Postupajući u skladu sa pravnim mišljenjem Vrhovnog suda, a u cilju otklanjanja dilema koje je sud imao u postupanju sa rješenjem o odbijanju izdavanja dozvole za rad afilijacije Vojvođanske banke, Savjet Centralne banke je na sjednici koja je odražana danas (predsjedavao Ljubiša Krgović, predsjednik Savjeta) u ponovljenom postupku donio odluku o odbijanju izdavanja dozvole za rad ove afilijacije.
Misija MMF-a, koju predvodi Emmanuel Zervoudakis, u okviru treće redovne revizije produženog aranžmana sa Fondom, tokom posjete Podgorici boravila je i u Centralnoj banci Crne Gore i imala niz susreta sa Predsjednikom Savjeta Centralne banke Crne Gore, Ljubišom Krgovićem i njegovim saradnicima.
Misija je upoznata sa najnovijim makroekonomskim i monetarnim kretanjima, gdje posebnu pažnju zaslužuje podatak da je krajem septembra dostignut najveći nivo depozita u bankarskom sektoru od uvođenja DEM, u visini od 224 miliona eura, uz značajno poboljšanje ročne strukture depozita.
Na polju reforme bankarskog i finansijskog sistema Misiji su prezentirani napori i rezultati koji se čine i ostvaruju u segmentima:
- međunarodne verifikacije usklađenosti bankarske supervizije sa Bazelskim standardima;
- kreditne aktivnosti banaka, privatizacije u bankarskom sektoru i prenošenja platnog prometa u banke i rastuće konkurencije u bankarskom sektoru;
- implementiranja šeme zaštite depozita na bazi donijetog Zakona;
- regulisanja tržišta osiguranja, kao potencijalnog dugoročnog izvora za finansiranje razvoja i nedovoljno regulisanog sektora;
- daljih planova unapređenja finansijskog sistema
SAOPŠTENJE POVODOM PRESUDE VRHOVNOG SUDA RCG KOJA SE ODNOSI VOJVOĐANSKU BANKU
Povodom informacije objavljene proteklih dana u pojedinim medijima vezano za Presudu Vrhovnog suda RCG, kojim je poništeno Rješenje Centralne banke Crne Gore o odbijanju izdavanja dozvole za rad afilijacije Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, a radi objektivnog informisanja javnosti, Centralna banka Crne Gore izdaje sljedeće saopštenje:
Ne ulazeći u razloge izdavanja navedene presude Vrhovnog suda RCG strankama u razmaku od nekoliko dana, ne možemo a da ne istaknemo da je Centralnoj banci Crne Gore dostavljanje presude izvršeno, preko sudskog dostavljača, tek 20.oktobra, a Vojvođanskoj banci a.d. Novi Sad, znatno ranije, što je očigledno iz objavljenih informacija.
Centralna banka Crne Gore ističe da u presudi Vrhovnog suda RCG nijesu navedeni razlozi poništenja osporenog akta Centralne banke Crne Gore, kako je objavljeno u pojedinim medijima, već da » po mišljenju suda, ako je u ovom slučaju sporan samo inicijalni kapital, treba prije svega razjasniti kakav status treba dati afilijaciji-Vojvođanske banke, AD Novi Sad, u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona o bankama i Zakona o Centralnoj banci, jer od pravilnog odgovora, zavisi da li je tužilac obavezan da za afilijaciju kao novu banku uplati iznos inicijalnog kapitala predviđen čl.7.Zakona o bankama (»Sl.list RCG«, br.32/02), ili je dužan povećati rizični kapital afilijacije (ako je filijala imala dozvolu za rad od Centralne banke)«.
Kako je presuda u upravnom sporu obavezna, Centralna banka Crne Gore će, uvažavajući stavove Vrhovnog suda RCG, u ponovnom postupku »postupiti po primjedbama iz ove presude (čl.61.ZUS-a), i donijeti novo na zakonu utemeljeno rješenje«.
Međutim, izražena dilema u pravnom mišljenju da li se inicijalni kapital potreban za osnivanje afilijacije obezbjeđuje uplatom propisanog iznosa inicijalnog kapitala ili povećanjem rizičnog kapitala afilijacije, izaziva čuđenje i zabrinutost, jer je, u konkretnom slučaju, riječ o osnivanju afilijacije i, samim tim, obaveznoj uplati inicijalnog (osnivačkog) kapitala, što je jasno zakonom regilisano, a u osporenom aktu Centralne banke Crne Gore i decidno navedeno.
Čuđenje je tim veće , ako se zna da Vojvođanska banka a.d. Novi Sad, Filijala Podgorica nije imala status pravnog lica, niti dozvolu za rad od Centralne banke Crne Gore. Kako filijala nije banka, samim tim ona ne može iskazivati rizični kapital, iz čega nedvosmisleno proizilazi neodrživost potrebe razjašnjenja statusa afilijacije, odnosno osnivanja afilijacije povećanjem rizičnog kapitala..
Podgorica, 16. 10. 2003. godine
PREDSJEDNIK SAVJETA CBCG, LJUBIŠA KRGOVIĆ PREZENTIRAO NA BLEDU REZULTATE REFORMI U CRNOJ GORI
Po pozivu američke Ex-Im banke danas je na Regionalnoj finansijskoj konferenciji za Jugoistočnu i Centralnu Evropu, koja se održava na Bledu, predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore, gospodin Ljubiša Krgović, prezentirao dostignuća u makroekonomskoj stabilizaciji u Crnoj Gori, ostvareni nivo reformi kao i buduće korake u sveukupnim reformama. Poseban dio je bio posvećen dosadašnjim reformama i narednim koracima u reformi finansijskog sistema, monetarnoj i fiskalnoj sferi.
Pored Predsjednika Savjeta CBCG na skupu su učestvovali i guverner Narodne banke Srbije, guverner Narodne banke Albanije i drugi visoki funkcineri centralnih banaka i ministarstava finansija jugoistočne i centralne Evrope, kao i visoki zvaničnici američke administracije i Ex-Im banke kao domaćini. Ostvaren je i niz kontakata vezanih za mogućnosti ulaganja u Crnu Goru.
Podgorica, 14. 10. 2003. godine
Danas su u Ljubljani, u ime Banke Slovenije i Centralne banke Crne Gore, guverner Banke Slovenije g. Mitja Gaspari i predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore, g. Ljubiša Krgović, potpisali Sporazum o saradnji u oblasti supervizije banaka. Sporazum je baziran na bazelskim principima supervizije. Njime se uređuje, pored ostalog, razmjena informacija, saradnja u on-site kontroli i licenciranju banaka.
Potpisivanjem ovog Sporazuma stvoreni su uslovi za dalje jačanje saradnje u oblasti bankarstva između Crne Gore i Slovenije.
Podgorica, 10. 10. 2003. godine
Trideset i deveta sjednica Savjeta Centralne banke, predsjedavao Ljubiša Krgović, predsjednik Savjeta, održana je danas u Podgorici. Razmotreno je više pitanja iz nadležnosti Centralne banke, među kojima posebno mjesto zauzima nacrt Zakona o osiguranju.
Nacrtom Zakona, koji je danas usvojen, materija osiguranja reguliše se na nov način, uz uvažavanje postojećeg stanja u Republici, poštovanje međunarodnih standarda i komparativnih iskustava.
Ovim Zakonom uređuju se uslovi i način obavljanja djelatnosti dobrovoljnog i obaveznog osiguranja, nadzor nad obavljanjem djelatnosti osiguranja, osnivanje, poslovanje i prestanak rada društava za osiguranje i lica koja se bave poslovima neposredno povezanim sa poslovima osiguranja.
Nacrt Zakona o osiguranju dobio je najviše ocjene domaćih i stranih konsultanata. Pripada grupi propisa koji dopunjavaju regulativu finansijskog sistema u Crnoj Gori; on doprinosi razvoju i jačanju institucija koje se bave osiguranjem i otklanja pravnu nesavršenost čiji su rezultat razne neregularnosti na tržištu.
Zakon bi trebalo da doprinese stvaranju stabilnog i sa međunarodnim standardima usklađenog regulatornog okvira i razvoju ovog značajnog segmenta finansijskog tržišta, koji kreira potencijal za dugoročne izvore finansiranja privrednog razvoja.