranje izbjeći zamku da se prostor, kao najveći crnogorski resurs, ne devastira i pogrešno koristi
4. Povećanje fleksibilnosti tržišta rada.
5. Stvaranje efikasnije i jeftinije administracije u procesu stupanja u EU
6. Ubrzanje destruktuiranja i privatizacije velikih preduzeća
7. Unapređenje efikasnosti javnog sektora privrede kroz unapređenje korporativnog upravljanja u njima i druge mehanizme
8. Diversifikacija privredne strukture i povećanje konkurentnosti
9. Smanjenje učešća javnog duga u GDP u skladu sa dogovorenom politikom fiskalnog sidra

Na kraju Vama i vašim porodicama želim dobro zdravlje i ličnu sreću, a medijskim kućama iz kojih dolazite uspjeh u poslovanju i da nastave sa prepoznatljivim trendom objektivnog i profesionalnog izvještavanja o događajima u Crnoj Gori.

Pozdravni govor predsjednika Savjeta CBCG, g. Ljubiše Krgovića na sastanku Nadzornog odbora Centra za finansijsku izvrsnost u Svetom Stefanu, 2.6.2006. godine

Dame gospodo, poštovani predstavnici CEF-a, medija, dragi gosti

Posebno mi je zadovoljstvo što smo se okupili u Crnoj Gori, u ovo naročito za nas, značajno istorijsko vrijeme. Okupio nas je značajan događaj – sastanak Nadzornog odbora Centra za finansijsku izvrsnost iz Ljubljane, koji u skladu sa potrebama zemalja u regionu organizuje programe obuke i stručne forume, na kojima razmjenjujemo znanja i iskustva. Pomoć toj instituciji, a time i regionu, pružaju međunarodne finansijske institucije, čiji su predstavnici danas sa nama.

Dopustite mi da vas ukratko uputim u bankarski sektor u Crnoj Gori i perspektive njegovog razvoja u predstojećem periodu. Crnogorsko bankarstvo do sada je karakterisao relativno veliki broj manjih banaka ali ulaskom Nove ljubljanske banke, Sosijete ženeral, Hypo-Alpe Adria banke u naš bankarski sistem, to više nije slučaj. Kapital naših banaka uglavnom je privatni, u velikoj mjeri strani; na kraju prvog kvartala 2006. godine procenat državnog vlasništva u crnogorskim bankama iznosio je 12%, udio stranog kapitala je 70%, dok je udio domaćeg privatnog kapitala 18%; Nikšićka banka još uvijek je u većinskom vlasništvu države, dok je za  Pljevaljsku u toku potpisivanje ugovora o privatizaciji. Proteklu godinu, obilježiloje i ukrupnjavanje bankarskog sektora – ulazak Euromarket banke u sistem Nove ljubljanske banke.

Na bankarskom tržištu javljaju se novi proizvodi, konkurencija među komercijalnim bankama rezultira u laganom smanjenju kamatnih stopa. Protekle godine, imali smo ukupan rast depozita u iznosu od 74% a kredita u iznosu od 38%, sa značajnom promjenom strukture u korist dugoročnih kredita i depozita. Kamatne stope su u stalnom padu u proteklih 5 godina, ali su još uvijek dosta visoke, nominalno oko 10% a realno 2% više, prema podacima našeg kreditnog biroa. Naša kontrola banaka je u potpunosti usklađena sa osnovnim Bazelskim principima.

Iako ove godine proslavljamo 100godišnjicu izdavanja sopstvene valute, mi u Crnoj Gori, kao što pretpostavljam da znate, iamamo specifičan monetarni aranžman, tzv. model potpune valutne supstitucije, tj. dolarizaciju ili eurizaciju. Prednosti ovog modela ogledaju se u crnogorskoj privredi, u niskoj stopi inflacije, ubrzanju domaćeg tržišta kapitala, snižavanju transakcionih troškova u međunarodnim ekonomskim odnosima, lakšem integrisanju domaćih kompanija u međunarodnu ekonomiju, jačanje budžetske discipline, eliminaciji valutnog rizika, rastu spoljne trgovine…Istina, ograničena su sredstva monetarne politike, ali prednosti eurizacije, imajući u vidu veličinu, vrstu i otvorenost naše privrede daleko ih prevazilaze.

U periodu koji predstoji Centralna banka će nastaviti sa realizacijom utvrđene politike: jačanjem ključnih djelatnosti i implementacijom međunarodnih principa i standarda poslovanja. Nastaviće sa jačanjem institucionalnog okvira za sprovođenje principla Bazela II u kontroli banaka, vršiti istraživanja i analize i predlagati mjere za održavanje finansijske stabilnosti i podsticaj ekonomnskog razvoja, održavati efikasni platni promet u zemlji, mjerama monetarne politike djelovati na kontrolu kreditne ekspanzije… Ipak, s obzirom na vraćanje državne nezavisnosti Crne Gore, glavni tok aktivnosti usmjeriće se na pripreme i usaglašavanje dokumenata u cilju približavanja EU, intenziviranje cjelokupne međunarodne saradnje, posebno sa našim susjedima i zemljama bivše Jugoslavije.

Svi ovi procesi usmjereni su na dalje jačanje bankarskog sistema u Crnoj Gori, koji je spreman da podrži razvoj njene privrede, koji je dovoljno kvalitetan da privuče i spreman da podrži realizaciju najavljenih i novih  stranih investicija u Crnoj Gori, jer se pokazalo kao i u drugim zemljama u trenziciji, da je bankarski sistem, a ne tržište kapitala, ključni generator ekonomskog razvoja. Za sve ove procese – od kontrole banaka, vođenja monetarne politike, prikupljanja i analize podataka iz svih ćelija društvenog razvoja, realizacije platnog prometa, priprema za procese evropske integracije, rada po međunarodnim standardima u  računovodstvu, reviziji, i u drugim domenima, potrebni su ljudi – stručni, profesionalni, ponosni na posao kojim se bave. Osim akademskih znanja, zaposleni stiču specijalizovana znanja, vještine i sposobnosti za konkretne aktivnosti. Izazovi tranzicije i usvajanja međunarodnih standarda koji su pred nama, još su veći kada se zna da Crna Gora i njena Centralna banka nijesu velike, a potrebno je da realizujemo sve procese koje realizuju znatno veće zemlje i njihove institucije i ljudi. Pravo mjesto u našem regionu za razvoj ljudskih resursa u bankarstvu i finansijama je Centar za finansijsku izvrsnost iz Ljubljane.

U nadi da će i današnji sastanak označiti punu afirmaciju dosadašnje saradnje sa Centrom za finansijsku izvrsnost  i biti dobar impuls za njen dalji razvoj želim  vam  dobrodošlicu, uspješan i prijatan boravak na Svetom Stefanu.

Govor predsjednika Savjeta na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 100 godina od kovanja prvog crnogorskog državnog novca 1906-2006, 5. 5. 2006. god.

Dame i gospodo,

Imam posebnu čast i zadovoljstvo da ovdje, na istorijskom Cetinju, kolijevci crnogorske državnosti, povodom proslave jednog vijeka od izdavanja crnogorskog državnog novca, posebno pozdravim predjednika države Crne Gore gospodina Filipa Vujanovića, predsjednika Vlade Crne Gore gospodina Mila Đukanovića i predsjednika Skupštine Crne Gore gospodina Ranka Krivokapića.

Takođe, izuzetna mi je prilika i privilegija  da ovdje, među nama, pozdravim guvernera Centralne banke Ruske federacije gospodina Sergeja Ignatieva, zamjenika predsjednika Bundesbanke profesora Zeitlera, guvernera Banke Albanije gospodina Fullanija, visoke goste iz centralnih banaka SAD, Švajcarske, Grčke, Bosne i Hercegovine i Makedonije. 

Dame i gospodo,

Emitovanje novca na teritoriji današnje Crne Gore seže u daleku prošlost ali je  za crnogorsku dinastiju Petrovića, kao utemeljivače današnje crnogorske državnosti, prirodno i vezano izdavanje crnogorskog državnog novca.

Umni državnik i vizionar vladika Petar II Petrović Njegoš nažalost nije uspio, da zbog prerane smrti, dovede do kraja svoj projekat sa poznatim bankarom toga doba Rotšildom o izdavanju prvog crnogorskog novca Peruna.

Ono što nije uspio Vladika Rade, ni njegov naslednik Danilo, ostvario je u narednom vijeku Knjaz, kasnije Kralj Nikola.

Kao što je mudro državnički vodio malu i siromašnu Crnu Goru na prostoru gdje su se vjekovima sudarale civilizacije, a i velike sile toga doba, tako je 30 godina nakon međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu uspio da zaokruži državni suverenitet Crne Gore izdavanjem prvog crnogorskog državnog novca Perpera.

Izgleda da je ova istorijska odluka, prema Memoarima vojvode  Gavra Vukovića, ministra inostranih djela Knjaževine Crne Gore i spisima Miloja Jovanovića, načelnika u Ministarstvu finansija i građevina donijeta na vijećanju kod knjaza Nikole nakon posjete Nika Matanovića, ministra finansija Crne Gore, Beču.

Naime, tada su se okupile mnoge ugledne ličnosti iz crnogorskog javnog života: Lazar Tomanović, Marko Đukanović, Filip Jergović, Jovan Popović, Slavko Ramadanović i na bazi sučeljavanja različitih mišljenja i izrečenih sugestija, donijeta je odluka o imenu i načinu izdavanja crnogorskog novca.

Uvođenju sopstvene valute prethodile su, nakon međunarodnog priznanja, opsežne reforme institucionalne strukture tj. aparata vlasti i državne uprave, krunisane donošenjem modernog Ustava 1905. godine, a usmjerene dostizanju evropskih standarda toga doba.

Tadašnje ekonomske reforme započete su reprogramiranjem u međuvremenu nastalih javnih dugova i sređivanjem državnih finansija kroz uspostavljanje savremenog budžetskog sistema, donošenjem Zakona o Budžetu 1901.g. i uspostavljanjem  parlamentarne kontrole državnih finansija 1906. godine.

Nakon toga najprije ukazom, a kasnije zakonom, postepeno je u monetarni sistem uveden najprije sitni, zatim srebrni, pa zlatni i na kraju papirni novac. Sklapanjem monetarne konvencije sa Austro-Ugarskom Perper je izjednačen sa Krunom i na teritoriji Austro-Ugarske tretiran kao ravnopravna novčana jedinica.

Uslijedilo je osnivanje više štedionica i banaka (Nikšićka, Podgorička, Crnogorska, Hipotekarna, Narodna privilegovana banka Crne Gore) i priliv investicionog kapitala, naročito austrijskog i italijanskog.

Na žalost, utapanjem države Crne Gore u Srbiju crnogorski Perper, uprkos istoj realnoj podlozi, utopio se u srbijanski Dinar po administrativno prepolovljenoj vrijednosti. Jedna od najrjeđih i najljepših kovanica pretapana je u zlato jer je, zbog diskriminatorskog kursa prema srbijanskom Dinaru, ono više vrijedjelo.

Kada sada, sa ove istorijske distance i na osnovu dešavanja u poslednjih 5 do 10 godina, sagledamo što se sa našom državom i ekonomijom dešavalo krajem 19. i početkom 20. vijeka izgleda da Markesovski poslije »sto godina samoće« prolazimo kroz sve one procese koje smo već jednom prošli. Istina sada u mnogo kraćem periodu i ne možda istim redosledom.

Da li smo kao narod, zbog nedovoljnog istorijskog pamćenja osuđeni da ponavljamo neka događanja iz prošlosti?

U svakom slučaju iz sudbine Perpera, ekonomske i crnogorske istorije uopšte, možemo izvući dvije poruke:

- prvo, da bi prvi crnogorski državni novac mogao biti i poslednji i da se nećemo odreći evropskog novca koji smo, dostojno mudrosti Petrovića, najprije uvođenjem njemačke marke, a zatim Eura, prihvatili;

- drugo, da ćemo izvući istorijsku pouku iz činjenice da su Crna Gora i Crnogorci doživljavali društveni i ekonomski prosperitet samo onda kada su neposredno odlučivali i sami kreirali svoju sudbinu.

Zetski dom, Cetinje
05. 05. 2006. godine