Pedeset i sedma sjednica Savjeta Centralne banke, predsjedavao predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović, održana je 28 februara t.g. u Podgorici. Na sjednici su razmatrani rezultati rada Centralne banke, prezentovan je i usvojen godišnji izvještaj glavnog ekonomiste za 2004.godinu.
Makroekonomska situacija znatno je povoljnija u 2004. godini u odnosu na 2003, a karakteriše je rast proizvodne aktivnosti, niža stopa inflacije, pozitivne tendencije razvoja bankarskog sistema, rast štednje i odobrenih kredita, porast stranih ulaganja, ali i rast deficita tekućeg računa i spoljne zaduženosti privrede.
Kao najveći uspjeh minule godine, u izvjestaju glavnog ekonomiste dr Nikole Fabrisa, istaknuta je niska stopa inflacije, koja je (mjerena indeksom cijena na malo) iznosila 4,3%, a mjerena indeksom troškova života 1,5%. Dugoročni cilj ekonomske politike je ostvaren budući da je stopa inflacije približna stopi inflacije u EMU.
Prethodnu godinu karakteriše i značajan rast povjerenja u bankarski sektor, čiji je najbolji pokazatelj povećanje štednje u domaćim bankama za 79%. Likvidnost banaka je na zadovoljavajućem nivou, dok su kamatne stope iako u blagom padu u odnosu na kraj prethodne godine, ostale na visokom novou. Međutim, u 2005. godini realno je očekivati postepeno opadanje kamatnih stopa.
Privatizacija i reforme iz prethodnih godina već daju rezultate u vidu rasta industrijske proizvodnje koji je sa ( 13, 8 %) najviši u regionu. Očekujemo da se takav trend nastavi i u ovoj godini. Najdinamičniji razvoj u 2004. godini, zabilježen je u oblasti turizma, gdje se procijenjeni prihodi kreću oko 180 miliona eura, i veći su za 19% u odnosu na prethodnu godinu.
Porast deficita tekućeg računa, u odnosu na prethodnu godinu, je uglavnom posljedica porasta cijena nafte na svjetskom tržištu, potcijenjenih prihoda, ali i statističkih propusta koji su prošlogodišnji deficit prikazali nižim nego što je stvarno bio.
Ohrabrujuće djeluje podatak o povećanom prilivu stranih investicija, koje ipak ne rastu u skladu sa očekivanom dinamikom.
Dodjeljivanje kreditnog rejtinga BB od strane međunarodne agencije 'Standard and Poor', pozitivno će uticati na položaj Crne Gore na međunarodnom tržištu kapitala, na kretanje kamatnih stopa i priliv stranih investicija. A svaki scenario budućeg ekonomskog razvoja mora biti baziran na visokoj stopi investicija, s akcentom na privlačenju stranih investitora.
Akcija Centralne banke, koja svakom djetetu rođenom na teritoriji Crne Gore od 1. do 7. novembra 2004. godine, odnosno za vrijeme trajanja 'Nedjelje štednje' poklanja 100 EUR, produžena je do 31. marta 2005. godine. Od 142 mališana, koliko je rođeno u 'Nedjelji štednje', do sada su njih 106 postali najmlađe crnogorske štediše. Centralna banka poziva roditelje koji svojoj djeci još nisu otvorili štedne knjižice, to učine do 31. marta.
Centralna banka Crne Gore svakom djetetu poklanja 100 EUR, a banke koje su se pridružile našoj Akciji: Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica, Podgorička banka AD Podgorica i Montenegro banka AD Podgorica, istim iznosom (100 eura) daruju one mališane čiji roditelji otvore štednu knjižicu kod jedne od tih banaka, po svom izboru. Deponovani iznos (200 EUR) biće oročen na godinu dana, a nakon isteka tog perioda roditelji mogu podići uloge ili ih dalje oročiti.
Naš zajednički, dugoročni cilj je vraćanje povjerenja u bankarski sistem Crne Gore. CBCG izražava nadu da će ova Akcija postati lijepa tradicija crnogorskog bankarstva.
Na okruglom stolu predstavnika Unije poslodavaca i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), iznijeto je nekoliko nepreciznih konstatacija, u vezi sa Odlukom o načinu sprovodjenja prinudne naplate. Naime, tvrdnja da je u Odluci o načinu sprovodjenja prinudne naplate navedeno da će stari instrumenti važiti do kraja marta - nije tačna. Važnost starih instrumenata platnog prometa, tj. naloga za gotovinska i bezgotovinska plaćanja regulisana je Odlukom o obliku, sadržini i upotrebi jedinstvenih insturumenata platnog prometa za plaćanja u zemlji, kojom je omogućeno da se stari instrumenti plaćanja mogu koristiti do 31. 03.2005. godine. Očigledno je da se ovdje ne pravi razlika između instrumenata platnog prometa u smislu te Odluke i instrumenata obezbjeđenja. Takođe, i dalje se negoduje u vezi činjenice da se nalozi za naplatu izdati po osnovu ovlašćenja ne mogu izvršavati blokadom računa dužnika, pri čemu se zaboravlja da Zakon o izvršnom postupku takvu mogućnost ne dozvoljava, već ovlašćenje tretira kao vjerodostojnu ispravu na osnovu koje se pred sudom može tražiti izvršenje.