CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Izmjene i dopune zakona o bankama
Pedeset i druga sjednica Savjeta Centralne banke, predsjedavao predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović, održana je 28. oktobra t.g. u Podgorici. Na sjednici su razmatrani rezultati rada i usvojeno niz dokumenata od značaja za Centralnu banku.
Savjet Centralne banke Crne Gore usvojio je izmjene i dopune zakona o bankama, kojima su otklonjena ranija ograničenja u poslovanju banaka. Postojeća normativana osnova dograđena je usljed potrebe za što većim stepenom usaglašenosti propisa koji regulišu bankarsko poslovanje sa međunarodnim standardima zasnovanim na osnovnim Bazelskim principima za efikasnu superviziju banaka i drugim bazelskim dokumentima koji propisuju standarde bankarskog poslovanja. Zakon obuhvata osnovne odredbe, osnivanje i poslovanje banaka, upravljenje rizicima u poslovanju, rukovođenje bankom, kontrolu banaka i mjere za ozdravljenje banke, kao i kaznene, prelazne i završne odredbe.
Shodno svojim zakonskim obavezama Savjet je usvojio prijedlog preporuka za ekonomsku politiku u narednoj 2005. godini.
Data je saglasnost na inicijativu za prijem Centralne banke u članstvo 'Kluba guvernera centralnih banaka' regiona Centralne Azije, Crnog mora i Balkanskih zemalja. Cilj ove organizacije je jačanje postojećih veza i unapređenje saradnje centralnih banaka u monetarnoj, finansijskoj i bankarskoj oblasti zarad stabilnosti i ubrzanog ekonomskog razvoja čitavog regiona.
Na jučerašnoj sjednici data je saglasnost i na Statut 'Fonda za zastitu depozita' koji je ranije počeo sa radom.
Razmotren je i usvojen izvještaj glavnog ekonomiste za januar - avgust 2004. godine. Prema izvještaju glavnog ekonomiste Dr Nikole Fabrisa stopa inflacije (mjerena indeksom cijena na malo) je u avgustu iznosila 0,1% , dok je u prvih osam mjeseci ove godine iznosila 1,7%. Shodno tome možemo konstatovati da je stopa inflacije i dalje niska, ali je usljed nekontrolisanog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, u narednim mjesecima realno očekivati nešto višu stopu inflacije (do 3%). Industrijske proizvodnja bilježi relativno visok rast, a pozitivne tendencije su prisutne i na finansijskom tržištu. Posmatrani period karakteriše značajan rast povjerenja u bankarski sektor, čiji je najbolji pokazatelj konstantan rast depozita i porast dugoročnih kredita. Naročito ohrabrujuće djeluje podatak o povećanom prilivu stranih direktnih investicija, koje su u prvih sedam mjeseci iznosile 40,8 miliona dolara, i više su za preko pet puta u odnosu na uporedni period prethodne godine. Procijenjeni prihodi od turizma za prvih sedam mjeseci su za 18% viši nego u istom periodu lani. Porast deficita tekućeg računa u odnosu na prethodnu godinu, posljedica je povećanja troškova za uvoz nafte i naftnih derivata, kao i statističkih propusta u registraciji prošlogodišnjeg deficita.
Shodno raspoloživim informacijama možemo konstatovati da posmatrani period karakterišu poboljšana makroekonomska kretanja, pozitivne tendencije razvoja bankarskog sistema i vraćanje povjerenja u banke, niska stopa inflacije, kao i porast stranog ulaganja.
Na jučerašnjoj sjednici, Savjet CBCG razmotrio je i niz drugih pitanja iz djelokruga svoga rada.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Visoki funkcioneri Centralne banke Crne Gore predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović, zamjenik generalnog direktora za poslove kontrole banakarskog sistema Goran Knezević, savjetnik predsjednika Nada Kovačević Bačić, i glavni ekonomista CBCG Nikola Fabris razgovarali su danas u Podgorici sa članovima Borda direktora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), gospodom Simonom Rejom, Ibom Katznelsonom, Bajung-IIom Kimom, Mikaelom Nimajerom, Imreom Tarafasom, Tomasom Danestadom, Lorenom Gijom, Kalinom Mitrevim i Skotom Klarkom, kao i sa direktorom kancelarije EBRD-a za Srbiju i Crnu Goru Dragicom Pilipović.
Na sastanku je razgovarano o nivou dostignutih ekonomskih reformi u prvom redu o reformi bankarskog sistema i važnim trendovima u poslovanju banaka.
Konstatovan je značajan rast povjerenja u banke, kao rezultat izmijenjene regulative koja je dodatno unaprijedila kontrolnu funkciju Centralne banke. Posebno je istaknut progres na planu smanjenja inflacije koja je za prvih osam mjeseci ove godine iznosila 1, 7%, a članovi Borda direktora EBRD-a upoznati su i sa drugim makroekonomskim pokazateljima.
Obostrano je istaknuto da je ostvarena kvalitetna saradnja na realizaciji više projekata u oblasti bankarskog sektora i infrastrukture. U tom kontekstu, razmijenjena su mišljenja o mogućnostima buduće saradnje kada su u pitanju Fond za zaštitu depozita, privatizacija ‘Podgoričke banke’, povećenje ulaganja u bankarski sistem u Crnoj Gori kao i diverzifikacija portfolija.
Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj najveći je pojedinačni investitor u Srbiji i Crnoj Gori, sa više od 585 million eura investiranih u preko 50 različitih projekata. Delegacija Borda direktora EBRD-a boravi u Srbiji i Crnoj Gori od 10.10.2004.
Dogovorena tehnicka pomoć za upravljanje rizicima
Delegacija Centralne banke Crne Gore, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda dogovorili su u Vašingtonu tehničku pomoć u unaprijeđenju upravljanja rizicima, rekao je predsjednik Savjeta CBCG Ljubiša Krgović u izjavi za TVIN.
“Naročito je značajna pomoć MMF-a u narednoj fazi reforme bankarskog sistema, odnosno unaprijeđenju supervizije. Mislim da je to izvjesno”, rekao je predsjednik Savjeta CBCG Ljubiša Krgović i dodao da je “sa predstavnicima nekih centralnih banaka dogovorena pomoć u implementaciji novog platnog sistema.”
Pritom je Centralna banka Crne Gore, “ispunila sve aranžmane koje je tražila Svjetska banka”, zaključio je predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović.
KABINET PREDSJEDNIKA SAVJETA
Godišnja skupština Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda
Predsjednik Savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović i direktor Službe za međunarodne odnose Snežana Milić, učestvuju na Godišnjoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, koja se danas završava u Vašingtonu.
Delegacija CBCG imala je niz susreta na visokom nivou sa menadžmentom međunarodnih finansijskih institucija, predstavnikom MMF-a Anom Kruger,(Anne Krueger), gospodinom Šigeo Katsuom (Shigeo Katsu) iz Svjetske banke, predstavnikom Međunarodne finansijske korporacije (IFC) Piterom Vojkeom (Piter Woicke), i direktorom Multilateralne agencije za garanciju investicija (MIGA) članicom grupacije Svjetske banke, gospođom Jukiko Omurom (Yukiko Omura). Osnovne teme razgovora bile su napredak u sprovođenju reformi i privatizacija bankarskog sektora, naročito predstojeća privatizacija “Podgoričke banke”, kao i ekspertska pomoć u daljem toku ovog procesa.
U Vašingtonu se delegacija Centralne banke susrela i sa guvernerom Centralne banke Švajcarske gospodinom Žan Pjerom Rotom ( Jean-Pierre Roth) i ministrom finansija Švajcarske gospodinom Hans Rudolfom Mercom (Hans-Rudolf Merz), a upriličeno je i niz susreta sa guvernerima drugih centralnih banaka iz regiona, kao i direktorima banaka potencijalnih investitora u bankarski sistem Crne Gore. Sa guvernerima centralnih banaka razmatrano je unapređenje postojeće i uspostavljanje novih oblika saradnje.
KABINET PREDSJEDNIKA SAVJETA
Pedeset i prva sjednica Savjeta Centralne banke, predsjedavao predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović, održana je 30 septembra t.g. u Podgorici. Na sjednici su razmatrani rezultati rada Centralne banke, prezentovan je i usvojen izvještaj glavnog ekonomiste za januar-jul 2004.godine kao i niz dokumenata od značaja za njen rad.
U izvjestaju glavnog ekonomiste dr Nikole Fabrisa kao najveći uspjeh ove godine istaknuta je niska stopa inflacije, koja je (mjerena indeksom cijena na malo) u prvih sedam mjeseci iznosila 1,6%, s tim sto se u junu i julu opšti nivo cijena na malo stabilizovao pa je stopa inflacije bila nulta. Dugoročni cilj ekonomske politike je ostvaren budući da je stopa inflacije u poslednjih 12 mjeseci iznosila 2,1% , sto je čak ispod nivoa u zemljama Evropske monetarne unije.
Industrijska proizvodnja u Republici bilježi visoke stope rasta i očekujemo da se taj trend nastavi. Broj turista u prvih sedam mjeseci nije značajnije promijenjen, ali je povećan broj stranih turista što će uticati na povećanje ukupnih prihoda od turizma i na poboljšanje platnobilansne situacije.
Porast deficita tekućeg računa, u odnosu na prethodnu godinu, je posljedica porasta cijena nafte na svjetskom tržištu, kao i statističkih propusta koji su prošlogodišnji deficit prikazali nižim nego što je stvarno bio. Prema projekcijama platnog bilansa treba očekivati na kraju godine sličan nivo deficita tekućeg računa, kao i prethodne godine.
Naročito ohrabrujuće djeluje podatak o povećanom prilivu stranih investicija, koji je za pomenuti period iznosio 37, 5 miliona USD, dok je u istom periodu prošle godine iznosio 8 miliona USD.
Posmatrani period karakteriše i značajan rast povjerenja u bankarski sektor, čiji je najbolji pokazatelj konstantan rast oročenih depozita. Likvidnost banaka je na zadovoljavajućem nivou, dok su kamatne stope iako u blagom padu u odnosu na kraj prethodne godine, ostale na visokom novou.
Shodno raspoloživim informacijama možemo konstatovati da prvih sedam mjeseci tekuće godine karakterišu poboljšana makroekonomska kretanja, pozitivne tendencije razvoja bankarskog sistema i vraćanje povjerenja u banke, niska stopa inflacije, kao i porast stranog ulaganja.