CENTRALNA BANKA CRNE GORE
KABINET PREDSJEDNIKA SAVJETA
Podgorica, 22. april 2004. godine
SAVJET CENTRALNE BANKE POZITIVNO OCIJENIO RAD CBCG U PROTEKLOJ GODINI
Četrdeset i šesta sjednica Savjeta Centralne banke, predsjedavao Ljubiša Krgović, predsjednik Savjeta, održana je 22. aprila t.g. u Podgorici.
Najznačajniji dio sjednice posvećen je razmatranju ostvarivanja funkcije i rezultatima rada Centralne banke, prezentiranim u sljedećim dokumentima:
· Izvještaj o radu CBCG za 2003. godinu
· Godišnji izvještaj glavnog ekonomiste za 2003.
Usvojeni izvještaji, svaki iz svog ugla posmatranja, ukazuju da je proteklu godinu
okarakterisalo poboljšanje makroekonomskog okruženja, pozitivne tendencije u razvoju bankaskog sistema, povećana konkurencija na finansijskom tržištu, prenos platnog prometa na komercijalne banke, sniženje stope obavezne rezerve, povećanje raspoloživosti stranih kreditnih sredstava, rast depozita, dalji pad inflacije, razvoj finansijskih tržišta kao i smanjenje deficita tekućeg računa.
Ocijenjeno je da je Centralna banka, kao regulator, dala puni doprinos izradi pravnog okvira koji omogućava jasno, dobro i transparentno funkcionisanje bankarskog sektora i platnog prometa.
Na današnjoj sjednici Savjet je upoznat i sa Preliminarnim izvještajem misije Svjetske banke o fiducijarnoj procjeni Centralne banke, koji je potvrdio institucionalni i značaj CBCG u sprovođenju funkcija jedine institucije zadužene za uspostavljanje i održavanje zdravog bankarskog sistema, monetarnu politiku i efikasni platni promet.
U okviru sprovođenja kadrovske politike Centralne banke, Savjet je donio odluku o imenovanju Tarika Telaćevića, dosadašnjeg zamjenika direktora Sektora kontrole banaka za direktora tog Sektora.
Savjet je usvojio Izvještaj o toku likvidacionog postupka nad Ekos bankom i razmotrio više drugih pitanja iz svoje nadležnosti.
LIKVIDNOST PRAVNIH LICA U PRIVREDI RCG U MARTU 2004. GODINE
Prema raspoloživim podacima CBCG o neizvršenim obavezama pravnih lica i radnji na dan 31. 3. 2004. godine, od ukupnog broja pravnih lica (26.326 u Republici) likvidno je bilo 86.7% pravnih lica dok je 13,3% bilo nelikvidno. Nelikvidno je bilo ukupno 3.504 pravnih lica, sa 46.579 radnika i 49,4 miliona eura neizmirenih obaveza. Od tog broja, nelikvidnih pravnih lica iz privrede je 3.339 sa 35.475 radnika i 48,5 miliona eura neizmirenih obaveza. Podaci za mart mjesec koji se odnose na likvidnost i dalje ukazuju na nastavak tendecije blokade velikih preduzeća u mješovitom vlasništvu koja čekaju vlasničko restrukuiranje. Uvećanje neizvršenih obaveza u martu u odnosu na februar rezultat je, najvećim dijelom, povećanja blokada privrednih subjekata iz Nikšića za 1,2 miliona eura (samo Holding "Željezara" zabilježio je rast neizvršenih obaveza za 925 hiljada eura) i iz Podgorice za blizu 700 hiljada eura.
U martu 2004. godine neizvršene obaveze iz naloga za prioritetno plaćanje (isplata garantovanih zarada, prinudna naplata poreza, doprinosa, carina, sudska rješenja i dr. nadležnih organa Republike) iznosile su 23,3 miliona eura, dok su nalozi za naplatu koje ispostavljaju povjerioci u skladu sa ovlašćenjima dobijenim od dužnika (hartije od vrijednosti i drugi instrumenti plaćanja odnosno raspolaganja sredstvima npr. mjenica, ček, garancija i sl) iznosile 26,1 miliona eura.
Neprekidno nelikvidnih pravnih lica iz privrede bilo je 3.318, sa 35.177 radnika i 48,5 miliona eura neizvršenih obaveza što predstavlja 98,3% neizvršenih obaveza svih pravnih lica sa neprekidnom blokadom. Ostatak od oko 800 hilj. eura odnosi se na 164 pravna lica iz neprivrede i 1.098 zaposlenih radnika.
Najveći broj pravnih lica sa neprekidnom nelikvidnošću u izvještajnom periodu, po djelatnostima i oblastima je sljedeći: u industriji i rudarstvu broj pravnih lica sa neprekidnom nelikvidnošću je 433 sa 18,7 miliona eura neizvršenih obaveza; u trgovini 1.895 pravnih lica sa neprekidnom nelikvidnošću i 12,5 miliona eura neizvršenih obaveza; u građevinarstvu 98 pravih subjekta sa 2,5 miliona eura neizvršenih obaveza; u oblasti saobraćaja i veza 162 pravna lica sa neprekidnom nelikvidnošću i 3,2 miliona eura neizvršenih obaveza; u ugostiteljstvu i turizmu 222 pravna lica sa neprekidnom nelikvidnošću i 4,7 miliona eura neizvršenih obaveza itd.
Što se tiče stanja evidentiranih neizvršenih obaveza pravnih lica po svojinskoj strukturi, iznos neizvršenih obaveza (blokada) u privatnoj svojini je 24,7 miliona eura. U mješovitoj svojini, neizvršene obaveze iznosile su 22,3 miliona eura sa 299 pravnih subjekata i 34.780 zaposlenih radnika.
Teritorijalna disperzija neizvršenih obaveza (blokada) registrovanih na dan 31. 3. 2004. godine, pokazuje da su one uglavnom bile skoncentrisane u Podgorici (13,5 miliona eura neizvršenih obaveza), u Nikšiću 8,8 miliona eura, u Cetinju 8,7 miliona eura, u Budvi 3,5 miliona eura, u Baru 2,7 miliona eura i Ulcinju 2,7 miliona eura, i u Beranama 2,3 miliona eura neizvršenih obaveza.
Suština reforme platnog prometa podrazumijeva demonopolizaciju poslova u platnom prometu putem preuzimanja istih od strane poslovnih banaka za svoje klijente, izmještanje neplatnih funkcija i svođenje poslova platnog prometa Centralne banke na nivo utvrđen Zakonom o Centralnoj banci.
Reforma, zasnovana na Zakonu o Centralnoj banci, usmjerena ka razvoju savremenog platnog sistema zasnovanog na standardima koji važe u užem i širem okruženju. Proces transformacije platnog prometa, koji traje skoro dvije godine, odvijao se postepeno, kroz nekoliko faza, tokom kojih su zaposleni u Centralnoj banci bili upoznati sa dinamikom reforme i prenosa platnog prometa u poslovne banke.
Od početka procesa transformacije platnog prometa Centralna banka je imala aktivnu ulogu u rješavanju pitanja radnog statusa zaposlenih na poslovima platnog prometa u CBCG. Uporedo sa preuzimanjem poslova platnog prometa od strane komercijalnih banaka, u kontaktima sa komercijalnim bankama i korišćenjem drugih institucionalnih formi, ulagani su napori da se preuzme što više radnika. Takođe, davanjem u zakup poslovnog prostora Centalne banke za obavljanje platnog prometa, banke su kroz cijenu zakupa stimulisane za preuzimanje zaposlenih CBCG.
Razgranata mreža organizacionih jedinica platnog prometa prisutnih u svim opštinama Republike Crne Gore svedena je na šest regionalnih centara CBCG.
Posmatrano u ciframa, početkom 2003. godine u platnom prometu bilo je zaposleno 544 radnika.
U proteklom periodu poslovne banke preuzele su 203 radnika, na način predviđen Zakonom o radu.
Sporazumni raskid radnog odnosa, uz isplatu jednokratne naknade, iskoristilo je 182 radnika. Centralna banka je po ovom osnovu isplatila ukupno - bruto iznos od 1.200.000 eura ili u prosjeku po 6.200,00 eura neto po radniku.
Na dan 7. aprila Centralna banka – Platni promet ima 159 radnika.
Reformama koje sprovodi, Centrlna banka ostvaruje svoju zakonsku funkciju, ulažući maksimalane napore u realizaciji socijalnog programa.