Saopštenja - Decembar 2002. godine

 

 

 

 

17. 12. 2002. god. 

NOVOSTI IZ CENTRALNE BANKE  

Na sjednici održanoj 17. 12. t.g. Savjet Centralne banke Crne Gore, predsjedavao Ljubiša Krgović, predsjednik Savjeta,  bavio se analizom i daljim normiranjem finansijskog sistema  Crne Gore. 

Banke koje je Cenbtralna banka licencirala tokom protekle godine usaglasile su u roku svoja akta i organizaciju sa izmjenama Zakona o bankama iz jula ove godine, na osnovu čega im je Savjet  dao odgovarajuća odobrenja za  rad.  To su: Atlasmont banka a.d. Podgorica, Crnogorska komercijalna banka a.d. Podgorica, Ekos banka a.d. Podgorica, Euromarket banka a.d. Podgorica, Hipotekarna banka a.d. Podgorica, Montenegrobanka a.d. Podgorica, Opportunity Bank a.d. Podgorica i Podgorička banka a.d. Podgorica, Nikšićka banka a.d. Nikšić i Pljevaljska banka a.d. Pljevlja.  

Savjet je odbio zahtjev Intertrade Bank Corporation, a.d. Bar za izdavanje dozvole za rad. 

Savjet  je podržao odluke skupština akcionara Atlasmont banke a.d. Podgorica  i Beranske banke a.d. Berane, da se Beranska banka pripoji Atlasmont banci, shodno saglasnosti Sektora za kontrolu banaka.   

Posebno značajna dimenzija današnjeg rada Savjeta je usvajanja odluka o osnivanju kreditnih unija i mikrofinansijskih institucija, koje će doprinijeti upotpunjavanju struktre finansijskog i bankarskog  sistema u Republici.  

Savjet je razmotrio i niz drugih pitanja iz svoje nadležnosti. 

------------------------- 

S obzirom na značaj tematike koja je danas obrađivana na Savjetu organizovaćemo jednog od narednih dana konferenciju za novinare.

 

 

3. 12. 2002. godine    

ZASIJEDAO SAVJET CENTRALNE BANKE  

Savjet Centralne banke održao je svoju 21. sjednicu 29. novembra i 2. decembra t.g.

 Od tema koje su razmotrene na sjednici posebno izdvajamo 

Politiku Centralne banke za 2003. godinu, kojom se utvrđuju ciljevi koje monetarna vlast želi da postigne i mehanizmi za njeno sprovođenje. 

Izvještaji glavnog ekonomiste za septembar i oktobar t.g. takođe su usvojeni na sjednici. Izvještaji prezentiraju rezultate istraživanja realnih, monetarnih i fiskalnih kretanja, promjena u bilansu plaćanja, kretanju na finansijskim tržištima, a obrađuje i događaje od značaja za ekonomiju Crne Gore.  

Akcenti iz izvještaja glavnog ekonomiste: 

U septembru i oktobru 2002. evidentiran je porast industrijske proizvodnje na koji je dominantno uticao porast proizvodnje električne energije. I pored pozitivnih trendova posljednjih mjeseci, godišnja industrijska proizvodnja je neznatno (za 0,5%) niža od prošlogodišnje. Sektori usluga i nakon isteka turističke sezone bilježe pozitivne trendove. Inflacija za prvih deset mjeseci u Crnoj Gori je 9% i rezultat je prije svega povećanja cijena poljoprovrednih proizvoda za 18,8% i cijena usluga za 10%. Cijene industrijskih proizvoda su u padu. Očekivana inflacija za 2002. je 12%. Novčana masa je krajem oktobra iznosila 394 miliona eura, a čini je procijenjeni iznos gotovine od 310 miliona eura i depoziti po viđenju od 86 miliona eura. Evidentan je rast depozita po viđenju, kao i rast štednih depozita što govori o vraćanju povjerenja u bankarski sistem. Štednja je krajem oktobra iznosila oko 15 miliona eura, što je značajan porast u odnosu na decembar 2001. kada je bila 5,6 miliona eura. Zabilježen je i porast kredita koje je odobrio bankarski sistem i u oktobru iznosi 111 miliona eura. Deficit tekućeg računa je smanjen za prvih devet mjeseci 2002. za 14 % u odnosu na prvih devet mjeseci 2001. godinu i iznosi 153 miliona dolara. Ovaj iznos ne uključuje procjene na bazi specijalnih statističkih istraživanja koja sprovodi Centralna banaka na godišnjem nivou, a utiču na dalje smanjenje deficita u tekućem računu. Pokriće deficita tekućeg računa je na kapitalnom računu gdje je zabilježen dodatni priliv od 70 miliona dolara po osnovu privatizacije Jugopetrola i hotelskih preduzeća.  

Donijeto je više Odluka iz nadležnosti Savjeta Centralne banke:  

 Odloženo je usvajanje Odluke o osnivanju kreditnih unija i Odluke o osnivanju mikrokreditnih finansijskih institucija, zbog potrebnih usaglašavanja i mogućih izmjena u zakonskim propisima, koji ove institucije ne tretiraju ili ih tretiraju na način koji nije primjeren međunarodnim standardima u ovoj oblasti. 

Licenciranje banaka za obavljanje platnog prometa, novi pilot projekti banaka koje, prema utvrđenoj dinamici preuzimaju poslove platnog  prometa Centralne banke razmatrani su na ovoj sjednici, kao i niz drugih pitanja iz djelokruga Centralne banke. 

Sjednicom je rukovodio predsjednik Savjeta, g. Ljubiša Krgović.