CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Krgović u posjeti CBBiH
Dogovorena saradnja u oblasti bankarske supervizije
Predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Centralnoj banci BiH, danas je u Sarajevu razgovarao sa guvernerom te banke Kemalom Kozarićem. Tokom razgovora dogovorena je saradnja u oblasti bankarske supervizije i u izradi zakonske regulative s obzirom da se CBCG nalazi pred izradom novog zakona o centralnoj banci. Krgović i Kozarić koji je nedavno boravio u Crnoj Gori, razmotrili su zavidne rezultate koje su dvije centralne banke tokom pet, odnosno devet godina svog rada ostvarile i analizirali pozitivne i negativne makroekonomske pokazatelje Crne Gore i BiH.
Dvije centralne banke spremne su da dalje razvijaju saradnju i razmjenjuju iskustva u oblasti monetarne politike, utvrde zajednička pitanja i ocijene šta je potrebno uraditi kako bi zajedno postigli standarde Evropske unije. Krgović i Kozarić su naglasili potrebu da na putu evropskih integracija, dvije zemlje, ne samo njihove centralne banke zajedno djeluju, imajući u vidu činjenicu da je riječ o malim zemljama i malom regionu.
Centralna banka Crne Gore
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
MEDJUNARODNI MONETARNI FOND
Crna Gora
Završno saopštenje Misije
22. jun 2006. godine
1. Nezavisnost za Crnu Goru označava novi početak. U tom kontekstu, naš cilj je da ponudimo predloge o tome kako najbolje iskoristiti u makroekonomskoj sferi ovu jedinstvenu priliku.
2. Mnogo toga se dobro odvija. Inflacija je niska, javni dug ima tendenciju pada, naplata PDV-a doprinosi dobrom ostvarenju prihoda, direktne strane investicije su u porastu uz nove koje se očekuju, banke su privatizovane, kreditna aktivnost je u ekspanziji, pristup tržištima EU se ostvaruje uz olakšice, a izgledi za postizanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i za članstvo u STO i Partnerstvu za mir su dobri.
3. Vaše ambicije su prikladne. Nastojite da ostvarite stalno povećanje privrednog rasta, zaposlenosti i realnih dohodaka, i kao nezavisnih ciljeva i kao osnove za ulazak u EU jednog dana.
4. Ovi ciljevi su dostižni. Za njihovo ostvarivanje će biti potrebno, kao prvo, djelovanje kako bi se obezbijedilo održavanje redovnih uslova za privrednu djelatnost u kontekstu nezavisnosti, a kao drugo, veći naglasak na srednjoročnim nego na kratkoročnim ciljevima u formulisanju makroekonomskih politika, naročito u pogledu fleksibilnosti, održivosti i ponude. O svakom od ovih pitanja ćemo govoriti ponaosob.
5. Vaša državnost treba da se u potpunosti odražava u pravnim rješenjima kojima se uredjuju vaši medjunarodni ekonomski odnosi. Potrebno je da sporazume koji su ranije postignuti izmedju Srbije i Crne Gore i medjunarodne zajednice o pitanjima kao što su slobodna trgovina u regionu, veterinarski standardi, dvostruko oporezivanje, itd. sada sami postignete kako bi bili obezbijedjeni kontinuirani redovni uslovi privredjivanja.
6. Pored toga, pravna regulativa u vezi sa ekonomskim odnosima sa Srbijom treba da bude razjašnjena. Ključna pitanja su pitanja boravka državljana jedne države u drugoj i ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite i dozvole za rad. Sporazumom o zoni slobodne trgovine bio bi osiguran nesmetan nastavak ranijih trgovniskih aranžmana.
7. Isto tako, preporučuje se i potpuni obračun bivših neto fiskalnih transfera Državnoj zajednici. To bi trebalo da budžetske transfere prema Zajednici umanji za troškove koje ćete sada snositi kao funkcije Zajednice koje su prenijete u budžet Crne Gore. Ovo će doprinijeti realizaciji budžeta za 2006 godinu i izradi budžeta za 2007 godinu.
8. Euro i otvoreni kapitalni bilans postavljaju kontekst u okviru koga će se oblikovati ekonomska politika. Vaše opredjeljenje za euro kao zakonsko sredstvo plaćanja je mehanizam zaštite od poremećaja deviznog kursa; ali time se takodje isključuje mogućnost prilagodjavanja deviznog kursa usled ekonomskih šokova. Ovo postavlja veće zahtjeve u pogledu fleksibilnosti privrede u svim drugim aspektima – u koje spadaju strukture u oblasti rada, sektora preduzeća, fiskalnom i finansijskom sektoru – koji su potpomognuti diversifikacijom privredne djelatnosti kako bi se smanjila podložnost šokovima. Osim toga, otvoreni kapitalni bilans eliminiše prostor za nezavisnu monetarnu politiku, već se domaće kamatne stope utvrdjuju u euro zoni, uz dodavanje „premije za rizik zemlje za Crnu Goru“ koja odražava ocjene tržišta o agregatnom riziku. Podaci o bankarskom sektoru ukazuju da bi ova premija mogla da iznosi oko 250-300 baznih poena trenutno.
9. Smatramo da postoji potreba da se značajno poveća fleksibilnost. Regionalni, prirodni, uslovi trgovine, turizma i tranzicioni šokovi će se vjerovatno ponovo javljati i u srednjoročnom periodu. Ali ekonomski rezultati u situacijama takvih šokova poslednjih godina – uključujući stope rasta BDP-a ispod onih koje su ostvarivale druge zemlje u vašem regionu, visoku nezaposlenost i izuzetno niske stope učešća radne snage - su simptomi višestrukih nefleksibilnosti. Mjere kojima će se riješiti ova pitanja mogle bi da uključe i sledeće:
Strukture tržišta rada. Visoki troškovi otpuštanja - 6 prosječnih mjesečnih plata - i nefleksibilni ugovori o radu destimulišu zapošljavanje, naročito zapošljavanje mladih ljudi. A mehanizmi za utvrdjivanje visine zarada ograničavaju mogućnost promjene sektora i kvalifikacija i fleksibilnost nominalnih zarada. Zajedno sa visokim poreskim opterećenjem zarada - oko 41 odsto ukupnih troškova rada - ovi faktori sprečavaju zapošljavanje. Aktivnosti po ovim pitanjima, zajedno sa osnaženim aktivnim politikama na tržištu rada vezano za nezaposlene, bi činile cjelishodne oblasti reforme koju razmatrate u oblasti rada.
Korporativno upravljanje. Privatizacija putem prodaje strateškim investitorima je od ključne važnosti za diversifikaciju, fleksibilnost i dugoročni rast. Predvidjena prodaja mnogih preduzeća je dobrodošla, kao i vaša namjera da budu obavljene brzo. Ove inicijative treba da budu podržane tako što ćete aktivno koristiti izlazna rješenja - naročito stečaj.
Finansijski sektor. Finansijska podrška pod komercijalnim uslovima za one koji su pogodjeni privremenim makroekonomskim šokovima negativne efekte može da svede na najmanju meru. Stoga vam predlažemo da razmotrite aranžmane za kolateralnu asignaciju ili naplatu iz ove perspektive, da unaprijedite računovodstvene standarde i da nastavite aktivnosti na daljem učvršćivanju bankarskog sistema - između ostalog i omogućavanjem dolaska novih stranih banaka. Rad na ovim pitanjima može da bude nastavljen u okviru predstojećih misija Programa za ocjenu finansijskog sektora (FSAP).
Automatski fiskalni stabilizatori. Trebalo bi dozvoliti slabljenje budžetskog bilansa tokom ekonomskih padova – kako se smanjuju prihodi i raste potrošnja na pomoć za nezaposlene – kako bi se ublažili negativni trendovi i obrnuto u periodu pozitivnih ekonomskih kretanja.
10. S obzirom na otvoreni kapitalni bilans, povjerenje tržišta u održivost je od ključne važnosti da bi se postigla niska premija za rizik. Povoljni efekti bilo kojih politika - uključujući i smanjenje poreza - mogu da budu anulirani ako prouzrokuju porast premije i troškova zaduživanja.
Fiskalno sidro
11. Podržavamo vaš cilj da vežete fiskalnu politiku za cilj izražen kao ukupni dug budžetskog sektora. Ovaj cilj treba da obuhvati sve dugove i zaostale obaveze republičke vlade, opština, vanbudžetskih fondova i dugove svih javnih i opštinskih preduzeća koji nisu uzeti na strogo komercijalnoj osnovi. S obzirom na namjeru da se omogući funkcionisanje automatskih fiskalnih stabilizatora, predlažemo da cilj bude petogodišnji prosjek u odnosu na BDP, a ne cilj za odredjenu godinu. Poseban cilj mogao bi se definisati za javne garancije.
12. Savjetujemo vam usvajanje ambicioznog cilja na strani duga. Stanje ovog duga je procijenjeno na 740 miliona eura na kraju 2005. godine (44.5 odsto BDP-a, uključujući pozajmljivanje od banaka i isključujući dugove javnih preduzeća), sa mogućnošću javljanja još nekih zbog trenutnog izračunavanja restitucije, dugova vojske i opština. Da bi se omogućilo slobodno djelovanje automatskih stabilizatora, a imajući u vidu privatizacione prihode koji su u izgledu – koje mi procjenjujemo na nivou od preko 15 procenata BDP-a za 2006 godinu tokom sljedećih pet godina, smatramo da se crnogorski javni dug može da bude značajno smanjen u srednjoročnom periodu. A međunarodni pokazatelji ekonomske nestabilnosti u zemljama u razvoju sa javnim dugom iznad 30 odsto BDP-a predstavljaju dodatni razlog da se smanji dug.
13. Mi predlažemo cilj u pogledu javnog duga od 35 odsto BDP-a u prosjeku u perodu od 2007-2011. godine. Ovo podrazumijeva snažne strukturne reforme – koje će odbacivati godišnji rast BDP-a od 5 ½ odsto tokom ovog perioda – i implementaciju drugog stuba penzionog sistema. To je usklađeno sa godišnjim rastom realne javne potrošnje od 3 odsto, javnim dugom ispod 30 odsto BDP-a 2011. godine i to pretpostavlja smanjenje prihoda od poreskog opterećenja na rad od preko 2 procentna usljed smanjenja stope poreza na dohodak u tom periodu. Ukoliko rast bude brži od predviđenog ovim okvirom, to bi dodatno povećalo mogućnosti za smanjenje poreskog opterećenja. Cilj u smislu duga treba da se prilagodi u srednjem roku ukoliko prihodi od privatizacije od planirane prodaje i troškovi drugog stuba budu značajno različiti od projekcija, ukoliko se procjene nominalnog BDP-a povećaju da bi reflektovale sivu ekonomiju, ukoliko dođe do stalnih nepredviđenih realnih eksternih šokova i ukoliko se promijene procjene inicijalnog nivoa duga. Predlažemo vam da usvojite i objavite ovaj fiskalni okvir i cilj zajedno sa budžetom za 2007 godinu.
14. Tempo kojim će se javni dug smanjivati tokom ovog petogodišnjeg perioda biće odraz nekoliko faktora. Ono što je najvažnije je, ako su projekti javnih investicija koji donose visoke prinose spremni za realizaciju u ovom trenutku, da putanja ka srednjoročnom cilju bude takva da se glavnina cilja ostvari bliže njenom kraju, tako da se mogu implementirati investicioni projekti. Ali ako su kapaciteti za implementaciju sada ograničeni, kao što izgleda i ako se prihodi od privatizacije očekuju rano, veći dio cilja treba da bude ostvaren na početku.
Finansijski sektor
15. Zdravlje finansijskog sistema se reflektuje i kroz premiju za rizik zemlje. Značajan napredak je evidentan u ovoj oblasti poslednjih godina – što se reflektuje kroz snažno povećanje depozita privatnog sektora, tekuće aktivnosti na izradi novog zakona o bankama i uvođenja novih međunarodnih standarda, kao i kroz napredak u osnaživanju nadzora zasnovanog na riziku i monitoringa vezano za poštovanje propisa. Ali, računovodstveni standardi i moguće pogoršanje kvaliteta kredita tokom skorijeg kreditnog procvata stvaraju određenu zabrinutost. Potpunija ocjena ovih pitanja i odgovor u vidu programske politike biće predmet rada predstojeće FSAP misije.
Statistička pitanja
16. Značajan napredak je očigledan u ovoj oblasti. Loša statistika ugrožava sposobnost investitora da izmjere rizik – a to se odražava na premiju za rizik. Uprkos napretku u fiskalnoj i monetarnoj statistici, nacionalni računi nisu raspoloživi poslije 2003 godine, a eksterni podaci su nestabilni. Napori da se poboljšaju podaci o nacionalnim računima su hitno potrebni.
Strana ponude
17. Reforma ponude je od ključnog značaja za vaš prosperitet. Ako se fleksibilnost i održivost obezbijede kako je navedeno u prethodnom tekstu, eliminisanje onih faktora koji su ugrožavali rast u prošlosti – državno vlasništvo, institucije iz bivše Jugoslavije u oblasti rada, implicitne subvencije za energiju, loše procedure za zatvaranje preduzeća – oslobodiće produktivni potencijal Crne Gore.
18. Pozdravljamo vašu namjeru da se odlučno pozabavite ovim pitanjima. Posebno pozdravljamo vaš ambiciozni program privatizacije i vaše planove da modernizujete radno zakonodavsto. Nadalje, uviđamo potrebu da se poboljša produktivnost javnog sektora i smanji poresko opterećenje, naročito porezi na radnu snagu i slažemo se da javne investicije treba značajno povećati. To će zahtijevati značajno povećanje vaših kapaciteta da dizajnirate i implementirate kapitalne projekte, kako bi se zaštitili od loše utrošenog novca kako se bude povećavala investiciona potrošnja. I dok podržavamo ambicioznu privatizaciju, istovremeno upozoravamo da procedure ne treba samo da budu efikasne i pravične, već i da tako budu shvaćene. Bilo kakve sumnje vezano za ovo pitanje, a posebno sumnje opšte javnosti podrivaju samu prodaju kroz obeshrabrivanje učešća investitora.
19. Svjesni smo da ova agenda neće biti prihvaćena od svih. Ali, uz već postojeći snažni rast stranih direktnih investicija i kreiranje novih radnih mjesta, mi urgiramo da se u potpunosti iskoristi ova jedinstvena mogućnost koju vam je stvorila nezavisnost, da preduzmete odlučne i možda složene korake. Istovremeno, potrebno je obezbjeđivanje adekvatnih sredstava za mrežu socijalne sigurnosti za one na koje će ove mjere kratkoročno imati negativne efekte.
Strateški izbor
20. U našim predlozima je implicitno naznačena procjena najboljeg korišćenja velikih očekivanih prihoda od privatizacije. Sa javnim dugom koji se smanjuje u ovom kontekstu, neki bi možda preferirali da se reforme odlože, i u realnom sektoru i u budžetskim strukturama. Ako je tako, smanjenje javnog duga će se pokazati privremenim i pojaviće se veliki problem fiskalne održivosti kada prestane priliv sredstava od privatizacije. A i prije toga, rast i učinci u oblasti zapošljavanja će nastaviti da izazivaju razočarenje (Tekstualna Tabela 1). Zbog toga zaključujemo da prihodi od privatizacije ne predstavljaju sredstva da se odloži ili zaustavi šira realna reforma i budžetska reforma. Upravo suprotno, ukoliko je privatizacija praćena ambicioznim strukturnim reformama i smanjenjem ne-produktivne budžetske potrošnje, onda se može očekivati stalno povećanje rasta, zajedno sa robusnim realnim rastom javne potrošnje i smanjenjem poreskog opterećenja (Tekstualna tabela 2). Mi vam preporučujemo da odaberete ovu putanju.
C. Ekonomski izgledi i politika za period 2006-2007.
21. Politike za period 2006-07 mogu vas dovesti do ove putanje. Mi predviđamo rast BDP-a po stopi od 5 ½ i 6 odsto za 2006 i 2007 godinu, koji će se održati zbog ranijih strukturnih reformi, izvoza i snažnog rasta bankarskih kredita. Ova dinamika je reflektovana u dosadašnjim dobrim prihodima u 2006. godini, a pozdravljamo i činjenicu da je održana disciplina na strani potrošnje čak i tokom nedavnog referendumskog perioda. Podaci za prvi kvartal pokazuju suficit of 15 miliona eura, što je bolje od očekivanog, velikim dijelom zbog dobre naplate PDV-a. Predlažemo da se politika za preostali dio 2006 godine fokusira na očuvanje dobrih fiskalnih učinaka koji su do sada ostvareni, u skladu sa smanjenjem deficita od 0.2 odsto BDP-a¸i u skladu sa ukupnim javnim dugom na kraju 2006 godine od 39 odsto BDP-a.
22. Budžet za 2007. godinu treba da pokaže vašu posvećenost implementaciji srednjoročnog okvira. Stoga mi urgiramo da se ulože napori sada kako bi se ubrzala priprema ključnih javnih investicija tokom 2007. godine. Isto tako, mi pozdravljamo vašu namjeru da nastavite sa ambicioznim reformama poreza na dohodak građana. Međutim, prelažemo da se gubitak budžetskih prihoda izazvan tom reformom, za koji procjenjujemo da će iznositi 1.8 procenata BDP-a, izjednači sa odgovarajućim smanjenjem tekuće potrošnje. To će signalizirati, u skladu sa srednjoročnim okvirom, da je smanjenje poreza omogućeno efikasnijom potrošnjom i snažnim aktivnostima, a ne prihodima od privatizacije ili smanjenjem kapitalne potrošnje. - Treba obezbijediti i prikladne aranžmane za uticaj koji će na opštine imati reforma poreza na dohodak građana. Uz javne investicije koje se predviđaju na nivou od 3.8 odsto BDP-a u 2007. godini, budžet treba da postavi kao cilj deficit konsolidovane opšte uprave od 0.3 odsto BDP-a, u skladu sa srednjoročnim ciljem vezano za javni dug (Tekstualna tabela 3). Uz to, strukturne reforme navedene u prethodnom tekstu treba da energično otpočnu.
23. Preporučuju se čvrste politike. One imaju za cilj ostvarivanje visokog rasta, visoke zaposlenosti, malih poreza, malog duga i fleksibilne privrede, koju će predvoditi privatni sektor. To se može postići.
* * *
Zahvalni smo vam na toplom gostoprimstvu koje ste nam ukazali tokom naše posjete.
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Saradnja Centralne banke Crne Gore i Unije poslodavaca
Generalni direktor Centralne banke Crne Gore mr Milojica Dakić i predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović razgovarali su danas o modalitetima buduće saradnje Centralne banke i Unije poslodavaca. Tom prilikom Centralna banka izrazila je spremnost da pruži ekspertsku pomoć Uniji u dijelu zajedničkih interesa-jačanju tržišne discipline i finansijskog posredovanja.
Na sastanku je analizirano stanje u bankarskom sistemu Crne Gore i inicirana brojna pitanja koja se tiču kreiranja kreditne politike, mogućnosti regulisanja platnog prometa sa Srbijom i zemljama u regionu, nakon sticanja nezavisnosti. Na sastanku su razmotrene brojne teme značajne za poslovanje preduzetnika u Crnoj Gori kao i problemi sa kojima se oni susreću u poslovanju, a koji će biti predmet budućih razgovora. Centralna banka Crne Gore i Unija poslodavaca sagledaće i mogućnosti realizacije niza zajedničkih aktivnosti, putem organizovanja okruglih stolova, konferencija i seminara, kroz realizaciju anketa, razmjenu informacija, baza podataka i rezultata statističkih istraživanja.
Već dobru saradnja dvije institucije, neophodno je dalje unapređivati jer je ona osnov za razrješenje važnih pitanja neophodnih za dalji razvoj bankarskog sistema i društva u cjelini u novonastalim uslovima, nakon sticanja crnogorske nezavisnosti.
Centralna banka Crne Gore
Umjesto mjesečnog izvještaja glavnog ekonomiste –Bilten CBCG
Savjet Centralne banke Crne Gore, predsjedavao predsjednik Ljubiša Krgović, usvojio je na današnjoj sjednici godišnji izvještaj o radu Centralne banke u 2005. godini, kvartalni izvještaj glavnog ekonomiste za januar – mart 2006 i izvještaj o kretanju cijena u prvom kvartalu ove godine.
Prema izvještaju glavnog ekonomiste, prvi kvartal 2006. godine karakteriše rast ekonomske aktivnosti. Rast je zabilježen u svim granama privrede: industrijskoj proizvodnji, turizmu, šumarstvu, građevinarstvu i saobraćaju. Bruto domaći proizvod ostvaren u prvom kvartalu 2006. iznosio je 371,6 mil.€, što je nominalno za 9,3% više u odnosu na isti period lani, dok je stopa realnog rasta procijenjena na 6,8% i iznad je predviđanja za ovu godinu.
Stopa inflacije mjerena indeksom cjena na malo, u odnosu na kraj prošle godine iznosila je 0,5%. Ovom rastu značajno je doprinijelo poskupljenje poljoprivrednih proizvoda za 42%, što je posljedica visokih sezonskih cijena tih proizvoda nabavljenih iz uvoza.
Pozitivne tendencije nastavljene su kod štednje stanovništva koja je od početka godine povećana za 12,8%, a u posljednjih dvanaest mjeseci za 112,6%. U prvom kvartalu ove godine, stopa rasta industrijske proizvodnje u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom iznosila je 4,4%, dok je godišnja stopa rasta iznosila 3%. Broj turista koji je posjetio Crnu Goru u prva tri mjeseca 2006. godine, viši je za 37,2% u odnosu na isti period lani, dok su prihodi od turizma u prvom kvartalu ove godine iznosili 4,6 miliona eura, što predstavlja povećanje od 16,1% u odnosu na isti period prošle godine. Naročito je značajna veoma visoka stopa rasta broja stranih turista (54%).
Nakon izuzetno visokog rasta stranih direktnih investicija u prethodnoj godini, realno je bilo očekivati njihov značajan pad u ovoj godini. Međutim, podaci iz prva četiri mjeseca pokazuju da je ostvareni nivo SDI iznosio oko 72 miliona eura, što je izuzetno visok nivo imajući u vidu da u ovom periodu nije realizovana ni jedna značajnija privatizacija. Očigledno je da se u “očima” stranih investitora Crna Gora pozicionirala kao veoma profitabilna destinacija.
Centralna banka Crne Gore ovim putem obavještava sve korisnike i čitaoce naših publikacija, da smo umjesto mjesečnog izvještaja glavnog ekonomiste pokrenuli novu publikaciju – bilten CBCG. Od sada će se detaljne makroekonomske analize objavljivati u kvartalnim izvještajima glavnog ekonomiste, dok će se umjesto mjesečnih izvještaja objavljivati Bilten CBCG, koji sadrži najvažnija makroekonomska kretanja u posmatranom mjesecu i statistički bilten CBCG. Savjet je danas usvojio prvu takvu publikaciju - Bilten za maj 2006. godine.