Monetarna politika
Osnivanjem Centralne banke Crne Gore započela je nova faza u monetarnoj istoriji, odnosno istoriji centralnog bankarstva Crne Gore.
Prva centralna banka u Crnoj Gori, Crnogorska banka, osnovana je 1905. godine na Cetinju. Crnogorska banka, čiji su osnivači bili dvor i država, nije imala emisionu funkciju (vršila je emitovanje mjenica), a osnovni joj je zadatak bio podsticanje razvoja banaka, proizvodnje, zanatstva i trgovine. Godine 1905, kada je osnovana Crnogorska banka, Crna Gora nije imala svoj novac, već je u opticaju bio novac drugih zemalja. Crnogorski novac perper prvi put je emitovan 1906. godine, a emisiju je sprovelo Ministarstvo finansija. Link: "Sto godina od kovanja prvog crnogorskog državnog novca (1906-2006)".
Početkom sedamdesetih godina XX vijeka, formiran je sistem narodnih banaka koji su činile Narodna banka Jugoslavije i narodne banke republika i autonomnih pokrajina SFRJ, među kojima i Narodna banka Crne Gore.
Narodna banka Crne Gore prestala je da postoji 1993. godine, donošenjem novog Zakona o Narodnoj banci Jugoslavije. Donošenjem ovog zakona, NBCG postala je filijala Narodne banke Jugoslavije. Osam godina kasnije, 15. marta 2001. godine, formirana je Centralna banka Crne Gore u postojećem obliku.
Postojeći devizni režim u Crnoj Gori je dolarizacija (eurizacija). Dolarizacija predstavlja rigidni oblik deviznog režima (fiksni devizni režim) u kojem zemlja koristi valutu druge zemlje uporedo sa, ili umjesto domaće valute. U Crnoj Gori bili su zastupljeni osnovni oblici dolarizacije: nezvanična dolarizacija u periodu do novembra 1999. godine, zatim djelimična zvanična dolarizacija od novembra 1999. do novembra 2000, kada je Crna Gora postala zvanično dolarizovana/eurizovana ekonomija uvođenjem prvo njemačke marke, a zatim 2002. godine i eura, kao jedinog zakonskog sredstva plaćanja. Razlozi i efekti dolarizacije u Crnoj Gori: "Ekonomska politika u dolarizovanim ekonomijama sa posebnim osvrtom na Crnu Goru".
Režim dolarizacije je u znatnoj mjeri ograničio monetarnu politiku Centralne banke Crne Gore. Međutim, centralne banke koje posluju u fiksnim deviznim režimima (valutni odbor, dolarizacija, monetarna unija) imaju aktivnu ulogu u društvu. U režimu valutnog odbora uspješno djeluju centralne banke Bosne i Hercegovine i Bugarske; u režimu dolarizacije centralne banke El Salvadora i Ekvadora, a u režimu monetarne unije centralne banke svih zemalja članica EMU: Austrija, Belgija, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Njemačka, Portugalija, Slovačka, Slovenija, Španija.
|