Na 27. sjednici Savjeta Centralne banke Crne Gore, predsjedavao Ljubiša Krgović, predsjednik Savjeta donijeta je odluka o oduzimanju dozvole za rad Ekos banci, a.d. Podgorica. Takođe, u skladu sa skorašnjim izmjenama i dopunama Zakona o bankama Savjet je usvojio inoviranu Odluku o privremenoj upravi. Pored toga, Savjet je razmatrao i niz drugih pitanja iz domena svoje nadležnosti.
Na osnovu uočenih nepravilnosti u poslovanju tokom postupka za izdavanje odobrenja za dalji rad, na osnovu sporazuma potpisanog sa Centralnom bankom i Odluke o mjerama prema nesolidnim bankama, poslovanje Ekos banke je bilo predmet kontinuiranog praćenja od strane kontrole Centralne banke Crne Gore. Tokom svih kontrola koje su obavljene u Ekos banci, konstatovane su nepravilnosti u poslovanju i kontinuirano kršenje propisa. Posljednjom sveobuhvatnom kontrolom poslovanja Ekos banke utvrđeno je značajno kršenje propisa i stupanje u nedozvoljene pravne poslove, koji impliciraju nesolidno i nesigurno poslovanje trajnijeg karaktera, čime su, prema ocjeni Savjeta Centralne banke Crne Gore, ispunjeni uslovi iz člana 20. stav 1. pod 2) i stava 2. pod 1) Zakona o bankama za oduzimanje dozvole za rad ove banke.
Dalja posljedica primjene ove mjere je likvidacija banke, jer su u tom slučaju ispunjeni uslovi iz člana 52. Zakona o stečaju i likvidaciji banaka.
Savjet je ocijenio da primjena nekih drugih mjera nema značaja niti bi druge mjere prema banci mogle biti donesene s obzirom na prirodu propusta. Naime, pravni poslovi sklopljeni suprotno zakonu i njihove posljedice ne mogu se otkloniti eventualnom primjenom mjera iz čl. 73. i 74. Zakona o bankama, koje imaju za cilj ozdravljenje banke, što u konkretnom slučaju nije moguće.
Tokom svog poslovanja banka je bila pod stalnom kontrolom od strane Centralne banke Crne Gore i u tom pravcu su u banci od kraja 2001. i tokom 2002. godine izvršene dvije sveobuhvatne kontrole poslovanja i dvije tzv. '' ciljne '' kontrole. U svim obavljenim kontrolama kod banke su utvrdjena kršenja propisa i u cilju eliminisanja uočenih propusta Centralna banka je upozoravala na neophodnost prilagodjavanja poslovanja zahtjevima iz Zakona o bankama i podzakonskim propisima Centralne banke. Utvrdjeni propusti su bili takve prirode da je banka mogla izvršiti korigovanje svoje poslovne politike i u tom pravcu je sa bankom dana 10.01.2002. godine bio potpisan i Sporazum o otklanjanju nepravilnosti u poslovanju.
Medjutim, i nakon toga banka je nastavila sa poslovanjem koje nije u skladu sa standardima bankarskog poslovanja i sa zdravom bankarskom praksom, da bi sveobuhvatnom kontrolom poslovanja banke obavljenom tokom novembra 2002. godine bilo utvrdjeno da je banka postupala suprotno zakonskim odredbama koje za posljedicu mogu imati samo oduzimanje dozvole za rad, bez mogućnosti primjene drugih mjera koje za cilj imaju ozdravljenje banke.
Nesporno je utvrdjeno da je banka u svojoj Filijali u Beogradu tokom 2001. godine izvršila otkup devizne štednje u iznosu od 1,2 mil. EUR – a suprotno zakonu, jer nije sklopila ugovor o otkupu štednje sa vlasnikom preko ovlašćene banke već u direktnom odnosu sa punomoćnicima vlasnika kojima je i izvršila isplatu. Banka nije prezentirala ni obveznice koje je morala steći po ovom osnovu i kojima bi stekla potraživanja od Republike Srbije. Takodje, banka je tokom 2001. i 2002. godine, opet u Filijali u Beogradu, vršila isplate šteta po osnovu auto – osiguranja licima koja su bili klijenti Ekos osiguranja, koje je, inače, pravno lice povezano sa bankom (akcionar). Štete su isplaćivane iz potencijala banke, suprotno Ugovoru o poslovnoj saradnji sa Ekos osiguranjem i na osnovu zahtjeva osiguranja koje nije pratila potrebna dokumantacija o osnovanosti isplate šteta. Na traženje organa kontrole Centralne banke, banka nije stavila na uvid traženu dokumentaciju. Na dan 31.10.2002. godine banka je imala potraživanja od Ekos osiguranja u iznosu od 1,2 mil. EUR – a. Po sopstvenom izjašnjenju banke, isplata je vršena za štete koje su nastale u periodu 1996 – 1998. godine.
Dalja kontrola je utvrdila da banka ove poslove nije prikazala u svom bilansu od 31.10.2001. godine, koji je služio kao osnov za utvrdjivanje ispunjenja uslova za izdavanje odobrenja za dalji rad, pa je tom prilikom Centralna banka imala netačne podatke jer nije obuhvaćen izuzetno značajan dio bančine aktive, pri tom ostvaren na poslovima koji su obavljeni suprotno zakonskim propisima. Kasnije davanje dozvole za rad banci bilo je uslovljeno samo usaglašavanjem organizacije i akata, dok se ispunjenje ostalih uslova podrazumijevalo izdavanjem odobrenja za dalji rad.
U banci je pored navedenih nezakonitih radnji utvrdjeno i kršenje niza drugih zakonskih propisa kao što su vodjenje knjigovodstvenih evidencija i sastavljanje finansijskih izvještaja suprotno medjunarodnim računovodstvenim standardima i drugim propisima, klasifikacija stavki aktive i izdvajanje adekvatnog nivoa rezervacija za gubitke po stavkama aktive suprotno propisima, kršenje Sporazuma sa Centralnom bankom produžavanjem kredita zajmoprimcima bez prethodno naplaćene kamate, uslovljavanje odobravanja kredita njihovim prethodnim osiguranjem kod Ekos osiguranja i Montenegro osiguranja, koji su lica povezana sa bankom, neobezbjedjivanje razmatranja izvještaja internog revizora od strane Nadzornog odbora banke, nepružanje na uvid dokumentacije kontrolorima Centralne banke itd.
Posljedica ovih propusta je to da banka na 31.10.2002. godine ima nivo rizičnog kapitala od 1.349 hilj. EUR – a, što je suprotno Zakonu o bankama, jer banka ne održava zahtijevani nivo kapitala, a ista je rezultat kršenja zakonskih propisa koji su po svojoj prirodi takvi da se ne mogu otkloniti primjenom drugih mjera.
Sektor za kontrolu banaka Centralne banke Crne Gore održao je niz sastanaka sa menadžmentom i akcionarima banke, koji nijesu urodili plodom u smislu otklanjanja uočenih propusta i prestanka kršenja zakona i podzakonskih akata.
Sve navedeno uslovilo je da Centralna banka u skladu sa svojom odgovornošću za održavanje zdravog bankarskog sistema i zaštite deponenata i povjerilaca banke, donese Rješenje o oduzimanju dozvole za rad i otvaranju postupka likvidacije nad Ekos bankom AD – Podgorica.
Podgorica, 25. 3. 2003. godine
SMANJENA OBAVEZNA REZERVA NA 23%
Na 26. redovnoj sjednici Savjeta Centralne banke Crne Gore, kojom je predsjedavao Ljubiša Krgović, donijeta je odluka o smanjenju stope obavezne rezerve na 23%. Takođe je redefinisan koncept obračuna i izvještavanja o stopi obavezne rezerve jer su kontrole pokazale da pojedine banke izbjegavaju izdvajanje obavezne rezerve i prema njima su preduzete odgovarajuće mjere.
U cilju stimulacije štednje i bolje ročne strukture depozita banaka iz osnovice su izuzeti depoziti oročeni preko mjesec dana.
Pored toga, na 25% je povećan iznos obavezne rezerve koji banke mogu držati u državnim zapisima. Na ovaj način bi se smanjilo direktno kreditiranje Budžeta od strane bankarskog sektora, stvorio veći prostor za kreditiranje privrede i povećalo korišćenje izdvojene obavezne rezerve koje je, izuzev kupovine državnih zapisa, bilo minorno u proteklih godinu dana.
Povodom stečaja Jugobanke Savjet je zaključio da je neophodno, putem tenderske procedure, ubrzati stečajni postupak kako se daljim nepotrebnim odugovlačenjem ovog procesa ne bi pravili dodatni troškovi i umanjivala stečajna masa.
Savjet je usvojio Godišnji izvještaj Glavnog ekonomiste u kome su analizirana ekonomska i monetarna kretanja u Crnoj Gori i konstatovana stabilizacija ekonomije, smanjenje deficita platnog bilansa i oživljavanje privrednih aktivnosti, a naročito u sektoru usluga.
Savjet je donio određene zaključke vezano za dalje postupanje prema off-shore bankama i finansijskim kompanijama na osnovu liste dostavljene od strane Ministarstva finansija koje im je, shodno izmjeni zakonskih propisa, oduzelo dozvole za rad.
Savjet je razmotrio i niz drugih pitanja iz domena svoje nadležnosti.
Podgorica, 14. 3. 2003. godine
O STAROJ ŠTEDNJI MONTENEGROBANKE AD PODGORICA I JUGOBANKE AD PODGORICA U STEČAJU
Na osnovu Ugovora Centralne banke sa Ministarstvom finansija RCG Služba za platni promet CBCG vrši isplatu stare devizne štednje “Montenegrobanke” AD Podgorica i “Jugobanke” AD Podgorica u stečaju po dva osnova:
- koji imaju do 511 eura – isplaćuje se čitav iznos sredstava sa kojim raspolažu;
- koji imaju od 512 do 5.112 eura – isplaćuje se 512 eura.
2. Po Odluci Vlade RCG iz oktobra 2002. godine - nakon privatizacije “Jugopetrola”
- štedišama čiji su depoziti iznad 5.113 eura, isplaćuje se po 500 eura – nema starosnog limita
- štedišama čiji je depozit do 5.112 eura, imaju najmanje 65 godina, a nijesu iskoristili ovu mogućnost – po 300 eura.
Sredstva se mogu podići u Filijali Platnog prometa Centralne banke u Podgorici od 14.00 do 20.00 h, svakog radnog dana, uključuijući subotu. Dokumenta koja štediše treba da pokažu službeniku na šalteru su štedna knjižica “Montenegrobanke” AD Podgorica ili “Jugobanke” AD Podgorica u stečaju I lična karta.
Isplata stare devizne štednje po Programu Vlade RCG iz 1998. godine, koja se nalazi u drugim bankama odvija se posredstvom tih banaka.
Isplata stare devizne štednje koja nije regulisana Programom Vlade iz 1998. godine ili Odlukom iz oktobra 2002. godine, za banke čije je sjedište na teritoriji Crne Gore, biće definitivno regulisana Zakonom o staroj deviznoj štednji, koji je u fazi nacrta.