Saopštenja - April 2002. godine

 

 

 

 

25. 4. 2002. godine 

KRGOVIĆ URUČIO DOZVOLU ZA RAD OPPORTUNITY BANCI 

Danas je predsjednik Savjeta Centralne banke, gospodin Ljubiša Krgović, uručio licencu za rad Opportunity banci, nasljedniku Mikrokredit Montenegro - MCM, institucije koja je počela sa radom u Crnoj Gori prije tri godine. Ova banka je u cjelini u stranom vlasništvu – Opportunity International iz SAD-a i Rabo banke iz Holandije. 

MCM i Opportunity banka primaju stalnu podršku Američke agencije za međunarodni razvoj – USAID. Gospodin Keith Flintham, direktor Opportunity banke, zahvalio se prilikom uručenja licence crnogorskim vlastima, predstavniku USAID-a, gospodinu Howard Handler-u, gospodinu Krgoviću lično, kao i osoblju Centralne banke za visoki profesionalizam iskazan u procesu odobravanja licence. 

Za razliku od Mikrokredit Montenegro, koji je obezbjeđivao  male i srednje kredite preduzetnicima, Opportunity banka će nuditi širok dijapazon bankarskih usluga, uključujući mikro i kredite za mala i srednja preduzeća, depozite i međunarodna plaćanja. 

Međunarodna plaćanja će se ostvarivati uz pomoć uglednih korespondentskih banaka u Holandiji i Austriji. 

Sjedište Opportunity banke je u Podgorici, a uskoro će otvoriti filijale u Baru, Nikšiću i Beranama. 

Bankarske operacije će se ostvarivati uz pomoć profesionalnog osoblja i konstantnu podršku stranih savjetnika.  

Sve ovo omogućava Opportunity banci da započne sa radom u Crnoj Gori i pruži kvalitetne bankarske usluge postojećim i potencijalnim klijentima.

 

 

17. 4. 2002. godine  

AUKCIJA DRŽAVNIH ZAPISA – TRAŽNJA VIŠA OD PONUDE  

Danas je u Centralnoj banci Crne Gore organizovana jedanaesta po redu aukcijska prodaja državnih zapisa. Prodaju državnih zapisa, kao kratkoročnih hartija od vrijednosti, Centralna banka obavlja u svojstvu fiskalnog agenta, u ime i za račun Vlade Republike Crne Gore, kao emitenta.  

Državni zapisi se izdaju u dematerijalizovanoj formi, u apoenima od 500 €, sa rokom dospijeća od 28 i 56 dana, a prodaju se kao diskontovane hartije, metodom aukcije. Prodaja se, po pravilu, vrši svake druge nedjelje. Pravo kupovine državnih zapisa imaju sva pravna i fizička lica.  

Na ovoj aukciji izvršena je prodaja državnih zapisa na rok dospijeća od 28 dana. Ukupna tražnja za zapisima iznosila je 3,5 mil. €, što je za 1,0 mil. € iznad ponude. Aukcijski je izvršena prodaja zapisa u iznosu od 2,5 mil. € po prosječnoj godišnjoj kamatnoj stopi od 7,02%. Pri tome je najniže prihvaćena kamatna stopa iznosila 6,00%, a najviša 8,00% (na godišnjem nivou). 

Kao kupci na aukciji pojavile su se komercijalne banke i preduzeća. Na banke otpada 54% kupljenih državnih zapisa, a na preduzeća 46%.  

Sredstva ostvarena po osnovu prodaje državnih zapisa služe Državnom trezoru za održavanje tekuće likvidnosti. 

Sljedeća aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća 56 dana održaće se 1. maja ove godine.

 

 

16. 4. 2002. godine 

BRIFING ZA NOVINARE  

Povodom isteka prinudne uprave u »Montenegrobanci« i uvođenja stečaja u »Jugobanci« AD Podgorica, zamjenik generalnog direktora Centralne banke Crne Gore, Goran Knežević održaće u srijedu, 17. aprila t.g. u 11.00 h u prostorijama Centralne banke brifing za novinare.

 

 

15. 4. 2002. godine

SAVJET CENTRALNE BANKE  O STATUSU MONTENEGROBANKE I JUGOBANKE 

Na svojoj 15. sjednici Savjet Centralne banke Crne Gore razmotrio je teme od posebnog značaja za status »Montenegrobanke« AD i »Jugobanke« AD Podgorica, razriješen je dosadašnji i postavljen novi likvidacioni upravnik Banke za razvoj. 

Preduzete mjere prinudne uprave u »Montenegrobanci« dale su rezultate – stara devizna štednja i predsankcioni dugovi koje je preuzela Vlada Crne Gore, racionalizacija Banke, naplate potraživanja, reprogramiranje dugova i obaveza,  postojeća likvidnost banke i drugi pozitivni efekti, otvorili su prostor da se u Montenegrobanci okonča prinudna uprava. U cilju pripreme dokumentacije za licenciranje, konstituisanje organa upravljanja i radi prodaje banke i vraćanja akcionarima, zadužen je  Darko Bulatović, dosadašnji privremeni upravnik,  da u narednih mjesec dana obavi ove aktivnosti. 

Mjere prinudne uprave u »Jugobanci« AD Podgorica nijesu dale željene rezultate, te se uvodi stečaj. Stanje Banke karakteriše visok nivo negativnog rizičnog kapitala, nezadovoljavajuća likvidnost, nedostatak profitabilne aktive i kreditnog portfolija, visoki gubici iz poslovanja,  nemogućnost brze naplate potraživanja, loša tržišna pozicija, zarobljena sredstva kod »Jugobanke« AD – Beograd – u stečaju i visoka poslovna zavisnost od nje po osnovu ugovora o solidarnoj i supsidijarnoj odgovornosti, kao i neusklađenost banke sa brojnim parametrima.  Prinudni upravnik, Ilija Čuljković, postavljen je za stečajnog upravnika ove banke. 

Na lični zahtjev, a uz saglasnost Stečajnog odbora Banke za razvoj Crne Gore AD, razriješen je dužnosti likvidacionog upravnika u ovoj banci gospodin Perko Vojinović. Za novog upravnika postavljen je dipl. ekonomista Milan Rakočević,  službenik Centralne banke Crne Gore.

 

 

11. 4. 2002. godine 

POJAVA FALSIFIKOVANOG EURA 

Trezor Centralne banke upozorava na pojavu falsifikata novčanice od 50 eura.  

Pojava ovog tipa falsifikata od 50 eura zabilježena je prije mjeseca dana u Srbiji, a prije desetak dana i u Crnoj Gori. Falsifikovana novčanica registrovana je na blagajnama Platnog prometa u Podgorici i Danilovgradu. 

Podsjećamo građane da valjanost novca mogu provjeriti dodirom i posmatranjem novčanice u normalnom položaju i njenim naginjanjem i okretanjem prema izvoru svjetlosti. 

Falsifikovana novčanica od 50 eura, kakvih smo našli četiri u Crnoj Gori razlikuje se od prave po sljedećim osobinama: 

  1. Iako je rađena na kvalitetnom papiru, nešto je tamnija od originalne novčanice.
  2. Inicijali ECB, koji su rađeni u reljefnoj štampi, ne osjećaju se kao reljef pod prstima. Isto je i sa numeričkim dijelom novčanice.
  3. Kada se okrene prema svjetlosti, vodeni žig na falsifikovanom novcu je taman – za razliku od originala gdje je bijele boje.
  4. Vodeni žig na falsifikatu je malo pomjeren ukoso, kao uostalom i čitava novčanica.
  5.  Sa zaštitne niti ništa se ne može očitati, za razliku od originalne novčanice gdje je to moguće.
  6. Naginjanjem falsifikovane novčanice numerička oznaka na zadnjoj strani ne mijenja boju – ne preliva se, što se dešava kada je u pitanju original.
  7. Hologramski pečat je malo pohaban.

 

Postoje i drugi elementi, koji se uočavaju na našoj opremi, ipak želimo da skrenemo pažnju na navedene, jer se oni mogu prepoznati u svakodnevnom prometu.