• 27.6.2008. godine

• 25.6.2008. godine

• 6.6.2008. godine

• 4.6.2008. godine

• 2.6.2008. godine

CENTRALNA BANKA CRNE GORE

Podgorica, 27.6.2008. godine

Centralna banka  apeluje na Komisiju za HOV da povuče sporni oglas i objavi realna kretanja akcija pojedinih firmi

   Reklama Komisije prema kojoj, ako ste 2002. godine uložili 1 euro na tržištu kapitala, danas imate oko 400 eura, a da, ako ste 2002. godine oročili 1 euro danas imate 2 eura, podstiče nerealna očekivanja na tržištu zbog čega se u velikom broju zemalja odgovara. Svojim spornim oglasom Komisija ne samo da narušava fer-play tržišnu utakmicu, već grubo krši 3 člana Zakona o HOV (8, 18, 38). Zakon kao nadležnost Komisije, definiše preduzimanje mjera i obezbjeđivanje funkcionisanja tržišta na pošten način, i uz transparentno informisanje. Nije transparentno informisanje javnosti kada na grafiku o tržišnoj kapitalizaciji berzi objavljenom u junu ove godine, pokažete samo tržišnu kapitalizaciju do kraja prošle godine, a sakrijete ovu godinu kada je došlo do velikog pada. To se zove dovođenje javnosti u zabludu. Zakon zabranjuje članovima Komisije da daju mišljenje o povoljnosti i nepovoljnosti kupovine ili prodaje hartija od vrijednosti. Sporna reklama upravo sugeriše da se treba ulagati na tržište kapitala, jer su tu najveće povoljnosti za potencijalne ulagače, a ne u bankarski sistem. Komisija za HOV umjesto da sprječava širenje lažnih informacija učestvuje u njihovom kreiranju, iako Zakon zabranjuje ovlašćenim učesnicima na tržištu hartija od vrijednosti davanje pogrešnih informacija investitorima o cijeni hartija, kao i širenje lažnih informacija. Poruka Komisije građanima, da ukoliko su uložili 1 euro danas imaju 400 eura nije tačna, jer indeksi nijesu porasli 400 puta, već mnogo manje. Udaljenost od realnosti teško da može da bude veća, jer ako ste u julu prošle godine na berzi uložili 1 euro danas dobijate 40 centi. Ali zato ako ste umjesto toga, uložili u banku 5.000 eura, danas imate i ulog i kamatu. Odvojiti istinu od propagande nije uvijek lako, ali je obavezno barem kada se govori o brojkama.

   Centralna banka koja je dobila ustavnu odgovornost za finansijsku stabilnost čiji je sastavni dio i stabilnost na tržištu kapitala, ne može dozvoliti da ovakve reklame obmanjuju građane. Najveće žrtve ovakvih oglasa su pogotovo mali akcionari  jer su  pogrešno informisani i nisu svjesni svih rizika.  Da biste pospješili razvoj tržišta kapitala minimum koji morate da ispunite je poboljšanje klime poslovanja i transparentnosti rada, kao i dostupnost finansijskih izvještaja i zabrana insajderske trgovne. Obaveza nacionalnog regulatora je da reguliše tržište i da omogući adekvatnu zastitu svih učesnika u trgovanju, a ne da reklamira i podstiče nerealna očekivanja i poziva na nepovjerenje u bankarski sistem.

     Finansijsko tržište mora postati tržište svih nas. Transparentnost u poslovanju nas vodi ka boljem ekonomskom napretku, ali samo pod uslovom ako smo podjednako iskreni kada govorimo o svojim neuspjesima, kao i o svojim uspjesima. A to je minimum koji se očekuje od nacionalnog regulatora.

   Na kraju, recimo još i to, da ako je CBCG ikada objavila netačnu informaciju vezanu za ukupnu kapitalizaciju berze, kako to tvrdi Komisija, to bilo moguće jedino ako je informacija bazirana na podacima same KHOV, a netačni i neažurirani podaci kada je Komisija u pitanju, izgleda da nažalost, nisu rijetkost.  

 Analiza 11 HOV najkvalitetnijih kompanija pokazuje da ukoliko ste na početku 2002, godine (ili prvi put kada se pojavila akcija ukoliko nije bila predmet trgovine početkom 2002, godine) uložili 1 euro nijedna hartija nije nosila 400 eura, kao što je istaknuto u oglasu Komisije. Ukoliko je u hipotetičkom scenariju, pojedinac uložio u 21 najlikvidniju HOV ukupno 100 eura u ravnomjernom iznosu na sve analizirane akcije, tada je njegova dobit iznosila 1680 eura, to jest na 1 uloženi euro ostvario je prinos od 16,8 eura, što je 23 puta manje od iznosa koji je iznijela Komisija u svom oglasu. Međutim, ukoliko je na iste akcije uložio 1 euro sredinom aprila prethodne godine kada je i najveći broj, naročito fizičkih lica, ušao na tržište on danas ima 0,396 eura, to jest izgubio je više od 60% svog uloga. Ako se rast uloga od 400 puta kako stoji u propagandnom materijalu Komisije objašnjava rastom tržišne kapitalizacije,  koja nije validan reper, onda je neki investitor X  mogao 2002. godine da kupi čitavu crnogorsku privredu za 10 miliona eura, što je apsurdno. Centralna banka stoga apeluje na Komisiju da povuče sporni oglas i objavi realna kretanja akcija pojedinih firmi.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE

Podgorica, 25.6.2008. godine

Uređen način osnivanja kreditno garantnih fondova

Savjet Centralne banke na sjednici kojom je predsjedavao guverner Ljubiša Krgović, usvojio je Odluku o uslovima za obavljanje kreditno-garantnih poslova i razmotrio pozitivne efekte mjera za ograničenje kreditne ekspanzije, kao i efekte primjene nove Odluke o obaveznoj rezervi banaka kod Centralne banke.

Prema Odluci o uslovima za obavljanje kreditno-garantnih poslova, kreditno garantni fond se osniva kao akcionarsko društvo. Minimalni novčani iznos osnivačkog kapitala kreditno-garantnog fonda iznosi 1.000.000 eura. Donirani kapital se ne tretira kao osnivački kapital kreditno-garantnog fonda. Kreditne garancije, koje će izdavati ovi fondovi treba da pruže podršku malom i srednjem biznisu pri pokušaju da obezbijede pristup finansiranju. Naime, jedna od najvećih prepreka sa kojima se susrijeću mala i srednja preduzeća i preduzetnici jeste dostupnost kapitalu za finansiranje početnih ili postojecih aktivnosti.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE

Podgorica, 06.06.2008.

Luksic i Krgovic na sastanku Konstituence

 

Ministar finansija dr Igor Luksic i guverner Centralne banke Crne Gore Ljubisa Krgovic susreli su se danas sa izvrsnim direktorom MMF-a Dominikom Strausom Kanom, u okviru sastanka holandske Konstituence koji se odrzava u Amsterdamu.

Luksic i Krgovic sa Kanom su razgovarali o aktuelnoj ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori i posljedicama negativnih globalnih kretanja na domacu ekonomiju, prije svega o rastucim kamatnim stopama, kao i o rastucim cijenama nafte i poljoprivrednih proizvoda. Tokom sastanka razgovarano je i o pitanjima koja se ticu odnosa Crne Gore i EU.

Guverner Krgovic tokom poslijepodneva susreo se i sa guvernerom Centralne banke Holandije, Nutom Velinkom. Tokom razgovora razmotreni su modaliteti saradnje i tehnicke pomoci NBH i CBCG, koja bi se sastojala u razmjeni iskustava u oblasti bankarske supervizije, upravljanja gotovinom i platnih sistema.

Tokom sjutrasnjeg sastanka Konstituence planirano je i niz bilateralnih susreta crnogorske delegacije.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE

Ministarstvo finansija Crne Gore

Podgorica, 04.06.2008.

NAJAVA: Crnogorska delegacija na sastanku Konstituence

  Crnogorska delegacija koju predvode ministar finansija dr Igor Lukšić i guverner Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović, sa saradnicima, otputovala je u Amsterdam gdje će od 6. do 8 juna 2008 godine biti održani sastanci Konstituence Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

   Tokom sastanaka Konstituence crnogorska delegacija susrešće se sa potpredsjednikom Vlade i ministrom finansija Voterom Bosom kao i guvernerom Centralne banke Holandije Nutom Velinkom. Specijalni gost na sastanku Konstituence biće  izvršni direktor MMF-a Dominik Štraus Kan, sa kojim će se crnogorska delegacija takođe susresti, a imaće i niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima zemalja članica Konstituence.

   Crna Gora (član Svjetske banke i MMF-a od 18.januara 2007.godine).  članica je holandske Konstituence koja u MMF-u zastupa naše interese i u čijem se sastavu nalazi još 12 zemalja: Holandija, Jermenija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Izrael, Makedonija, Bugarska, Kipar, Gruzija, Moldavija, Rumunija i Ukrajina. Ministar finansija dr Igor Lukšić je guverner Crne Gore u članicama grupacije Svjetske banke, a Predsjednik savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović  guverner u Međunarodnom monetarnom fondu.

   Na ovogodišnjim sastancima Konstituence biće riječi o svjetskoj ekonomiji i prioritetima MMF-a, strategiji Svjetske banke u zemljama sa srednjim (prosječnim) nivoom prihoda, kao i o posledicama globalnog kreditnog rasta.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE

Podgorica, 2.6.2008. godine

Finansiranje postojećeg deficita tekućeg računa platnog bilansa bez ugrožavanja ekonomskog rasta

    Imajući u vidu izuzetno visok deficit tekućeg računa platnog bilansa Centralna banka Crne Gore je uradila analizu održivosti deficita tekućeg računa. Prema studiji Centralne banke, osnovni razlozi koji su doveli do rasta deficita tekućeg računa platnog bilansa u prethodnoj godini su niska konkurentnost domaćih proizvođača, visok uvoz električne energije, rast cijena nafte na svjetskim berzama, veliki priliv SDI, prekomjerna potrošnja, visoka stopa rasta odobrenih kredita i dr. Ka­rak­te­ri­sti­ke  plat­no­bi­lan­snih od­no­sa Crne Gore su stal­no pro­du­b­lji­va­nje ne­rav­no­te­že, do­mi­na­ci­ja si­ro­vi­na u iz­vo­zu, iz­u­zet­no ma­la di­ve­r­zi­fi­ko­va­nost iz­vo­za, iz­u­zet­no vi­so­ka ge­o­graf­ska kon­cen­tra­ci­ja iz­vo­za, brz rast uvo­za, uz za­ne­mar­ljiv rast iz­vo­za.

    Analiza kretanja najvažnijih stavki platnog bilansa Crne Gore poslednjih nekoliko godina je pokazala da se visoki i dugotrajni deficiti tekućeg računa ne mogu beskonačno eksterno finansirati, ali isto tako i da ne postoje jedinstveni kriterijumi za ocjenu održivosti deficita tekućeg računa u praksi. Imajući u vidu visok priliv stranih direktnih investicija i veliki investicioni ciklus, nije realno očekivati da se u narednih nekoliko godina značajnije smanji deficit tekućeg računa. Uko­li­ko se u du­žem vre­men­skom pe­ri­o­du za­dr­ži de­fi­cit te­ku­ćeg ra­ču­na, ka­da pre­sah­ne pri­liv stranih investicija i ka­da do­đu na ot­pla­tu kre­di­ti ko­ji su sa­da uzi­ma­ni, ta­da mo­že do­ći i do re­ce­si­o­nih efe­kata.  

     U uslovima eurizacije, deficit tekućeg računa platnog bilansa nosi manje rizike, nego u slučajevima zemalja koje imaju svoju valutu, ali i opcije za njegovo elimisanje su sužene. Stoga je pravo vrijeme da se preduzmu mjere koje će dovesti do postepene korekcije deficita tekućeg računa platnog bilansa, jer je u kratkom roku moguće obezbijediti finansiranje postojećeg deficita bez ugrožavanja ekonomskog rasta.

Kompletan tekst studije možete preuzeti sa web stranice CBCG na adresi: cb-cg.org.