CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Krgović na samitu Kluba guvernera u Sarajevu
Guverner Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović učestvuje na sastanku Kluba guvernera zemalja centralne Azije, crnomorske regije i Balkana, koji se 26. i 27. septembra, održava u Sarajevu. Ovogodišnji sastanak Kluba posvećen je aktuelnoj krizi na globalnom finansijskom tržištu, izazovima i prednostima liberalizacije kapitala kao i ekonomskoj situaciji u zemljama članicama Kluba.
Domaćin ovog značajnog skupa je Centralna banka BiH, a sastanku prisustvuju guverneri i visoki predstavnici centralnih banaka Crne Gore, Ruske federacije, Grčke, Turske, Makedonije, Srbije, Bugarske, Kazahstana, Kirgistana, Izraela, Azerbejdžana, Ukrajine, Jermenije i Rumunije. Specijalnii gosti Kluba guvernera su bivši, a sada počasni guverner Banke Grčke Nikolas Garganas i Maksvel Votson, profesor sa Univerziteta Oksford u Velikoj Britaniji.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE,
Analiza kretanja cijena nekretnina
Centralna banka Crne Gore pripremila je Studiju o cijenama nekretnina u Crnoj Gori, koje su u poslednjih nekoliko godina značajno porasle, mada ne postoji zvanična statistika njihovog kretanja.
Prema analizi koju je Centralna banka uradila na crnogorskom primorju i Podgorici, postoje četiri važna faktora koja su uticala na kretanje cijena nekretnina na ovom tržištu. To su makroekonomska stabilnost (rast BDP-a, pad inflacije, rast zarada i zaposlenosti), razvoj bankarskog sektora, priliv stranih direktnih investicija u nekretnine i liberalizacija poreske politike praćena liberalizacijom relevantnih Zakona.
Na osnovu podataka slučajnog uzorka, baziranog na podacima Uprave za nekretnine, prosječni kvadratni metar stambenog objekta u maju 2008. godine, u Podgorici, iznosio je 1.738,3 eura, što predstavlja rast od 2,4% u odnosu na cjenu metra kvadratnog prije tri kvartala, kada je ona iznosila 1.697,56 eura. Prosječna cijena metra kvadratnog u Budvi, 2004. godine, iznosila je 939,70 eura. Tada počinje trend brzog rasta, tako da je prosječna cijena metra kvadratnog u prvih šest mijeseci 2008. dostigla nivo od 3258,41 eura. U prvih šest mjeseci 2008. godine, prosječna cijena metra kvadratnog u Herceg Novom iznosila je 2467,71 eura, a u Tivtu 2230,8 eura.
Korišćenjem relativnih pokazatelja za Crnu Goru i zemlje regiona, kao što su odnos prosječne plate i metra kvadratnog, odnos cijene metra kvadratnog i visine rate kredita, BDP-a per capita i cijene metra kvadratnog, u Studiji je zaključeno da su cijene u Crnoj Gori značajno precijenjene. Poređenjem prosječne cijene metra kvadratnog u Podgorici i glavnim gradovima zemalja regiona ustanovljeno je da su cijene više u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, da su niže u Makedoniji i Albaniji, a da su na približno istom nivou kao i u Bosni. Analiza dostupnosti nekretnina (broj plata koji je potrebno izdvojiti za kupovinu metra kvadratnog) u glavnim gradovima, pokazuje da je dostupnija kupovina stana u Hrvatskoj i Makedoniji, kao i da je za kupovinu metra kvadratnog u Srbiji i Bosni potrebno izdvojiti više plata, te da je situacija slična u Sloveniji i Crnoj Gori.
Jedan od indikatora analize predstavljaju i očekivanja 15 najvećih Agencija za nekretnine na crnogorskom primorju. Na osnovu rezultata ankete, sve anketirane agencije su izjavile da je tražnja u prvoj polovini 2008. godine, manja u odnosu na tražnju u prvoj polovini prethodne godine. Takođe, anketa pokazuje da čak 64% ispitanika smatra da će u narednoj godini cijena metra kvadratnog na primorju opasti, dok 36% smatra da će se cijene zadržati na istom nivou. Nijedna anketirana agencija ne očekuje rast cijena.
Tržište nekretnina je nepredvidivo, a vremenske serije o kretanju ovog tržišta u Crnoj Gori ne postoje. Stoga precizne projekcije o budućim kretanjima na crnogorskom tržištu nekretnina nije moguće dati, iako se u narednom periodu može očekivati pad ili u najboljem slučaju stagnacija cijena. Realno je očekivati da će brže opadati tražnja (promet) od opadanja nivoa cijena, prije svega u kratkom roku. Na pad cijena može uticati rast ili zaustavljenje tendencije opadanja kamatnih stopa na sve kredite kao posljedica globalne finansijske krize, kriza na tržištu kapitala, pad interesovanja stranaca, precijenjena vrijednost nekretnina, postepeno pomeranje fokusa ka drugim destinacijama (npr. Albanija), kao i aktuelna globalna finansijska kriza. Kompletna studija biće ovih dana objavljena na web sajtu CBCG, na adresi cb-cg.org.
U prilogu saopšetnja je tabelarni prikaz kretanja cijena nekretnina u regionu.
Tabela br. 1 - Kretanje cijena nekretnina u regionu, Eur
|
Zemlja |
min. Cijena Eur m2 |
Maks. Cijena eur m2 |
Prosj.cijena eur m2 |
Neto zarade, eur |
Koeficijent dostupnosti nekretnina3 |
|
Srbija |
|||||
|
Beograd Centar Grada |
2.000,00 |
2.885,00 |
2.357,00 |
390 |
6,04 |
|
Beograd-Dorćol |
2.597,00 |
4.100,00 |
3.138,00 |
390 |
8,05 |
|
Hrvatska |
|||||
|
Rijeka (centar) |
1.466,20 |
3.111,00 |
1.927,00 |
714 |
2,70 |
|
Split (centar ) |
2.000,00 |
7.937,00 |
3.008,00 |
714 |
4,21 |
|
Zagreb (centar) |
2.200,00 |
4.100,00 |
2.784,2 |
714 |
3,90 |
|
Dubrovnik- Stari Grad |
3.939,40 |
6.557,38 |
5.378,65 |
714 |
7,53 |
|
Dubrovnik- okolina |
1.699,35 |
4.687,50 |
3.255,25 |
714 |
4,56 |
|
Albanija |
|||||
|
Drač (Centar) |
630,00 |
650,00 |
637,00 |
n.a |
n.a |
|
Tirana |
490,00 |
1.100,00 |
721,90 |
n.a |
n.a |
|
Bosna i Hercegovina |
|||||
|
Sarajevo (Centar) |
1.280,00 |
2.055,50 |
1778,00 |
385 |
4,62 |
|
Makedonija |
|||||
|
Skoplje |
650,00 |
1.150,00 |
886,36 |
257 |
3,45 |
|
Ohrid |
769,23 |
2.500,00 |
1.245,91 |
257 |
4,85 |
|
Slovenija |
|||||
|
Ljubljana (Centar) |
2.984,00 |
4.066,00 |
3.566,00 |
883 |
4,04 |
|
Crna Gora |
|||||
|
Podgorica (Centar) |
1200,00 |
4.000,00 |
1.738,27 |
425 |
4,09 |
|
Budva |
1.576,92 |
7.000,00 |
3.232,37 |
425 |
7,61 |
|
Herceg Novi |
982,14 |
4.200,00 |
2.614,66 |
425 |
6,15 |
|
Tivat |
1.000,00 |
3.800,00 |
2.145,6 |
425 |
5,05 |
Napomena: Koeficijent dostupnosti nekretnina 3, predstavlja odnos prosječne cijene metra kvadratnog i neto zarade i pokazuje koliko je potrebno prosječnih zarada da bi se kupio metar kvadratni stana.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Savjet usvojio Odluku o adekvatnosti kapitala banke
| Savjet Centralne banke Crne Gore na sjednici kojom je predsjedavao guverner Ljubiša Krgović, usvojio je Odluku o adekvatnosti kapitala banke i set odluka iz podzakonske regulative kojima se bliže uređuje poslovanje banaka u Crnoj Gori. | |
|
Nova Odluka o adekvatnosti kapitala banaka predstavlja najvažniji podzakonski akt koji se u velikoj mjeri zasniva na evropskim direktivama, odnosno međunarodnim standardima kojima su definisani metodologija obračuna i minimalni kapitalni zahtjevi za pokriće svih rizika kojima su banke izložene u svom poslovanju. Odredbe Odluke imaju za cilj da se kroz instrumente i metode mjerenja svih rizika utvrdi adekvatan nivo kapitala koji banka mora održavati. Time će se u značajnoj mjeri unaprijediti dosadašnji sistem vrednovanja kvaliteta banke sa aspekta njenog rizičnog profila i postići osnovni cilj, a to je zaštita interesa deponenata i povjerilaca kroz obezbjeđenje dovoljnog kapitala banke za pokriće svih eventualnih gubitaka koji mogu nastati u poslovanju. Novinu u usvojenim rješenjima predstavlja nova metodologija obračuna potrebnog kapitala za kreditni, tržišne, operativni i ostale rizike, mogućnost korišćenja tehnika za ublažavanje kreditnog rizika, mogućnost korišćenja kreditnog rejtinga dužnika dodijeljenog od strane priznate eksterne institucije ili kreditne agencije, itd. Odlukom su detaljno utvrđeni kriterijumi koje eksterne Institucije moraju ispunjavati za procjenu kreditnog rizika, da bi rejtinge koji one utvrđuju banke mogle koristiti u postupku izračunavanja rizikom ponderisane aktive. Odlukom je data i formula za izračunavanje koeficijenta solventnosti banke koja uključuje potrebni kapital za kreditne, tržišne i operativne rizike, izračunat u skladu sa odredbama ove Odluke, potrebni kapital za rizik zemlje izračunat u skladu sa posebnim propisom Centralne banke i potrebni kapital za ostale rizike, kao što su rizik reputacije, rizik usklađenosti i dr.
Dešavanja na međunarodnom finansijskom tržištu koja su rezultirala globalnom finansijskom krizom, pokazala su da međunarodni standardi nijesu dovoljna garancija da se kriza neće pojaviti i oni su opredeljujuće uticali na akcije Centralne banke Crne Gore. Stoga je bilo nužno da primijenimo neke mijere koje su i strožije od međunarodnih računovodstvenih standarda i minimalnih standarda definisanih Bazelom II. Ova strožija rješenja se prije svega, odnose na visinu keoficijenta solventnosti a time i potrebnog kapitala za pokriće rizika, strožijeg tretmana kolaterala za obezbjeđenje izloženosti, strožijeg tretmana dospijelih a neizmirenih obaveza, strožije kriterijume za upravljanje kreditnim rizikom i rizikom likvidnosti kao najznačajnijim rizicima u crnogorskom bankarskom sistemu, strožijim tretmanom izdvajanja rezervi, itd. Ova regulativa će nužno voditi povećanju nivoa kapitalizovanosti crnogorskih banaka, koji je trenutno najniži u regionu. CBCG će u narednom periodu veliku pažnju posvetiti i kvalitetno sprovedenoj superviziji, koja će preventivno dijelovati na očuvanje stabilnosti crnogorskog bankarskog sistema. |
|
|
Novom Odlukom o likvidnosti propisuju se minimalni standardi za kvantitativno upravljanje rizikom lividnosti kroz obavezu banaka za održavanjem minimalnih koeficijenata likvidnosti, na dnevnoj i dekadnoj osnovi. Usvojenim rješenjima omugućiće se bolji uvid u likvidnost banke, odnosno mogućnost banaka da ispunjavaju sve dospjele obaveze u svakom trenutku, i njihovo bolje upravljanje likvidnošću. |
|
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Međunarodni seminar u organizaiji CBCG i Banke Engleske počeo u Kolašinu
Centralna banka Crne Gore u saradnji sa Bankom Engleske organizuje veliki međunarodni seminar posvećen monetarnoj politici, predviđanju i modeliranju, koji se održava u Kolašinu.
Na seminaru će se učesnici putem predavanja i vježbi upoznati sa teorijskim gledištima, praksom i predviđanjima koja prate primjenu i uspješan razvoj monetarne politike. Seminar je mix teoretskih aspekata monetarne politike i praktičnih ekonometrijskih alata za prognoziranje, koji su centralnim bankama potrebni u sprovođenju monetarne politike.
Predavači su eksperti Centra za bankarske studije Banke Engleske, profesori Džil Hamond, dr Frančesko Zaneti i dr Haron Mumtaz. Pored učesnika iz Centralne banke Crne Gore i sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici, seminaru prisustvuju brojni predstavnici Centralnih banaka Bugarske, Rumunije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Turske.